Stručno-naučno savjetovanje AgroTECH: Potrebno sačuvati autohtonu sortu šljive

U sklopu Sajma šljive u Gradačcu u organizaciji Tehnološkog fakulteta iz Tuzle i Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo održano je šesto stručno-naučno savjetovanje AgroTECH s međunarodnim učešćem. Tema savjetovanja je bila "Standardizacija i trendovi u primarnoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji".

Savjetovanje je otvorio dopremijer Vlade F BiH i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva F BiH Jerko Ivanković-Lijanović.

"Proizvodnja hrane nije samo jedna od djelatnosti kojom se bavimo, proizvodnja hrane je garancija za opstojonst našeg stanovništva. Hvala svima vama koji proizvodite hranu. A posebno hvala onima koji pomažu i koji će savjetovati kako da se ta hrana proizvede na kvalitetniji i jeftiniji način", rekao je ministar Ivanković.

Na savjetovanju se razgovaralo o savremenim standardima u proizvodnji, plasmanu i izvozu voća. Prezentovani su dosadašnji rezultati i perspektive razvoja proizvodnje jagodastog voća u Bosni i Hercegovini, koje su sakupili dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Mirsad Kurtović sa saradnicima - Adnan Maličević i dr. Fuad Gaši.

Prof. dr. emeritus Dževad Jarebica je istakao kako je većina tema na savjetovanju s razlogom posvećena šljivi.

"Mi moramo spasiti i sačuvati šljivu, posebno požegaču. Ne smijemo dozvoliti da nam šljiva umre, jer mi smo po njoj postali prepoznatljivi. Šljivu i proizvode od šljive smo izvozilo još za vrijeme Austro-Ugarske. Zato, treba među 13 miliona stabala naći ona koja su otporna na šarku selekcionirati ih. Ne dajmo da umre požegača, tako kvalitetna šljiva, divne plave boje, prekrasnog bukea", poručio je prof. dr. Dževad Jarebica.

Na ovu temu govorio je uzgajivač i selekcionar autohtonih bh. sorti voća Vahid Beširović. Moderator savjetovanja prof. dr. Midhat Jašić sa Tehnološkog fakulteta u Tuzli govorio je na temu branje, transport i čuvanje svježe šljive.

"Tema vezana za šljivu je privukla najviše pažnje, iz razloga jer BiH proizvode 150 hiljada tona godišnje šljive, što nije zanemarivo. Nažalost, malo od toga se izveze. Prošle godine oko šest hiljada tona a ove upola manje. BiH, Srbija i Rumunija su veliki proizvođači šljive i zbog toga mi moramo više raditi na standardizaciji kako bi što više naše šljive plasirali na svjetskoj pijaci", kaže on.

Značajno je napomenuti da je jedan od zaključaka bilo i pronalaženje alternativnih sorti koje bi bile konkurentne na našem području. Sudionici su se složili da bi to mogle biti stare sorte koje bi se oplemenile uz pomoć genetike i savremene tehnologije, poput požegače i njoj sličnih sorti.

"Da bi se postigao kvalitet proizvoda potrebno je uvoditi standarde poput GlobalGAP, ISO 9001, 2008, 22000, HACCAP, Halal a jedan od važnijih je IFS koji je ulaznica u velike trgovačke lance", kaže Jašić.

On je skup sa stručnog aspekta ocijenio kao dobar ali je naglasio da je nedostatak to što mu je prisustvovao mali broj direktnih poljoprivrednih proizvođača koji su imali priliku postavljati pitanja eminentnim stručnjacima iz oblasti hrane. To je, kaže, jedan od nedostataka koji bi se trebao u budućnosti otkloniti.