NavMenu

Sunce, voda i drugi energetski potencijali BiH - Retrospektiva 2023, investicije u oblasti KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE

Izvor: eKapija Utorak, 30.01.2024. 14:29
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/C Morrison, EPCG, Pixabay.com/Erich Westendarp, SergBob/shutterstock.com)
Obnovljivi izvor energije postali su "must have" u elektroprivrednim sistemima kako razvijenih zemalja tako i BiH i regiona.

U BiH su u pripremi brojni projekti izgradnje solarnih elektrana, najviše u suncem okupanoj Hercegovini, ali su sve brojnije i investicije u hidropotencijal. Dobijanje energije iz biomase kao i drugi alternativni oblici dominatnim termoelektranama su u manjem procentu zastupljeni.

Stidljivo se i više kao ideja spominje i moguće skladištenje energije uz pomoć proizvodnje zelenog hidrogena.

Dok ti novi oblici ne zažive u opipljivoj formi, česta polemika jeste i kako da postojeća elektrodistributivna mreža podrži sve najavljene projekte proizvodnje električne energije iz OIE.

Dok čekamo i pratimo sve razgranatiju temu zelene energije osvrnimo se na prošlu godinu i pogledajmo koje su to priče iz oblasti KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I ENERGETIKA bile u fokusu eKapija čitalaca.

1. Plutajuće solarne elektrane

Navikli smo da kada se spominju solarne elektrane u BiH uglavnom njihove lokacije se određuju na predjelima sa velikim brojem sunčanih dana. No nismo često imali prilike da čujemo za planove da se one grade i na vodenim površinama. Možda baš zato vijest da Elektroprivreda BiH planira da realizuje projekat plutajućih solarnih elektrana za koje je pogodno jezero Modrac, kao i hidroakumulacija Sniježnica zauzela prvo mjesto naše liste.

Ovaj projekat ekskluzivno je najavio na prošlogodišnjem SET-u Samir Selimović, izvršni direktor za proizvodnju Elektroprivrede BiH.

Elektroprivreda BiH planira da realizuje projekat plutajućih solarnih elektrana za koje je pogodno jezero Modrac, kao i hidroakumulacija Sniježnica, ekskluzivno je najavio na ovogodišnjem SET-u Samir Selimović, izvršni direktor za proizvodnju Elektroprivrede BiH.

- Svjesni smo da moramo ubrzano krenuti u tom pravcu. Termoelektrane ne mogu balansirati elektroenergetski sistem. One su predviđene za bazni sistem. Ne možete tokom dana isključiti termo blok, a naveče ga uključiti. Mi taj problem rješavamo sa Hidroelektranama na Neretvi. Zatim tu su i Jablanica, Grabavica i Selakovac koji uspješno odgovaraju zahtjevima balansiranja u našem sistemu, ali i pružamo tu uslugu za druge korisnike - dodao je Selimović.

Dodao je da Elektroprivreda BiH jako veliki broj projekta u ovom momentu razvija u vezi sa obnovljivim izvorima.

- To su solarne elektrane koje su u fazi izrade idejnih projekata, objavljeno je već i nekoliko tendera. Planiramo ih na degradiranim rudničkim površinama gdje su pretpostavke za to sa aspekta ishodavanja dokumentacije puno bolje, jer je to naše zemljište u sastavu Koncerna EPBiH. Želimo iskoristiti i te površine i privesti nekoj krajnjoj namjeri. U ovom slučaju, to je proizvodnja solarne energije. Idemo u pravcu otkupa projekata obnovljivih izvora - zaključio je Selimović.

(Foto: Unsplash/American Public Power Association)
2. Solarni park ETMAX Nevesinje

Vlada Republike Srpske dodijelila je kompaniji ETMAX koncesiju za gradnju i korištenje solarnog parka Nevesinje, projekta vrijednog 880 mil KM. Koncesija se dodjeljuje na period od 50 godina, a radi se o koncesiji i projektu, koji je trenutno jedan od najvećih ovog tipa na području Evrope.

Ukupna snaga solarnog parka je 500 megavata, sačinjen je iz jedne elektrane od 200 i šest elektrana od 50 megavata.

- Za ETMAX je projektovanje i izgradnja Solarnog parka Nevesinje strateški projekat, kojem smo posvećeni već duže vrijeme. Znanje, reference, resursi preduzeća su u funkciji implementacije projekta, koji ima veliki značaj za oblast proizvodnje energije iz obnovljivih solarnih izvora, ne samo za naše preduzeće, već i u širem smislu. ETMAX projekat Solarnog parka Nevesinje razvija samostalno i nakon potpisivanja ugovora o koncesijima u martu ove godine, standardna procedura za dalje faze realizacije je izrada studija prethodnog uticaja na životnu sredinu, a nakon toga će se pristupiti izradi tehničke dokumentacije, koja prati projekat ovako visoke složenosti - istakli su za eKapiju iz ove kompanije.

Period projektovanja i izgradnje Solarnog parka Nevesinje trajaće šest godina, a realizovaće se u dvije faze razvoja. Pripremna faza obuhvata izradu tehničko-projektne dokumentacije, pribavljanje dozvola u trajanju od dvije godine, a zatim faza izgradnje u trajanju od četiri godine.

3. HE Mrsovo

Hidroelektrana Mrsovo jedna je u nizu koje treba da se izgrade u BiH, a našla se na trećem mjestu naše liste.

