Azra Hadžiahmetović: Jedino stabilno i sigurno što ima BiH je konvertibilna marka

Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i predavača na univerzitetima u Velikoj Britaniji i Japanu, smatra da je jedini stub stabilnosti bosanskohercegovačke ekonomije stabilnost konvertibilne marke (KM), odnosno monetarna stabilnost.

Ona je u intervju za magazin "Dani" istakla da bi nas bilo kakav zaokret u monetarnoj politici, odnosno u pravcu ukidanja currency boarda, mogao dovesti u jedan dodatno nesiguran teren, gdje bismo mogli računati s ogromnom inflacijom, odnosno sa dodatnom ukupnom ekonomskom nestabilnošću.

Želje nekih politički krugovi i ekonomista o ukidanje currency boarda, odnosno dodatnog štampanja novca nazvala je nizom gluposti, dodavši kako bi zaokret u tom pravcu dodatno pogoršao situaciju u BiH.

"Ako bi ušli u takvu sferu i možda kratkoročno imali neke koristi, to bi značilo dugoročnu neizvjesnost i opšte pogoršanje ekonomske situacije. Currency board je stabilni monetarni okvir kao pretpostavka da osigurate ukupnu ekonomsku stabilnost u fiskalnom sektoru, na tržištu rada, u realnom sektoru, ekonomiji itd. Treba se okrenuti izvoru pravih problema u bosanskohercegovačkoj privredi, a ne dirati jedino što je stabilno i sigurno u BIH", kazala je Hadžiahmetović.

Ono što Bosni i Hercegovini fali, ističe ona, jeste razvojni zamah, motivacija za progres, stavljanje ekonomskih pitanja i problema u prvi plan, neetnički i neentitetski koncept ekonomije.

Hadžiahmetović poručuje da prvo trebamo da formiramo vlast na nivou države, da obezbijedimo ukupnu makroekonomsku stabilnost u fiskalnom sektoru odnosno da ublažimo fiskalne debalanse, u koje su entitetske vlade ušle u nekoliko posljednjih godina, učinimo sve da poboljšamo kreditni rejting, promijenimo način razmišljanja kad je u pitanju kreditna zaduženost i unutar same BiH i da pošaljemo poruku i evropskim i svjetskim institucijama da smo zemlja koja računa na euroatlantske integracije, a u globalnoj ekonomiji to bi bila poruka i stranim investitorima da mogu ulagati u bh. ekonomiju.

U intervjuu za Dane, profesorica Hadžiahmetović se osvrnula i na pitanje zaštite štediša čiji su krediti vezani za švicarski franak, navodeći jake i stabilne institucije na državnom nivou kao ključnu pretpostavku.

"Jedno od ključnih pitanja je supervizija bankarskog sektora. Kod nas se to pitanje već nekoliko godina problematizira i kao rezultat svega toga nemamo adekvatnu bankarsku superviziju na državnom nivou, iako cijela EU čini prve poteze da to izdigne iznad nivoa zemalja članica. Kod nas je to još uvijek predmet politiziranja. Kada bi bilo dovoljno političke volje, a cijenim da ekonomiju treba staviti u prvi plan, koordinirana aktivnost svih agencija u tom sektoru na čelu sa Centralnom bankom BiH, predstavnicima bankarskog i poslovnog sektora, mogla bi rezultirati ublažavanjem problema uz napomenu da zaštita štediša zbog jačanja švicarskog franka na berzama, dobrim dijelom spada u nadležnost pravnog segmenta i pod kojim uslovima da ulazi u ugovorni odnos sa bankarskim sektorom", objašnjava ona.

Na pitanje da li se može Centralna banka BiH pozvati na odgovorost zbog visokih kamatnih stopa komercijalnih banaka, Hadžiahmetović odgovara da ova institucija teško da može nekim svojim potezima dodatno podstaći ekonomsku aktivnost u smislu snižavanja kamatnih stopa.

Centralna banka je u pravo vrijeme učinila pravi potez u smislu povećanja likvidnosti bankarskog sektora, koristeći se jedinim instrumentom koji joj stoji na raspolaganju, a to je snižavanje stope obaveznih rezervi.

Ona dodaje da su ovlasti CBBH u bankarskom sektoru ograničene, ne toliko zbog valutnog aranžmana (currency boarda), nego generalno zbog nedostataka većih ovlasti, a CBBH nema nadležnosti da vrši bankarsku superviziju.

Hadžiahmetović je komentirala i to kako će se nova ekonomska kriza u Sjedinjenim Američkim Državama odraziti na Evropu i BiH ističući da se danas u u svjetskoj ekonomiji ne događa ništa što nema efekat prelijevanja, odnosno nema refleksije sa jačanjem globalnih ekonomskih, finansijskih tokova.

"Ja ću vas podsjetiti na jednu staru uzrečicu: Kad Amerika kihne, Evropa dobije upalu pluća. Taj efekat prelijevanja mi smo mogli vidjeti na početku aktuelne ekonomske krize, kada je turbulencija na tržištu nekretnina u SAD-u, finansijska kriza koja je izbila u američkoj ekonomiji, brzo odrazila pravo na britanskoj ekonomiji, a onda na kontinentalni dio EU", kaže ona, napominjujući da se negativni ekonomski efekti ipak mnogo više prelijevaju na manje razvijene zemlje nego što je slučaj s pozitivnim efektima.

Poručuje da nema nijedne promjene u svjetskoj ekonomiji koja se neće odraziti na bosanskohercegovačku ekonomiju, te da treba biti spreman da se adekvatno odgovori, čak se treba činiti nekoliko koraka unaprijed da nas negativni efekti ne bi dodatno koštali.