Mogućnosti interneta više koriste bogati
Zemlje sjeverne Europe, čije su ekonomije stabilne i u doba ekonomske krize, mnogo bolje koriste mogućnosti koje pruža internet od zemalja južnog dijela kontinenta koje se suočavaju s dužničkim krizama, pokazalo je istraživanje Bostonske konsultantske grupe(BCG).
Danska, Švedska i Velika Britanija između 5,8 posto i 7,2 posto bruto domaćeg proizvoda ostvaruju zahvaljujući ekonomskim aktivnostima temeljenim na internetu, dok je taj postotak u Španiji i Italiji znatno niži - 2,2 posto i 1,9 posto, navodi se u izvještaju. Proračuni su temeljeni na potrošnji, investicijama i izvozu koji se može pripisati internet aktivnostima. Izvještaj otkriva razlike na europskom kontinentu, kao i veliki neiskorišteni potencijal.
Slične zaključke donio je i drugi izvještaj o "elektroničkom intenzitetu" u 25 zemalja na svim kontinentima, koji je zasnovan na raspoloživosti infrastrukture za telekomunikacije, potrošnji na internetu i razini aktivnosti vlasti, firmi i potrošača na internetu. Danska, Francuska, Njemačka i Luksemburg su na skali od 0 do 200 imali dosta iznad 100 poena, dok su Portugal, Italija i Grčka, koje pate od visokih državnih dugova, imale manje od 80 zbog loše internet infrastrukture i korištenja.
Istraživanje je provedeno za internet kompaniju Google (Google) uz podatke međunarodnih istraživanja značajnih institucija poput Ujedinjenih naroda i Svjetskog ekonomskog foruma.
Informacije korištene za sačinjavanje izvještaja, u koje je EurActiv.com imao uvid, pokazale su da razlike u kulturi utiču i na korištenje interneta. U Velikoj Britaniji, gdje je nivo dugova kućanstava visok, potrošači su dosta skloni tome da kupe robu preko interneta prije nego što je vide. U Holandiji, gdje je zaduženost kućanstava na niskom nivou, manje se kupuje na taj način. Italijani se vole obavještavaju o robi na internetu, ali kupuju u trgovinama.
Podatke o tome koliko internet doprinosi bruto domaćem proizvodu, međutim, treba shvatiti sa izvjesnom rezervom. Oni nisu savršeni jer ne mogu u potunosti da izmjere koliko ljudi traže preko interneta prije nego što robu kupe u trgovinama, kazao je stručnjak Boston konsaltinga David Dean. On je u intervjuu za EurActiv kazao da je potrebno više raditi na poticanju korištenja interneta u cilju rasta malih i srednjih preduzeća.
U izvještaju je ukazano i na problem siromaštva, koji je u nekim zemljama značajan faktor koji usporava razvoj internet aktivnosti. "Problem siromaštva pruža nov i otrežnjujući pogled za ozbiljnu analizu sektora telekomunikacija i medija", kazao je analitičar istraživačke firme Sanford Bernstein Craig Moffet. "Na donjem kraju ljestvice potrošači ne biraju samo između dva provajdera. Oni često biraju između tih usluga i trećeg obroka", kazao je on u izvještaju Problem siromaštva .
Zemlje su podijeljene u četiri osnovne kategorije, a njihovo rangiranje pokazalo je da razvoj elektroničkih aktivnosti uglavnom odgovara bruto domaćem proizvodu po stanovniku. Četiri zemlje, međutim, svrstane su u posebnu, petu kategoriju, po tome što su aktivnosti i potrošnja na internetu lošija nego što bi se predviđalo po bruto domaćem proizvodu po stanovniku. Od europskih zemalja tu spadaju Grčka i Italija, koje se obje suočavaju sa velikim dužničkim problemima.
Posebno je istaknut primjer razlike između Češke i Italije. Italija je zemlja s višim bruto domaćem proizvodom po stanovniku i dužom poviješću tržišne privrede i moderne prodaje. Njena infrastruktura razvijenija je nego u Češkoj, ali firme i potrošači nisu u toj mjeri prihvatili internet kao alat kao građani i firme u Češkoj. Situacija u Italiji se ipak popravlja.
"Grčka ima mnogo za učiniti ovih dana da bi sredila ekonomiju, ali bi internet svakako trebalo uvestiti u srednjoročne planove za oporavak ekonomije. Većina zemalja istočne Europe i Portugal, unatoč tome što su manje bogate, imaju bolje pokazatelje o internetu", navodi se u istraživanju.
Zemlje istočne Europe obuhvaćene istraživanjem uglavnom su svrstane u treću kategorije, iza vodeće i druge kojoj pripada najveći dio zapadne Europe i SAD.
EurActiv.rs
Top priče
27.03.2024. | Saobraćaj
Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni
27.03.2024. | Građevina
Grad Trebinje neće dozvoliti izgradnju stambenih objekata na parcelama koje su prodale Vode Srpske
27.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Finansije
Kupovna moć u zemljama EU najviša u Luksemburgu, najniža u Bugarskoj
28.03.2024. | Finansije
27.03.2024. | Finansije
Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke
27.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Energija
Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu
27.03.2024. | Energija
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Međunarodni sajam turizma u Sarajevu od 25. do 27. aprila
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Sajamski dani Gradiška 2024 krajem aprila - Privreda i obrazovanje u fokusu
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Građevina
Na licitaciji četiri parcele u Poslovnoj zoni Kreka Sjever u Tuzli - Rok za dostavljanje prijava 15. april
28.03.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Spreman novac za Vidikovac iznad Trebinja, raspisan i tender za izvođača radova
28.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
Raspisan tender za rekonstrukciju ambulante u laktaškom naselju Trn - Posao vrijedan 1,2 mil KM
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Produžen rok za dostavljanje ponuda za dionicu Tunel Kvanj-Buna
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
23.03.2024. | Industrija
Oglašena prodaja imovine zvorničke Mehanike, cijena viša od 14 mil KM
23.03.2024. | Industrija
22.03.2024. | Industrija
Agencija Eda nabavlja informacioni sistem za potrebe Instituta za metrologiju BiH
22.03.2024. | Industrija