Zahvaljujući ljekobilju proizvođači u RS beru čist profit

Republika Srpska je pogodno područje za sjetvu ljekovitog bilja, ali kao što to kod nas obično biva, ne koristimo taj dar prirode. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS godišnje se sije samo 115 hektara ljekovitog bilja, što je ispod svakog prosjeka.

Bojan Kecman, portparol Ministarstva, rekao je da ova institucija ima želju da se poveća sijanje ovih površina, pa su na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja u poljoprivredi određena podsticajna sredstva za ove namjene.

- Svi proizvođači koji zasiju najamnje 0,3 hektara ljekovitog bilja imaju pravu na podsticaj u iznosu 15 odsto od prosječne tržišne cijene i najviše 10.000 KM po korisniku. Ovim mjerama želimo da podstaknemo proizvođače da siju ovo bilje u većim količinama - rekao je Kecman.

Duško Glamočak, poljoprivredni inženjer iz Mrkonjić Grada, smatra da je RS veoma pogodna za proizvodnju ljekovitog bilja, ali da se to slabo iskorištava. Međutim, naša prostranstva su bogata i samoniklim ljekovitim biljem, aromatičnim biljem i šumskim plodovima koji se u manjoj mjeri i skupljaju i prerađuju.

- Evidentni su i veliki potencijali za proizvodnju začinskog i matičnog bilja, organske proizvodnje hrane. Ubrzo će se sve raditi po HASA programu, koji će biti neminovan ukoliko želimo ući u EU, pa ako se ljudi počnu pripremati i edukovati za proizvodnju organske hrane, biće dobro za RS - rekao je Glamočak, koji se bavi istraživačkim radom za proizvodnju žute lincure koja se koristi u farmaceutskoj industriji i za proizvodnju napitaka od kojih je najpoznatija rakija.

- Žuta lincura je veoma tražena i kod nas je zakonom zaštićena. To je vrlo zagonetna i tajanstvena biljka, a kilogram sjemena košta 1.400 evra, ali je dovoljno samo 30 grama da bi se zasijao jedan dunum, od kojeg se može zaraditi oko hiljadu KM. Sjeme lincure klije dvije godine i procenat klijanja je 50 odsto, pa je s te strane teška za uzgajanje. Međutim, nizom vještačkih metoda uspio sam da svedem klijanje na tri mjeseca. Agrotehničke mjere za obradu nisu zahtjevne, međutim sve je veoma skupo. Kilogram lincure na svjetskom tržištu je 24 evra, a na domaćem tržištu ide od sedam KM do 10 - kaže Glamočak. Lincura se koristi i kao napitak za želudac, ali i za druge bolesti, međutim, najpoznatija je po tome što važi kao eliksir podmlađivanja. Mrkonjić Grad i RS trebalo bi naredne godine da dobiju prve količine proizvedene lincure - dodaje Glamočak.

Malo je proizvođača iz RS koji se bave organizovanom proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja. Banjolučanin Nedjeljko Kusturić sije oko 80 hektara ljekovitog bilja, od čega najviše kamilice, 40 hektara.

- Pored toga sijemo i mentu, matičnjak, bosiljak, neven, lavandu i kadulju. Uslovi i prinosi su sasvim zadovoljavajući, jer ljekovito bilje ide na manje parcele, što je karakteristično za male posjede i to je alternativa poljoprivredne proizvodnje u klasičnom načinu - kaže on.

Ideja da počne s ovom proizvodnjom rodila se slučajno 1996. godine, kada je zasijao tri dunuma s kojih je dobio 100 kilograma kamilice. Danas je preduzeće "Prirodno bilje" d.o.o izraslo u jedno od najvećih proizvođača i preređivača ljekovitog bilja u RS koji godišnje prozvede oko 50 tona ljekovitog bilja. On je pozivao sve zainteresovane da se jave, jer su im potrebni kooperanti za proizvodnju ljekovitog bilja.

- Obezbjeđujemo sjeme, stručnu pomoć i garantovan otkup - rekao je Kustrurić.