NavMenu

RS: Cijene brašna i hljeba diktirat će mađarsko tržište

Izvor: Blic Petak, 19.08.2011. 07:57
Komentari
Podeli

Žetva pšenice ove godine bila je dobra, ali će Republika Srpska ponovo zavisiti od cijene uvoznog hljebnog žita. Drugim riječima, cijene brašna i hljeba u najvećoj mjeri diktiraće mađarsko tržište.

To i ne čudi, kada se u obzir uzme da su prinosi po hektaru, i u rodnim godinama, upola manji od onih u evropskim zemljama, pa tako domaći agrar nije u stanju da podmiri ni trećinu svojih potreba. Na sve to, dobar dio poljoprivrednika proizvodi samo za sebe, pa žito, umjesto u mlinovima završi u ambarima. Stalno smanjivanje površina pod hljebnim žitom posjedica je nedostatka kvalitetnih podsticaja - premije se daju samo za zaštitnu cijenu i to na kašičicu.

Direktor Zavoda za strna žita na Poljoprivrednom institutu RS Dragan Mandić potvrđuje da je rod ove godine bolji u nekim krajevima i do četiri tone po hektaru.

"Požnjeveno je oko 20.000 hektara, ali bi za naše potrebe trebalo da imamo bar tri puta više i to sa prinosom od 4,5 tone", kaže Mandić.

Koliko će domaćih poljoprivrednika ove godine dobiti premiju od pet pfeniga za kilogram znaće se tek kada otkupljivači spiskove dostave Ministarstvu poljoprivrede RS. Uslov je bio da se žito mlinovima proda po zaštitnoj cijeni od 0,38 pfeniga.

Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos kaže da je otkupljivana domaća pšenica, ali i iz uvoza. Cijena se izjednačila. "Međutim, kvalitetnija je pšenica koja se uvozi. To nije slučaj samo sa ovom godinom, nego je to konstantno", upozorava Kos.

Domaće proizvodnje u Krajini, tvrdi, gotovo i da nema, pa se većina hljebnog žita proizvodi u Semberiji. Direktor bijeljinskog „Žitoprometa“ Slaviša Gligorević kaže da su prije desetak godina sve potrebe podmirivali isključivo od domaćih ratara, a sada tek oko 30 odsto.

"Lani smo od domaćih proizvođača otkupili petinu žita koje smo preradili, jer je bila loša godina. Ove godine, bar što se tiče Semberije, rod je bolji nego lani, ali je nesreća što prinosi nisu ni blizu evropskog nivoa", napominje Gligorević.

On podsjeća da Mađarska godinama drži prinos pšenice od pet do šest tona po hektaru, a Njemačka čak i do osam tona.
"Ako uporedimo sa naše tri tone vidi se koliko je to smiješno. Ove godine uzeli smo oko 6.000 tona, a godišnje potrebe su nam oko 25.000 tona", kaže Gligorević.

Žetva pšenice u Srpskoj rijetko koju godinu prođe bez velike neizvjesnosti i trzavica između mlinara i ratara. Ostavljeni na cjedilu, sa visokom otkupnom cijenom, koju mlinari nisu htjeli da plate, poljoprivrednici su lano rod izvezli u Tursku. Tek nakon toga reagovala je Vlada RS - ministri su donijeli odluku o otkupu 10.000 tona. Međutim, kako pšenice više nije bilo Direkcija za robne rezerve od seljaka je otkupila svega 350 tona. U Ministarstvu poljoprivrede RS obećali su da će prije jesenje setve donijeti mjere podrške proizvođačima.

"Konstatovano je da ima problema u proizvodnji pšenice, naročito kada je riječ o kvalitetu i to zbog neadekvatne agrotehnike, prihrane i zaštite usjeva. Cilj Ministarstva je da se u što većoj mjeri, smanji uvoz pšenice i brašna i da naši proizvođači, konačno, znaju šta mogu da očekuju od Vlade RS i resornog ministarstva", najavili su u Ministarstvu poljoprivrede RS.

Prema njihovim podacima, samo u prošloj godini u BiH je uvezeno 63.000 tona brašna i 360.000 tona hljebnog žita. Potrošnja hljebnog žita po stanovniku kod nas je od 130 do 150 kilograma godišnje. Po toj računici, za godišnje potrebe stanovništva RS potrebno je najmanje 170.000 tona.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.