U julu 2023. ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić, v.d. direktora privrednog društva Comsar Energy Hidro iz Banjaluke Blagoje Šupić i v.d. direktora privrednog društva Elektroprivreda RS - Obnovljivi izvori energije za proizvodnju i prodaju električne energije Ljubinje Siniša Šišić potpisali su Ugovor o ustupanju ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje hidroelektrane Mrsovo na rijeci Lim u opštini Rudo.

- Hidroelektrana Mrsovo jedan snage 37,3 megavata i proizvodnje 165 gigavatčasova ima isplativost za nešto ispod 10 godina. Prema sadašnjim cijenama, 250 evra puta tih 165 gigavatčasova, imaćete više od 90 mil KM prihoda godišnje na toj elektrani. Od toga će opština Rudo dobijati 650.000 KM, ali i benefit jer bi formirala preduzeće koje bi radilo na održavanju te elektrane, te zaposlila više od 60 radnika - naveo je generalni direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović i istakao da se razmišlja i o mogućnosti izgradnje Hidroelektrane Mrsovo 2.


(Foto: ers.ba)
Na četvrtom mjestu liste takođe se našla izgradnja hidroelektrane i to HE Dabar. Poslije dvije godine i osam mjeseci teških pregovora, konačno su prošle godine se stekli usloviza početak izgradnje projekta Hidroelektrane Dabar, prve u podsistemu Gornji horizonti Hidro-sistema Trebišnjica.

Sistem Gornji Horizonti obuhvata tri hidroelektrane:

  • HE Nevesinje, sa akumulacijom u Gatačkom polju, instalisane snage 61 MW;
  • HE Dabar, sa akumulacijom u Nevesinjskom polju, instalisane snage 160 MW;
  • HE Bileća, instalisane snage 30 MW.

Derivaciona HE Dabar koristi vodu iz akumulacije u Nevesinjskom polju, koja je formirana izgradnjom brane Pošćenje. Voda se, od akumulacije do mašinske zgrade u Dabarskom polju, dovodi derivacionim tunelom i tunelskim cevovodom pod pritiskom. HE Dabar je najprofitabilniji dio sistema, koji svojim reinvestiranjem omogućava razvoj ostalih dijelova sistema, pojašnjeno je u opisu projekta.

Rok za završetak je fiksan - četiri godine. Time bi bila stavljena tačka na ono što je projektovano prije 60 i više godina.

5. Hifa oil naftna skladišta

Kompanija Hifa oil ima ambiciozne planove za širenje svojih terminala i naftnih i gasnih skladišta. U Poslovnoj zoni Incel u Banjaluci kupili su objekat za punjenje TNG boca i prenosnih rezervoara radi skladištenja tečnog naftnog gasa (TNG) u tri nadzemna rezervoara ukupnog kapaciteta 450 m3 (3x 150 m3). Ukupna površina lokacije je 5.010 m2.

Takođe, kompanija planira korištenje robno transportnog terminala za pretakanje naftnih derivata iz vagon cisterni koje bi se vozom dopremale na industrijski kolosjek, a zatim preko terminala (pretakališta) prebacivala u kamion cisterne i odvozili ka poslovnim jedinicama koje nemaju skladištenje na svojoj lokaciji.

U Šavarilijama kod Doboja kompanija planira planira dogradnju postojećeg terminala tečnih i gasnih goriva. Predviđena je dogradnja postrojenja za zapaljive tečnosti i uskladištavanje i pretakanju zapaljivih tečnosti i postrojenja za tečni naftni gas.

Uz ove investicije kompanija Hifa-Oil 2020. godine odlučila se na preuzimanje prijedorskog Energopetrola i kupovinu Terminala u Brezičanima kod Prijedora. Prije kupovine ovi terminali nisu korišteni te nikad ranije nisu stavljeni u funkciju. U prijedorski terminal bilo je neophodno investirati kako bi se u potpunosti osavremenio i osposobio za rad.

Planovi kompanije Hifa-Oil bili su da se u ovaj terminal investiraju značajna finansijska sredstva kako je već ranije slično urađeno i s terminalom u Zenici. Terminal u Prijedoru ima veće kapacitete te je njegov ukupan kapacitet 18.000 m3. Svojom lokacijom i kapacitetima ovaj terminal može da postane ozbiljna energetska tačka i van granica naše zemlje što su planovi kompanije Hifa-Oil koja ima namjeru da ga pretvori u jedan od najsavremnijih u regiji.

Predstavili smo TOP 5 najčitanijih investicija koje su privukle pažnju čitalaca eKapije kada je riječ o KOMUNALNOJ INFRASTRUKTURI I ENERGETICI. Svakako pogledajte kompletnu listu OVDJE.

Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obilježile 2023. godinu iz oblasti SAOBRAĆAJA, TRGOVINSKIH CENTARA, NEKRETNINA i TURIZMA.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

11.04.2024.  |  Zdravstvo

Znakovi koji ukazuju da nam je oštećen vid

Gubitak vida najčešće se dešava postepeno. Upozoravajući znakovi mogu biti takvi da ih ni ne primjetimo sve dok ne počnu stvarati ozbiljnije probleme, kao što je glaukom. Noćna vožnja Skoro 60 posto svjetske populacije treba da izvrši korekcija vida. Ali, dobra je vijest da je 80 posto vizuelnih poteškoća moguće izbjeći i ispraviti. Promjene u vidu zapazimo tek tokom vremena, čak i kad su one sitne ili postepene. Redovni očni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.