Nermin Nikšić: Propao bih u zemlju zbog ponašanja države prema investitorima

"Gotovo je izvjesno da neće biti sredstava MMF-a po stand by aranžmanu i to samo po sebi stvara jako komplikovanu situaciju", izjavio je u intervju sarajevskom Oslobođenju Nermin Nikšić premijer FBiH.

Oslobođenje: Vlada je preživjela prvih stotinu dana, a federalni budžet je nakon prvih pola godine rebalansiran. Šta građane FBiH čeka u drugoj polovini 2011?

Nermin Nikšić: U situaciji u kojoj se nalazi FBiH i država BiH, jako je teško sa sigurnošću tvrditi šta će se dešavati kad je u pitanju fiskalna stabilnost. Gotovo je izvjesno da neće biti sredstava MMF-a po stand by aranžmanu i to samo po sebi stvara jako komplikovanu situaciju.

Pripremamo se i na to kako zaokružiti budžet i bez tih sredstava, nadamo se da neće biti nikakvih značajnijih potresa koji bi ugrozili taj plan. Ako to bude, možemo reći, što se tiče građana FBiH i onoga što im pripada po budžetu,da ne bi trebalo biti problema, dakle da uredno servisiramo sve obaveze i da jednom bez značajnijih potresa isplatimo sve što određenim kategorijama pripada po zakonima pa čak i da vratimo nešto duga koji je nesporan. Ne volim ni previše euforije, a nisam ni pesimista. I dosad smo pokazali da pokušavamo realno oslikati stanje, pri čemu ne tražimo nikakav alibi. Stanje je takvo kakvo jeste, a mi ćemo učiniti da sve što je do Vlade bude kako treba.

Oslobođenje: Alternative kojima pokrivate deficit uvjetovane su formiranjem državne vlasti i dogovorom Fiskalnog vijeća BiH o globalnom budžetskom okviru. Šta ukoliko se dogodi da EK ne odobri 58 miliona planiranih rebalansom jer ti uvjeti nisu ispunjeni?

Nermin Nikšić: Izvjesno je da nismo napamet planirali ta sredstva, da smo imali kontakte s EK. Procjena je da će ta sredstva biti operativna i, ako se ne formira državna vlast, da će doći do dogovora o fiskalnom okviru. Jasno je da one koji su to blokirali ne zanima baš sudbina zemlje, ali oni razmišljaju i o svojoj sudbi ni, tako da se nadam da će to biti izvjesno. Ako ne bude realizirano tih 58 miliona, moraćemo tražiti neko novo rješenje i mogao bi biti još jedan rebalans.

Oslobođenje: Prije godinu dana svi smo bili daleko veći optimisti.

Nermin Nikšić: Pa, ja nisam nimalo pesimista. Stanje je takvo kakvo jeste. Ali, svaki paket koji raspakujemo je novi šok i ja bih se kao premijer i kompletna Vlada trebali svaki dan kolektivno spaliti kad vidimo ugovore koji su potpisani ranije, a sad su došli na naplatu, kad vidim obaveze federalne Vlade. Ja sam kao poslanik glasao protiv nekih ugovora, a protiv nekih je glasao kompletan Parlament. Oni su sačinjeni tako da je to, ne kriminal, nego zločin.

Oslobođenje: Hoćete li pokrenuti pitanje odgovornosti za te ugovore?

Nermin Nikšić: Apsolutno. Moramo vidjeti ko su potpisnici. Imali smo sastanak s predstavnicima INA-MOL-a vezano za Energopetrol. Kad smo raspakovali ugovor, ostao sam bez teksta. Kazao sam tim ljudima da je to potpisao neko ko je sjedio u Vladi i ministarstvima i ne mogu se ja sad praviti lud. Ali, rekao sam da taj ugovor smatram štetnim za FBiH i da ga ova Vlada ne može ispoštovati, ne zato što ga smatra štetnim, nego što bi to značilo bankrot. Rekao sam da smo spremni da razgovaramo kako rješavati te probleme, ali kad vidite odredbe, da će sve za šta radnici tuže Energopetrol platiti Vlada, to je nemoguće. A, to je samo jedna karika. Kad otvorite Mittal Steel, Krivaju...

Štetni ugovori

Nermin Nikšić: Treba biti specijalan stručnjak da propadneš s onakvim ugovorom gdje ti sve Vlada plaća. Ako dovoziš građu više od 200 KM plaća Vlada, građu ti Vlada obezbjeđuje, a ti plaćaš po 200-300 KM radnicima, sve što ne uspije fakturišeš Vladi i opet propadneš. Vlada je u nekim slučajevima već napravila konkretne stvari... Ali, vidite, Vlada je kupila u Mostaru nekretninu za tri miliona KM za koju ne može dobiti građevinsku dozvolu da na pravi zgradu. Ova Vlada je dala nalog da se ugovor raskine i traži od nadležnih institucija da ispitaju odgovornost onih koji su zaključili taj ugovor. Obrazloženje je da ne možemo raskinu ti ugovor jer je to uknjiženo na Vladu, a ona ne može dobiti građevinsku dozvolu. I, kad sam kazao da to prodamo, kažu mi da ne možemo proda ti jer niko neće kupiti plac na kojem ne može graditi.

Oslobođenje: Dali ste nalog za raskid ugovora i istragu prije dva mjeseca, ali nadležne institucije nisu počele raditi na tome.

Nermin Nikšić: Da. Ali, mi objektivno imamo problem sa pravobranilaštvom. Imamo problem kad to pošaljemo MUP-u, tužilaštvu, šta da radim s njima. Ako kažem zašto to ne procesuirate, onda mediji objave da Vlada vrši pritisak. Pa, ne vršim pritisak, ljudi. Recite da li su krivi ili ne. Ako nisu, recite, i nema problema.

Oslobođenje: Hoće li ikad biti pokrenuta proizvodnja u Krivaji?

Nermin Nikšić: Iskreno se nadam da hoće. Planiramo vratiti Krivaju pod državnu nadležnost, da dug prema radnicima prebijemo tako što ćemo im ponuditi da budu vlasnici dijela Krivaje. Neka sredstva imamo koja bi mogla biti operativna za početak, ima naznaka da Ikea ne bi raskidala ugovor... Dakle, Krivaja nikad više neće biti ono što je bila, ali ako uspijemo pokrenuti proizvodnju i vratiti što veći broj ljudi koji će primati platu, to bi bio uspjeh.

Oslobođenje: Tvrdite da u FBiH postoje i dobri privatizacijski ugovori u kojima je kupac ispoštovao sve, a država ništa i da se crvenite zbog toga. Koji su to primjeri?

Nermin Nikšić: Natron Hayat. Došlo mi je da propadnem u zemlju. Ljudi su sve ispoštovali, uložili više nego što je ugovorom planirano, 890 KM prosječna plata, redovna primanja, prekovremeni rad plaćaju... Kad su počeli o uslovima koje su kantonalne i federalne vlasti potpisale s njima, bukvalno ništa nije ispoštovano. Šta preostaje nego da se crvenim. Formirali smo radnu grupu da probamo riješiti ono što se može. Ima i tu nebuloznih odredbi. Potpisali su ugovor u kojem će sve celulozno drvo što se siječe u BiH njima isporučiti. Ko to može garantovati?

Oslobođenje: Kako će se Vlada izboriti s neustavnim zahtjevom SBB-a da principe iz njihovog zakona o reviziji privatizacije ugradi u svoj zakon?

Nermin Nikšić: Što se Vlade tiče, mi ne želimo ni amnestirati ni imati amneziju kad je u pitanju zloupotreba privatizacije i eventualna krivična djela u privatizaciji. Želimo da se napravi revizija apsolutno sve privatizacije i da konačno skinemo hipoteku s ljudi koji su ispunili svoje obaveze. Da konačno udarimo pečat na ispoštovane ugovore i da procesuiramo one koji nisu ispoštovali ugovore na bilo koji način. To može biti raskidanje ugovora tamo gdje nisu ispoštovane obaveze, ali nisu napravljene ni zloupotrebe, i procesuiranje onih koji su eventualno napravili neko krivično djelo. Sastavićemo ono što je prihvatljivo i što se može. Vrlo jasno je rečeno u mišljenju Ministarstva pravde: na onakav način se ne može donijeti zakon, jer on bi bio potpuno neustavan, uveo bi krivična djela koja u to vrijeme nisu postojala kao krivična djela. Retroaktivno se to ne može ni donositi ni primjenjivati niti je u skladu sa načelima pravnog sistema, Ustava itd.

