Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 27.06.2011.| 12:46
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Bankarska supervizija u BiH: Na putu ka usvajanju europskih standarda

Bankarski supervizori u BiH već treću godinu rade na implementaciji EU direktiva i međunarodnih standarda u ovoj oblasti. Glavni cilj je uvođenje supervizije zasnovane na riziku (risk-based supervision).

"Ova implementacija pokriva područje EU Acquis-a(pravne stečevine) koji se odnosi na sektor finansijskih usluga, ali i cijeli niz međunarodnih standarda i normi koje treba zadovoljiti kako bi se najbolje svjetske prakse primjenjivale pri nadzoru banaka koje rade na teritoriju BiH", objašnjava nam Dario Vinš, direktor Centra za ekonomska rješenja "49-FortyNine" koji pruža pomoć dvijema enitetskim agencijama za bankarstvo u BiH (koje su nadležne za superviziju) u implementaciji reformi bankarske supervizije.

Naglašava da se reforme provode na osnovu usvojene zajedničke Strategije za implementaciju revidiranog međunarodnog Sporazuma o mjerenju kapitala i standardima kapitala (Basel II) koju su agencije za bankarstvo u FBiH i RS usvojile u decembru 2008. tj. februaru 2009., a koje je podržala Centralna banka BiH koja, između ostalog, i koordinira superviziju finansijskih institucija u BiH.

Ocjenjujući dosadašnju usklađenost regulative kaže da je ona na nivou odredbi orginalnog Sporazuma o mjerenju kapitala - Basel I, dok spomenuta Strategija predviđa da se reforme uvođenja risk-based supervizije dovrše do kraja 2017. godine.

Ipak, bez obzira na ono što je urađeno tokom trogodišnjeg razdoblja, proces reformi koji ovoj oblasti predstoji bit će dug tako da je pred supervizorima još mnogo posla i izazova na putu ka implementaciji Basela II, tj. Basela III koji se trenutno nalazi u procesu stupanja na snagu u EU.

"Najveći izazovi koji očekuju supervizore će, između ostalog, biti potreba za povećanjem supervizorskog tijela kako bi se na odgovarajući način pratili svi relevantni rizici na tržištu, kao i neadekvatnost razvoja ostalih dijelova finansijskog sistema i upravljanja u sektoru javni finansija, koji prenose rizike na bankarski sektor", ocjenjuje naš sagovornik.

Proces reformi također, dodatno usložnjava i nepostojanje stučne radne snage u BiH (što je problem kako za supervizore, tako i banke), kao i konstantne promjene u regulatornom okviru EU zbog neprestanog produbljivanja globalne finansijske i ekonomske krize.

Što se tiče trenutnog stanja bankarske supervizije u BiH Vinš kaže da je ona, po razvijenosti i kvalitetu, jednaka prosječnom nivou supervizije u regiji, dok je sam bankarski sistem stabilan, likvidan i dobro kapitaliziran. Dvije entitetske agencije za bankarstvo efikasno i uspješno nadziru rad finansijskih institucija na području BiH. Osim ovoga i šema osiguranja depozita, kojom upravlja Agencija za osiguranje depozita BiH, dobro funkcioniše, držeći nivo osiguranih depozita na odgovarajućoj razini i uspješno upravlja sredstvima, tj. rezervnim fondom, kaže Vinš.

Kriza postavila nove izazove

Govoreći o utjecaju krize na bankarski sektor u BiH naglašava da je on bio suočen sa smanjenjem profitabilnosti i gubitcima što je postavilo i nove izazove kako pred banke tako i pred njihove supervizore primoravajući ih da konstantno reaguju na neočekivano velike negativne tržišne sile koje su ugrožavale stabilnost finansijskog sektora u BiH.

"U isto vrijeme, svi problemi koje je sa sobom donijela kriza usmjerili su pažnju supervizora na neophodnost reformi finansijskog sektora kako bi se stvorile i dugoročnije pretpostavke za oporavak i budući rast bh. ekonomije. Agencije za bankarstvo su kroz proces reformi izgradile svoje supervizorske kapacitete, pojačale međuinstitucionalnu saradnju i još se bolje povezale sa supervizorima i zemalja u regionu", ističe Vinš.

Dodaje da to potvrđuju i dobre i pravovremene reakcije tokom depozitarne krize iz oktobra 2008., kao i kroz supervizorsku razmjenu na nedavno održanom okruglom stolu koji je organizirao njegov Centar, a koji su agencije za bankarstvo iz BiH i predstavnici centralnih banaka susjednih zemalja ocijenili kao najbolji model neposredne razmjene iskustava i savjetovanja kod donošenja odluka i usvajanja najboljih praksi u toku samog procesa razvoja regulatornog okvira.

Danijela Kozina

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.