Ima li života poslije bankrota?

Slučaj Grčke, za čiji spas se još bore europske države, otvorio je pitanje mogućeg utjecaja bankrota jedne države na čitavu monetarnu uniju. Strah od bankrota trenutno leži nad još nekim članicama EU. No, što znači bankrot neke države?

Prije svega, ističu naši sugovornici, bankrot države ne znači automatski njenu likvidaciju. I poslije bankrota država postoji.

"Bankrot države je stanje kada ona nije više u stanju da plaća svoje obaveze, prije svega dugove. Prema ekonomskoj teoriji, bankrot je posljednja faza gospodarske krize, kada ugrožena zemlja – bilo zbog posljedica rata (slučaj Njemačke), ili pogrešne ekonomske politike (primjer Argentine, ali i Rusije krajem devedesetih godina 20. stoljeća) – nije u stanju da vraća ranije uzete zajmove, niti da pronađe, na međunarodnom nivou, novi izvor kredita, čak iako je spremna platiti ekstra kamate", kažu nam ekonomisti.

Marko Đogo, član Udruženja ekonomista RS-a SWOT, naglašava da bankrot države nije nešto što se dogodi preko noći. Takav je slučaj i sa Grčkom koja već duže razdoblje ne može izmirivati svoje obveze.

Treba znati, kaže, da se Grčka nije zadužila u protekloj godini pa da je sada dovedena do bankrota. Ona već dugo ima problema sa prevelikim dugom i tržišta to već odavno znaju. "Ona je zapravo već bankrotirala, ali to na neki način nije objavljeno", kaže on. Ipak, smatra da se bankrot ne treba shvatati previše dramatično - u smislu da će građani biti gladni i da će ostati bez ičega. Do toga vjerojatno neće doći.

Osim toga, napominje, Grčka ima asa u rukavu. Budući da je dio europske monetarne unije njenim bankrotom bi se moglo narušiti povjerenje u tu uniju, a to velike zemlje neće dozvoliti, smatra on. Zbog toga predviđa dva moguća scenarija.

Prvi je da do bankrota neće doći jer bi velike zemlje na određen način preuzele na sebe dio dugova Grčke. Druga situacija je da velike zemlje kao Njemačka provedu kontroliran bankrot Grčke gdje ne bi došlo do kaosa. U svakom slučaju to bi značilo da će oni koji su kupovali državne vrijednosne papire Grčke morati otpisati dio dugova dok će dio dugova biti reprogramiran. Bez obzira koji od ovih scenarija se dogodi, Đogo kaže da će se voditi računa da se ne naruši povjerenje finacijskog tržišta.

Podsjetimo i to da je institucija bankrota na Zapadu već odavno poznata i dostupna i fizičkim licima. "Ukoliko osoba ne može vraćati dug ona traži od suda da joj proglase bankrot i da joj odrede minimum sredstava za život, a ostatak ide povjerocima. Isti sistem se koristi za državu", objašnjava nam ovaj ekonomista.

Probleme slične ovima u Grčkoj imaju još neke zemlje EU-a. Italija ima problema sa visokim javnim dugom već 80 do 90 godina i tržište sve vrijeme zna da je to tako, ali čeka se određeni moment kada ih nešto pokrene i onda počnu panično da reagiranju. U tom smislu se Grčka kao i ostale zemlje tek sada se našla na udaru", kaže Đogo.

Pozjamljivanje kao način života

Ono što je bilo pogubno za Grčku je to što je ulaskom u eurozonu mogla da pozjamljuje po dosta nižoj kamatnoj stopi sredstva nego što je to prije radila. "Kada ste dio ovakve jedne zone vama se kamatne stope probližavaju onim njemačkim, pa je za grčku vladu bilo mnogo jeftinije da pozajmljuje ulaskom u eurozonu nego prije toga. To ih je na neki način, pored toga što su bili neodgovorni, motiviralo da pozjamljuju i dalje i dovelo u ovu situaciju", ističe ovaj stručnjak.

Ipak, bez obzira i na eventualni bankrot Grčke, neće se smanjiti potreba za postojanjem europske monetarne unije. Naime, teško je, ističu stručnjaci, zamisliti jednu ekonomsku zonu koja nema na neki način vezane valute.

Slučaj Argentina

Bankrot je preživjela i Argentina, čiji su vanjski dugovi premašivali 180 milijardi dolara, i koja je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća počela dosljedno da primenjuje ekonomsku "šok" terapiju Međunarodnom monetarnog fonda (MMF) koja se sastojala od stroge monetarne politike, ciljno niske inflacije i nerealno visokog tečaja nacionalne valute, podmirivanje prispjelih vanjskih obveza uzimanjem novih zajmova. Ovo je prema mišljenju velikog broja analitičara na kraju dovelo do potpunog sloma i bankrota države.

Nakon potpunog financijskog bankrota ta zemlja je riješila da otkaže suradnju sa MMF-om i u relativno kratkom periodu je počela naglo da se ekonomski oporavlja, bilježeći visoke stope gospdoarskog rasta.

Čak je i Njemačka, čije je gospodarstvo već decenijama pojam uzorne i uspješne ekonomije, dva puta doživjela bankrot i to 1923. i 1945. godine.

Njemački Bild objavio mogući scenarij bankrota Grčke

Kako je sudbina Grčke posljednjih mjeseci top tema u europskim medijima pokazuje i pisanje njemačkog lista "Bild" koji je već dao mogući scenarij njenog bankrota. Prema pisanju ovog najtiražnijeg njemačkog lista, grčki premijer bi, najverovatnije u petak uveče, nakon zatvaranja Njujorške burze, objavio da će se povjeriocima grčkog državnog duga isplatiti samo 50% njegove vrijednosti, i to u dužem vremenskom periodu (recimo, 30 godina).

Time bi vrijednost duga pala sa 350 na 175 milijardi, što je suma koju ova zemlja može sama da otplaćuje, a uz to bi bio određen i kurs eura i nove drahme, recimo 1:10. Banke i berze bi danima bile zatvorene, a država bi banke morala da nacionalizira i da ih snabdiju novim kapitalom. U promet bi bile puštene već (tajno) odštampane nove drahme, devizni promet bi bio hitno ograničen, a euro više ne bi važio kao sredstvo plaćanja u zemlji.

Piše: Danijela Kozina