Pusta pista u Mahovljanima

Krajem sljedećeg mjeseca trebalo bi da bude raspisan konkurs za izbor nasljednika Zorana Okilja, na mjestu direktora "Aerodroma Republike Srpske".

Ko će preuzeti kormilo jedine međunarodne vazdušne luke u Republici Srpskoj, same putnike i građane i ne interesuje toliko, koliko ih zanima da li će s banjolučkog aerodoroma, bar u neko dogledno vrijeme, moći da lete jeftinije i prema više destinacija u Evropi, piše današnji Fokus.

Za sada na raspolaganju imaju redovne sedmične letove prema Ljubljani, koje održava domaća avio-kompanija "Sky Srpska" u saradnji sa slovenačkim prevoznikom "Adria Airwaysom", te vezu sa Cirihom, koju održava sarajevski "BH Airlines". Banjalučkom aerodromu već skoro cijelu deceniju ne pomaže ni činjenica da se nalazi između tri velike vazdušne luke, Zagreba, Beograda i Sarajeva, što bi moglo da mu omogući da privuče druge, niskobudžetne kompanije čija je pojava donijela pravu revoluciju u civilnom vazduhoplovstvu.

Umjesto da je do sada već izrastao u regionalni vazduhoplovni centar, zahvaljujući i svom povoljnom geografskom položaju, te činjenici da upravo njemu gravitira bezmalo dva miliona ljudi, Aerodrom "Banja Luka" već godinama bukvalno živi na infuziji, uz poraznu činjenicu da je iz Mahovljana daleko više putnika letjelo u poslijeratnim godinama, nego u cijeloj prvoj dekadi 21. vijeka.

Pomoćnik ministra saobraćaja i veza u resoru vazdušnog, željezničkog i vodnog saobraćaja, Marinko Biljanović, "Fokusu" priznaje da nadležni u ovom trenutku pokušavaju da obezbijede sredstva za sufinansiranje onih funkcija, koje su neophodne da bi aerodrom bio otvoren za međunarodni saobraćaj.

"Trudimo se da nađemo kompanije koje žele da lete iz Banje Luke. Najteži problem je uhodavanje saobraćaja. Niskobudžetske kompanije traže izvore sufinansiranja. Istina, dajemo novac i "Adria Airwaysu" za letove do Ljubljane, ali samo zbog toga što ne možemo da osposobimo domaću avio-kompaniju da samostalno razvija saobraćaj", priznaje Biljanović.

Prema njegovim riječima, osim domaće kompanije, aerodrom treba biti otvoren i za sve druge koji hoće da lete iz Banje Luke.

"Razgovaramo s mnogima. Namjera je da što prije uspostavimo saobraćaj s najbližim centrima, poput Beča, Ciriha ili Frankfurta. Prvenstveno tu mislimo i na Beč, Beograd i Sarajevo, jer su to linije koje smo nekada imali i koje pokušavamo ponovo oživjeti", kaže Biljanović.

Na pitanje da li je saobraćaj na ovim granama zbog nepovoljnih cijena karata, Biljanović odgovara da novac sigurno ima veze s tim, ali da su pistu ispraznili i drugi problemi.

"Prodaju karata ne rade samo avio-kompanije, nego i turističke agencije. Da bi njih animirali veće kompanije imaju veće fondove. Srpska nema dovoljno sredstava. Sve agencije prodaju karte za letove iz Beča ili Zagreba. To je ono što Banja Luka ne može preokrenuti u svoju korist, ali vjerovatno ćemo uspjeti ako prevoznik bude imao kapacitet da ponudi povoljne karte što je, opet, vezano za interesovanje građana za letove", naglasio je Biljanović. Odgovarajući na pitanje kako Osijek i Zadar uspijevaju održati jeftine letove i to zahvaljujući jednoj od vodećih svjetskih niskobudžetnih kompanija, irskom "Rayanairu", Biljanović kaže da to ima neku drugu pozadinu koja nije komercijalna.

"To su drugi razlozi. Tržište se čuva, njeguje i održava. Moraju se stvoriti preduslovi da bi sve to dalo rezultat", mišljenja je Biljanović.

On podsjeća da je Banja Luka nekada imala preko 50.000 putnika godišnje, te da je, uprkos visokim cijenama karata postojao interes za putovanja.

Po mišljenju Damira Miljevića, nekadašnjeg predsjednika Upravnog odbora aerodroma "Banja Luka", problem nije u tome što kod građana nema interesa za putovanje avionom, nego u činjenici da linije, koje imamo, nisu odgovarajuće.

"Građanima treba omogućiti da lete do nekih destinacija u Njemačkoj ili Austriji, odakle mogu dalje da idu prema Evropi. Sada imamo letove prema Ljubljani, ali jednostavnije je sjesti u auto i otići do Zagreba, pa onda odletjeti gdje treba i to jeftinije. Nama treba veza s Bečom i Frankfurtom. Mislim da je koncepija pogrešna. Nikako da shvatimo da smo u sredini, između tri glavna grada, sa razvijenim saobraćajem. Naša jedina šansa su loukost prevoznici, poput "easyJet", "Rayanair", "Germanwingsa" ili nekih drugih", rekao je Miljević.

Neki od upućenih sumnjaju da u svemu ima regionalne politike, pa se preko aerodroma, prelamaju razne kombinatorike jačih vazduhoplovnih centara. Postoje mišljenja dijela eksperata, koji tvrde da sve dok s banjolučkog aerodroma ne polete avioni, koji će putnike voziti po tarifama niskobudžetskih loukost avio-kompanija, neće biti saobraćaja.

Stabilan vazdušni saobraćaj strateška je grana, poput autoputa. Zahtijeva punu posvećenost vlasti - stav je struke. S druge strane, ni najvećim laicima i amaterima za civilno vazduhoplovstvo, kao ni onima koji su u tu oblast dobro upućeni, nikako ne polazi za rukom da shvate kako je moguće da banjolučki aerodrom, koji je pouzdanim analizama pokazao mogućnost od čak 100.000 letova godišnje, čak i prije ukidanja viznog režima, godinama unazad nikako da dobaci do makar jedne održive linije.