NavMenu

Kako prepoznati i prevazići greške koje uništavaju startape

Izvor: Startit Ponedjeljak, 08.04.2024. 08:21
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Mila Supinskaya Glashchenko/shutterstock.com)Ilustracija
Pokretanje startapa je težak i složen proces koji zahtijeva mnogo truda, znanja i vještina. Na tom putu se mogu javiti mnoge greške koje mogu da ugroze uspjeh startapa ili dovedu do njegovog propadanja. Pol Grejem, tvorac programskog jezika Lisp i osnivač startap akceleratora Y Combinator je u svom eseju naveo 18 grešaka koje startapi prave.

Kako je Grejem istakao - u suštini samo jedna ključna greška uništava startape: ne praviti ono što korisnici žele. Bez obzira na visinu investicija, kvalitet tima ili poslovni model, ako nema dovoljno zainteresovanih korisnika ili kupaca za proizvod koji startap nudi, startap nema šanse da opstane i uspije. Zato je važno da startapi slušaju svoje korisnike i da im pruže ono što im je potrebno i što će im riješiti probleme i olakšati život. To znači da se ne treba fokusirati samo na to kako da se zaradi novac, već na to kako da se zadovolji njihovo iskustvo sa proizvodom.

Međutim, veliki broj osnivača ne može da prihvati činjenicu da je sasvim u redu ne misliti o profitu i poslovnom modelu na samom početku, i žrtvovanje korisnika zarad profita je jedna od čestih grešaka koja se javlja kod startapa. Iako je cilj svakog biznisa da bude profitabilan, to ne treba da bude na uštrb zadovoljstva korisnika. Uspješne kompanije su one koje stavljaju korisnike na prvo mjesto i fokusiraju se na rješavanje njihovih problema i potreba, a ne na maksimizovanje zarade. Poslovni model treba da bude prilagođen korisnicima, a ne obrnuto.

Slično tome, osnivači, posebno oni koji su i programeri u startapu, često imaju tendenciju da nekom drugom prepuste smišljanje poslovne strategije i stvaranje profita. Kako Grejem navodi: - Ako želite da pokrenete startap, morate se suočiti sa činjenicom da ne možete samo da hakujete. Najmanje jedan haker će morati da provede dio vremena radeći na biznis strani.

Još jedna važna stvar koja se tiče korisnika je da se treba znati ko su oni i šta žele. Ne treba praviti proizvod za nepostojeće ili neodređene korisnike, što je još jedna greška koja se često sreće kod startapa. Mnogi osnivači misle da će njihov proizvod biti interesantan za sve ili za neku veliku grupu ljudi, ali zapravo nemaju jasnu sliku o tome ko su ti ljudi i šta ih motiviše. To može dovesti do toga da se pravi proizvod koji niko neće koristiti ili kupiti. Zato je bitno istražiti tržište, razgovarati sa potencijalnim korisnicima, testirati ideje i praviti izmjene u skladu sa rezultatima.

Pored toga što treba slušati korisnike, startapi treba da slušaju i sebe. To znači da treba biti posvećen i truditi se oko svog projekta, ali često se startapi pokreću uz nedovoljno uloženog truda i polovično interesovanje, što takođe može da napravi razliku između uspjeha i propasti. Pokretanje startapa nije hobi ili zabava, već ozbiljan i zahtevan posao koji zahteva punu angažovanost i posvećenost. Mnogi startapi propadnu jer osnivači nisu spremni da se odreknu svojih sigurnih poslova ili drugih obaveza i da se potpuno posvete svom projektu.

Prema Grejemu, treba razmisliti i o situaciji kada postoji samo jedan osnivač, jer je mali broj uspješnih startapa osnovala jedna osoba. Imati više od jednog osnivača, ukazuje da postoji neki vid samopouzdanja u ideju, da su i drugi spremni da se priključe, i povećavaju se šanse za uspjeh, jer je teško podnijeti sve izazove i teškoće sam. Idealno je imati tim koji se sastoji od ljudi sa različitim vještinama i znanjima, koji mogu da se dopunjuju i podržavaju.

Takođe, svađe između osnivača su iznenađujuće česte i mogu uticati na propadanje startapa u zavisnosti od okolnosti. Ako jedan od osnivača napusti startap, to ne dovodi nužno do gašenja. Mnogim uspješnim startapima se upravo to i dogodilo - startap je napustio osnivač koji nije bio dovoljno posvećen. Međutim, problem nastaje ukoliko ode osnivač sa ključnim vještinama bez kojih startap ne može da funkcioniše.

Još jedna greška koja se tiče samih osnivača je zapošljavanje loših programera. Programiranje je ključna vještina za razvoj proizvoda i za rješavanje tehničkih problema. Nemali broj startapa propada baš zbog toga, naročito ako startap pokreću osnivači bez programerske pozadine. Jako je teško prepoznati dobrog programera, jer svi imaju znanje nekog od programskih jezika, uz sertifikate, iskustvo u više kompanija, i slično.

Startapi, posebno kod osnivača koji nemaju programersku pozadinu, mogu da naprave loš izbor platforme, jer ne umiju da procijene koja platforma, operativni sistem ili frejmvork treba odabrati. Pitanje je zapravo kako izabrati pravo rješenje za proizvod koji se pravi. Pošto se radi o problemu koji se najčešće tiče programiranja, Grejemov savjet je - zaposliti dobre programere, ili jednostavno posjetiti odjeljenje za računarske nauke i vidjeti koju platformu oni koriste za svoje projekte. Loš kod ili platforma mogu da uspore razvoj proizvoda, da stvore tehničke probleme ili da ograniče mogućnosti skaliranja. Zato je važno zaposliti dobre programere koji mogu da odaberu pravu platformu za proizvod i da ga kontinuirano unapređuju.