Oslobođenje: Da li ste dobili izvještaj Finansijske policije o oročenim sredstvima državnih preduzeća u bankama, nezvanično se govori o milijardi KM?

Nermin Nikšić: Nisam još. Vlada je dobila podatke s depozita i avista računa u različitim valutama sabrane kao da se radi samo o KM. Rečeno je da je to 250 miliona, a radi se o 50 miliona eura, 20 miliona KM i 100 miliona dolara. Tačan je podatak o iznosu sredstava deponovanih kod banaka, ukupno je nešto malo više od milijardu maraka. Vlada je već rebalansom budžeta pokazala da neće pustiti da to koriste kako hoće. Ima tu sredstava koja objektivno ne mogu koristiti za zloupotrebe, ali da će Vlada gazdovati tamo gdje je vlasnik, to smo pokazali do sad i to ćemo staviti pod kontrolu.

Oslobođenje: Koliko ima FDS i ostala preduzeća s manjinskim državnim udjelom?

Nermin Nikšić: U ovom izvještaju nema FDS-a, jer nisu dostavili zato što Vlada nije većinski vlasnik. Izvještaje ćemo zatražiti i od tih preduzeća. Pogotovo što pokušavamo da uvedemo reda i tamo gdje jesmo manjinski, ali i najveći pojedinačni vlasnik, kao u FDS-u i Bosnalijeku.

Oslobođenje: Šta Vam je EK poručila na nedavnom sastanku o izmjenama Zakona o državnoj službi?

Nermin Nikšić: Mislim da su prihvatili naša obrazloženja. Došli su s tezom da mi pokušavamo da politiziramo državnu upravu, da državne službenike koji su u statusu pomoćnika stavljamo pod kontrolu...Objasnio sam da to nije intencija zakona, da će to Vlada raditi, a Agencija pratiti, s tim što će ići na nivo načelnika službi i šefova odjeljenja, a one koji su savjetnici imenovali bi smo pomoćnicima ministara direktno vezane za određene sektore. To nije ni blizu reforma javne uprave kakvu bih volio da napravimo. Rekli smo da nemamo ništa protiv da njihovi eksperti daju svoje mišljenje.

Oslobođenje: Da li državna administracija ima višak materijalnih prava?

Nermin Nikšić: Nekoliko puta sam govorio da je neprimjereno da se čovjek javi na konkurs za državnu službu, bude primljen i da onda ima pravo na odvojeni život, troškove stanovanja, prevoz... Kad se javio znao je valjda gdje će raditi. To su zatečena prava i jako teško se izboriti s tim, mada malo već postoji razumijevanja kroz sindikat državnih službenika i namještenika koji je dao svoje ljude u grupu koja će napraviti reviziju zaposlenih u organima uprave. Postoje indicije da malo više para ide na plate nego što je zaposlenih, pa i to ćemo provjeriti.

Oslobođenje: Kako komentirate izjave sindikalista da dostignuta prava državnih službenika ne treba dirati, a da ostali treba da dostignu ta prava?

Nermin Nikšić: Isto sam imao sa sindikatima Elektroprivrede koji su citirali sporazum Vlade i sindikata. Dakle, dostignuta prava ne govore o iznosu plate, nego da imaš platu. Šta ćemo ako bude stečaj, ko će onda davati platu i obezbijediti dostignuta prava? Dostignuto pravo je pravo da imaš platu, regres, topli obrok, to neće niko dirati. Ali, bogami, koji je iznos toga, to je jako upitno, ne samo njima nego i nama.