Izvor: Blic | Petak, 19.08.2011.| 07:57
Izdvojite članak Odštampajte vijest

RS: Cijene brašna i hljeba diktirat će mađarsko tržište

(Foto: b)

Žetva pšenice ove godine bila je dobra, ali će Republika Srpska ponovo zavisiti od cijene uvoznog hljebnog žita. Drugim riječima, cijene brašna i hljeba u najvećoj mjeri diktiraće mađarsko tržište.

To i ne čudi, kada se u obzir uzme da su prinosi po hektaru, i u rodnim godinama, upola manji od onih u evropskim zemljama, pa tako domaći agrar nije u stanju da podmiri ni trećinu svojih potreba. Na sve to, dobar dio poljoprivrednika proizvodi samo za sebe, pa žito, umjesto u mlinovima završi u ambarima. Stalno smanjivanje površina pod hljebnim žitom posjedica je nedostatka kvalitetnih podsticaja - premije se daju samo za zaštitnu cijenu i to na kašičicu.

Direktor Zavoda za strna žita na Poljoprivrednom institutu RS Dragan Mandić potvrđuje da je rod ove godine bolji u nekim krajevima i do četiri tone po hektaru.

"Požnjeveno je oko 20.000 hektara, ali bi za naše potrebe trebalo da imamo bar tri puta više i to sa prinosom od 4,5 tone", kaže Mandić.

Koliko će domaćih poljoprivrednika ove godine dobiti premiju od pet pfeniga za kilogram znaće se tek kada otkupljivači spiskove dostave Ministarstvu poljoprivrede RS. Uslov je bio da se žito mlinovima proda po zaštitnoj cijeni od 0,38 pfeniga.

Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos kaže da je otkupljivana domaća pšenica, ali i iz uvoza. Cijena se izjednačila. "Međutim, kvalitetnija je pšenica koja se uvozi. To nije slučaj samo sa ovom godinom, nego je to konstantno", upozorava Kos.

Domaće proizvodnje u Krajini, tvrdi, gotovo i da nema, pa se većina hljebnog žita proizvodi u Semberiji. Direktor bijeljinskog „Žitoprometa“ Slaviša Gligorević kaže da su prije desetak godina sve potrebe podmirivali isključivo od domaćih ratara, a sada tek oko 30 odsto.

"Lani smo od domaćih proizvođača otkupili petinu žita koje smo preradili, jer je bila loša godina. Ove godine, bar što se tiče Semberije, rod je bolji nego lani, ali je nesreća što prinosi nisu ni blizu evropskog nivoa", napominje Gligorević.

On podsjeća da Mađarska godinama drži prinos pšenice od pet do šest tona po hektaru, a Njemačka čak i do osam tona.
"Ako uporedimo sa naše tri tone vidi se koliko je to smiješno. Ove godine uzeli smo oko 6.000 tona, a godišnje potrebe su nam oko 25.000 tona", kaže Gligorević.

Žetva pšenice u Srpskoj rijetko koju godinu prođe bez velike neizvjesnosti i trzavica između mlinara i ratara. Ostavljeni na cjedilu, sa visokom otkupnom cijenom, koju mlinari nisu htjeli da plate, poljoprivrednici su lano rod izvezli u Tursku. Tek nakon toga reagovala je Vlada RS - ministri su donijeli odluku o otkupu 10.000 tona. Međutim, kako pšenice više nije bilo Direkcija za robne rezerve od seljaka je otkupila svega 350 tona. U Ministarstvu poljoprivrede RS obećali su da će prije jesenje setve donijeti mjere podrške proizvođačima.

"Konstatovano je da ima problema u proizvodnji pšenice, naročito kada je riječ o kvalitetu i to zbog neadekvatne agrotehnike, prihrane i zaštite usjeva. Cilj Ministarstva je da se u što većoj mjeri, smanji uvoz pšenice i brašna i da naši proizvođači, konačno, znaju šta mogu da očekuju od Vlade RS i resornog ministarstva", najavili su u Ministarstvu poljoprivrede RS.

Prema njihovim podacima, samo u prošloj godini u BiH je uvezeno 63.000 tona brašna i 360.000 tona hljebnog žita. Potrošnja hljebnog žita po stanovniku kod nas je od 130 do 150 kilograma godišnje. Po toj računici, za godišnje potrebe stanovništva RS potrebno je najmanje 170.000 tona.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE