Promet se ne sjaji: Prodaja zlata smanjena za 50 posto

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u BiH je za prvih šest mjeseci ove godine uvezeno ukupno 7.097,79 kilograma draguljarskih predmeta i predmeta zlatarstva, te predmeta od plemenitih metala, u vrijednosti od 3,1 milion KM.

"Kad je u pitanju uvoz draguljarskih predmeta i predmeta zlatarstva, te predmeta od plemenitih metala, u prošloj, 2010. godini ukupno je uvezeno 17.678,13 kilograma, u vrijednosti 6,1 milion KM", rekao je portparol UIO BiH, Ratko Kovačević. On je dodao da je su ovi predmeti najvećim dijelom uvezeni iz Austrije, Italije, Slovenije, Srbije i Hrvatske.

Uprkos znatnom uvozu, u zlatarskim radnjama u Srpskoj kažu da je obim prodaje u ovoj godini smanjen za oko 50 odsto. Razlog za to je, navode, velika cijena zlata, koja iznosi oko 50 KM po gramu, kao i sve lošija kupovna moć stanovništva, tako da su skupocjeni komadi rezervisani samo za one s dubljim džepom.

Direktor zlatare "Gold RS" iz Banje Luke, Radenko Regojević, rekao je da cijena grama zlata iznosi 60 KM, kao i da je kupaca ove godine manje za oko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.

"Uglavnom se kupuje sitni nakit, težine gram do dva grama, dok vrlo rijetko uspijemo da prodamo neke skupocjene komade, jednostavno zato što su cijene velike, a ljudi sve manje novca imaju za luksuz", rekao je Regojević.

Gram zlata u zlatari "Briljant" iz Dervente košta 55 KM. Kažu da im je posao od početka godine opao za oko 60 odsto u odnosu na godinu ranije.

"Najviše se prodaju sitni komadi i nakit manje vrijednosti. Od skupocjenih komada godišnje se proda svega jedan primjerak do dva", rekao je vlasnik ove radnje, Kosta Uletilović.

S obzirom na to da je cijena grama zlata na svjetskom tržištu dosegla iznos od skoro 50 dolara kao i da ima tendenciju daljeg rasta, ekonomski stručnjaci prognoziraju da će uporedo rasti i potražnja za zlatom i drugim plementim metalima u BiH.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da je u situaciji kada cijena zlata na svjetskoj berzi konstantno raste logično i ekonomski opravdano da oni koji imaju slobodna novčana sredstva investiraju u ono što ima trajnu vrijednost ili čija vrijednost raste.

"Oni koji imaju mnogo novca zadovoljili su najveći dio potreba za nekretninama i automobilima, pa im se mogućnost za ulaganje u plemenite metale čini primamljivom", kazao je Pavlović.

Ulaganje u zlato, napominje Pavlović, takođe omogućava da se novčanim sredstvima koja su stečena na ilegalan način zametne trag.

"Zlato se može kupiti anonimno, nisu potrebne nikakve provjere, tako da se kupovinom ovog metala nezakonito stečen novac kanališe u legalne tokove i sprečavaju se bilo kakve istrage", istakao je Pavlović.

Tražnja za zlatom, ističu stručnjaci, pokazuje sve evidentnije ekonomsko raslojavanje društva. Na jednoj strani je malo bogatih koji sebi mogu da priušte luksuz, a na drugoj armija siromašnih koji žive na ivici egistencije.