NavMenu

Domaće berzansko tržište: Akcije zamrle, oči uprte u obveznice

Izvor: Nezavisne novine Ponedjeljak, 11.07.2011. 08:06
Komentari
Podeli

Berzansko tržište akcija BiH u drugom tromjesečju 2011. godine ponovo je krenulo silaznom putanjom, što ga je na polugodištu svrgnulo sa regionalne liderske pozicije po rastu cijena kompanija.

Glavni indeksi Banjalučke i Sarajevske berza, koji su na kraju marta bilježili najveći rast među berzama sa prostora bivše Jugoslavije, od po 17 odsto, na kraju juna pali su za dvije, odnosno tri pozicije.

Banjalučki berzanski indeks BIRS je na polugodišnjem nivou ostvario rast od oko 10 procenata, dok je sarajevski SASX-10 imao nešto blaži porast od 9,6 odsto. Pretekli su ih beogradski berzanski indeks Belex-15 sa polugodišnjim uzletom od 14,8 odsto i makedonski MBI-10 sa skokom od 13,8 odsto, dok je iza ostao zagrebački Crobex sa rastom od 5,7 odsto.

Indeksi SBITOP Ljubljanske berze i MONEX20 podgoričke NEX Montenegro berze, pak, nastavljaju s negativnim trendovima sa padom amplitude u periodu januar - jun za 12,7, odnosno 19,4 odsto.

Berzanski analitičari ukazuju da na Banjalučkoj berzi trgovinu akcijama sve više zamjenjuju manje rizične hartije od vrijednosti, prije svega obveznice RS po osnovu ratne štete i stare devizne štednje.

"Cijene nekih akcija jesu rasle, ali je to sve bilo uz niske promete, jer niti ima iole značajnije ponude, niti tražnje za akcijama", ističe Velimir Zdjelar, direktor banjalučkog Društva za upravljanje investicionim fondovima "Advantis Capital Management".

Kao najvažniji ovogodišnji događaj na tržištu kapitala navodi početak rada Penzijskog rezervnog fonda (PREF) RS kojeg smatra ključnim igračem i stabilizatorom cijena mnogih hartija.

"PREF u ovom momentu ima najstručniji kadar koji može pozitivno uticati na dalja dešavanja na tržištu", ocjenjuje Zdjelar.

Darko Lakić, direktor Društva za upravljanje PREF-om, takođe kaže da je napredak na tržištu kapitala RS u posljednje dvije do tri godine vidljiv prije svega na tržištu obveznica, gdje je broj emisija i interes investitora u stalnom porastu.

"Oni koji danas investiraju na berzi u prosjeku su finansijski obrazovaniji i bolje informisani u odnosu na 2006. i 2007, što rezultira time da se trguje uglavnom obveznicama i akcijama preduzeća koja ostvaruju profit, dok više gotovo da i nema investitora koji kupuju akcije preduzeća koje akumuliraju gubitke", ukazuje Lakić.

Tome u prilog navodi podatak da je na Banjalučkoj berzi u prvih šest mjeseci, ako se isključe preuzimanja, najviše trgovano obveznicama i akcijama "Telekoma Srpske", Hidroelektrana na Drini, Nove banke, kao i akcijama fondova koji u portfelju imaju značajno učešće "Telekoma" i "Elektroprivrede RS".

Komentarišući značaj PREF-a za likvidnost tržišta, Lakić je kazao da se to ogleda u činjenici da je Banjalučka berza u junu, kada su počeli s trgovinom, gotovo uduplala promet akcija i obveznica u odnosu na maj.

"Vrijednost akcija koju je PREF prodao u junu iznosila je oko 2,2 miliona KM, što je oko 37 odsto od ukupnog prometa akcija u junu", istakao je on.

Analitičari smatraju da se do kraja 2011. ništa značajnije neće promijeniti na domaćem tržištu kapitala, izuzev dodatnog jačanja obvezničkog prometa.

"Tržište akcija je zamrlo i jedini tračak nade za pomak moglo bi donijeti formiranje izvršne vlasti na nivou BiH, koje bi eventualno podstaklo neke strane ulagače na ulaganje", smatra Zdjelar.*

Uslovi za razvoj

Za razvoj tržišta kapitala RS neophodno je izmijeniti zakonsku regulativu u pravcu smanjivanja procenta za takozvani squeeze out sa 95 na 90 odsto akcija, te jednostavnije i jeftinije procedure u vezi sa smanjivanjem i povećanjem kapitala, kaže Darko Lakić.

On smatra potrebnim i liberalizaciju uslova za preuzimanje, te omogućavanje da investicioni fondovi stiču do 100 odsto vlasničkog učešća u preduzećima.

"Pored toga, ukoliko bi se `Elektroprivreda RS` reorganizovala na način da se postojećih 11 preduzeća i holding spoji u jednu kompaniju, tržište kapitala RS bi, pored razvoja tržišta obveznica, ostvarilo značajniji napredak i na tržištu akcija", smatra Lakić.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

19.04.2024.  |  Energija, Industrija, Građevina

Izgradnja HE Dabar: Radovi u zoni mašinske zgrade, angažovano oko 100 kineskih radnika

Na izgradnji hidroelektrane Dabar, aktivirana su gradilišta u zoni mašinske zgrade, brane Pošćenje, kao i na nasipu Grebak, a na ovom projektu koji izvodi kineska kompanija Gezhouba group (Gezuba grupa) angažovano je oko 100 kineskih radnika, rekao je Srni direktor preduzeća Hidroelektrana Dabar Slaviša Stajić. Stajić je objasnio da je na nasipu Vranjača u toku gradnja pristupnog puta, pa će i to gradilište biti aktivirano u narednih

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.