Loša lokacija i niša takođe mogu dovesti do propadanja startapa. Nije svejedno gdje se pokreće startap, jer neka mjesta imaju bolje uslove za razvoj inovativnih ideja i privlačenje talenata i investitora. Takođe, nije svejedno ni za koga se pravi proizvod, jer neke niše su previše uske ili nezanimljive za većinu korisnika. Osnivači često biraju usku nišu u nadi da će izbeći konkurenciju, što može da sugeriše da ideja nije dovoljno dobra i kompetitivna i da neće biti prevelikog interesovanja. Konkurencija je dobra stvar jer ukazuje na to da je kreirano nešto što ljudi žele, i osnivači treba da biraju lokaciju i nišu koje imaju dovoljno potencijala za rast i konkurentnost.

Dvije dodatne greške koje se javljaju jesu i tvrdoglavost da se razvije nešto uprkos brojnim preprekama i stvaranje ideja na osnovu onoga što su drugi identifikovali kao probleme tržišta. Osnivači se često drže svoje ideje bez obzira na neuspjehe i prepreke. Međutim, u startapu ideja ili pretpostavka moraju biti fleksibilni, i skoro sigurno će proći kroz nekoliko iteracija kako bi se došlo do finalnog proizvoda. Većina uspješnih startapa na kraju radi nešto sasvim drugačije od početnog plana. To je i suština - pronaći ono što ljudi žele na osnovu njihovih inputa i praviti izmene u svojoj početnoj ideji. Kreirati ideju na osnovu drugih kompanija i njihovog neriješenog problema zapravo nije dobro. Umjesto da se kopira druga kompanija i rješava problem koji su oni rješavali, treba ispitati na šta se ljudi najviše žale i slušati svoje potencijalne korisnike.

Još jedna stvar koja može da utiče na uspjeh startapa je vrijeme lansiranja proizvoda, to jest kasno ili prerano lansiranje. U pitanju je delikatan balans koji treba pronaći, jer ni jedna ni druga opcija nisu dobre. Ako se lansira previše rano, proizvod može biti nedovršen ili nekvalitetan i odbiti korisnike. Ako se lansira previše kasno, proizvod može da kaska za konkurencijom. Zato je važno lansirati proizvod kada je dovoljno dobar da zadovolji osnovne potrebe korisnika, ali i dovoljno fleksibilan da se prilagodi njihovim povratnim informacijama i sugestijama.

Prema Grejemu, iako je sporo lansiranje dovelo do propasti mnogo većeg broja startapa nego kasno lansiranje, opasnost kod kasnog lansiranja leži u potencijalnom narušavanju reputacije. Ukoliko se dugo čeka na lansiranje postoji šansa da korisnici neće biti toliko tolerantni jer smatraju da je proizvod gotov i ukoliko ne zadovoljava njihove potrebe neće se nikada vratiti čak i ako se kasnije nešto promijeni. Rani korisnici su tolerantniji i znaju da je u pitanju proizvod koji nije kompletan i znaju da postoji prostor za poboljšanje.

Još jedna stvar koja može da utiče na uspjeh startapa je finansijska situacija startapa, tačnije prikupljanje premalo ili previše investicija, trošenje prevelike količine novca, kao i loše ophođenje prema investitorima. Sve ovo su faktori koji mogu da utiču na finansijsku stabilnost i održivost startapa. Prikupljanje premalo novca može da ograniči razvoj proizvoda i rast startapa. Prikupljanje previše novca može da stvori prevelika očekivanja i pritisak od strane investitora. Trošenje previše novca može da dovede do brzog trošenja kapitala i nemogućnosti daljeg finansiranja. Loše ophođenje prema investitorima može da naruši odnos povjerenja i saradnje i da ugrozi buduću podršku.

Potencijalnih grešaka ima mnogo i često je teško ispratiti sve i izbjeći svaku od njih. Bitno je shvatiti da pokretanje startapa nije nešto što je moguće uraditi za mjesec ili dva dana i skalirati isti u multimilionsku kompaniju. Startapi zahtijevaju vrijeme, posvećenost, rad i kvalitetne ljude spremne da se upuste u koštac sa svim navedenim problemima. Ako se pokreće startap neke žrtve su nužne, a kako Grejem kaže:

- Pokretanje startapa je kao i pokretanje bilo čega drugog. Najveća greška koju je moguće napraviti je ne potruditi se dovoljno. Ako uopšte postoji neka tajna uspjeha, ona se sadrži u tome da ovo ne treba poricati.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.05.2024.  |  Energija

Zvanično dogovorile RS i CG: Opštini Nikšić oko 600.000 EUR godišnje od Bilećkog jezera

Preduzeće Hidroelektrane na Trebišnjici će, retroaktivno od 1. januara ove godine, nastaviti da isplaćuje naknadu za potopljeno zemljište Bilećkim jezerom opštini Nikšić, čime je konačno riješeno pitanje koje traje već 30 godina. Uz to, pokrenuta je i inicijativa za korištenje vode Bilećkog jezera za vodosnabdijevanje Nikšića. Ovo su konkretni rezultati današnjeg sasastanka ministara energetike i rudarstva Crne Gore i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.