Dugove pokrivaju kreditima: Kliničkom centru Banjaluka prijeti katanac

Fond zdravstvenog osiguranja RS zatražio je od Vlade odobrenje da se zaduži za još 140 miliona maraka kredita na dosadašnjih 140,5 miliona KM ukupnih dugoročnih zaduženja. Time planiraju da plate samo dio obaveza i dugovanja nastalih u prethodnom periodu.

To potvrđuje i dosadašnja pisanja medija da je ovaj Fond u finansijskim problemima i da već duže vrijeme gomila gubitke. Revizija javnog sektora pokazala je nedavno da je ukupan kumulativni minus FZO čak 111,6 miliona maraka.

U zahtjevu Vladi RS za novo zaduživanje iz Fonda navode da im je novac potreban da pokriju obaveze koje imaju po osnovu prava iz zdravstvenog osiguranja i izmire obaveze prema dobavljačima. Zahtjevom potvrđuju i ranije pisanje „EuroBlica“ da Fond nema drugo rješenje da Vladi do kraja godine vrati 80 miliona KM zajma, nego da se dugoročno zaduži.

Vlada je na kraju 2008. godine Fondu odobrila ovaj beskamatni zajam sa escrow računa, odnosno računa od privatizacije i sukcesije, a novac je potrošen za plate zdravstvenih radnika.

"Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja donio je odluku o dugoročnom zaduženju Fonda za sljedeće: 80 miliona KM za povrat sredstava Vladi RS po ugovoru iz 2008. godine, 50 miliona KM za izmirenje obaveza nastalih po osnovu prava utvrđenih Zakonom o zdravstvenom osiguranju i obaveza prema dobavljačima i 10 miliona KM za bolnički sektor RS", navodi Vlada RS.

Odobri li Narodna skupština RS sljedeće sedmice ovakvo zaduženje, Fond će moći da vrati 80 miliona KM Vladi RS, ali to znači da će se istovremeno kreditno zadužiti uz kamatu do osam odsto godišnje, uz grejs period od tri godine i na maksimalno 12 godina. Pri tom je Fond kod komercijalnih banaka već zadužen za ukupno 45 miliona KM, od čega se u 2010. zadužio 30 miliona KM za izmirenje tekućih troškova.

Glavna služba za reviziju javnog sektora upozorila je da je i taj novac utrošen tako da u budućem periodu neće donositi ekonomske koristi, a sve to može nepovoljno uticati i na likvidnost Fonda. Pijre novih zaduženja, dodaju revizori, treba izračunati da li će te kredite biti moguće vratiti. Iz FZO, međutim, juče nismo dobili odgovor zašto su se odlučili za novo zaduženje.

Problema sa likvidnošću u zdravstvu, izgleda, nema samo FZO, već i najveća zdravstvena ustanova u RS Klinički centar Banjaluka. I ova bolnica, naime, planira da se po istom modelu dugoročno zaduži za čak 30 miliona KM, kako bi, kažu, mogli da nastave da rade.

Direktor KC Mirko Stanetić tvrdi da je to neophodno kako bi se obezbijedila finansijska stabilnost KC koji ne može redovno da plaća ni dobavljače.

Dobavljačima duguju oko pet miliona maraka, a sedmično samo na lijekove, kažu, troše po milion maraka.

"Rad Kliničkog centra značajno je opterećen problemima, a ako oni ne budu riješeni, može se dogoditi da pružanje usluga zdravstvene zaštite bolesnicima u pojedinim segmentima bude ugroženo", ističe rukovodstvo Kliničkog centra.

Tvrde da je osnovni i najveći problem koji opterećuju njihov rad to što se novim načinom finansiranja, odnosno bodovnim sistemom plaćanja usluga bolnicama, ne zarađuju dovoljno. Očekivalo se, kažu, da će zdravstvene ustanove koje pruže više usluga dobijati više novca, ali to se nije desilo zbog „neadekvatnog sistema stručne kontrole, loše administracije i smanjenog priliva sredstava u Fond zdravstvenog osiguranja“.

Po podacima Poreske uprave RS, međutim, priliv sredstava FZO od doprinosa za zdravstveno osiguranje nije smanjen već je za osam mjeseci ove godine povećan za čak 12 odsto u odnosu na prošlu godinu.