Oporavak građevinskog sektora Republike Srpske ostao na papiru

Građevinski sektor koji je najviše pogođen ekonomskom krizom svakog mjeseca bilježi velike gubitke. Tako je vrijednost radova u aprilu za 3,4 odsto manja nego u martu, dok je 13,8 odsto manja u odnosu na prosječnu vrijednost iz 2010. godine. Istovremeno, broj radnika na gradilištima u aprilu je manji za 12 odsto u odnosu na prosjek iz 2010. godine.

Sudeći po zvaničnoj statistici, mjere ekonomske politike Vlade RS za građevinarstvo još nemaju efekta. U strateškom ekonomskom dokumentu,Vlada priznaje da građevinarstvo, od koga u dobroj mjeri zavisi dalji razvoj RS, zaslužuje posebnu pažnju.

"Nastavak investicione aktivnosti u 2011. godini i početak novih investicionih projekata, koji će imati zadatak da angažuju domaću operativu i domaće građevinske firme, svakako će dovesti do oporavka ovog sektora", najavila je Vlada početkom godine.

Međutim, za pola godine nije započet nijedan veći javni projekt, uključujući i najavljivanu gradnju autoputa Banjaluka-Doboj. Nije raspisan ni međunarodni tender za izvođače radova. Podsjećamo da je iz budžeta RS do sada plaćeno oko 4,4 miliona KM jednoj konsultantskoj kući za projektnu dokumentaciju za mrežu autoputeva.

Inače, Vlada RS do kraja godine planira da u kapitalne projekte uloži 756,2 miliona maraka, a najveći dio finansiraće tako što će se zadužiti u inostranstvu. Predviđeno je zaduženje u inostranstvu od 60,2 odsto ili 455,3 miliona KM za javna ulaganja. Preostalih 300,9 miliona KM treba da bude uloženo iz domaćih izvora: budžet RS, Razvojni program RS i ostali izvori.

Predstavnici građevinskih kompanija kažu da većini građevinaca prijeti propast ako ne bude većih javnih investicija, odnosno gradilišta, podsjećajući da su godinama otvorena ista radilišta. Ekonomisti ističu da fiskalna krutost i ograničeni budžeti ne ostavljaju mnogo prostora Vladi da finansira velike infrastrukturne projekte kao, na primjer, autoputeve i aerodrome.

" Da bi građevinska aktivnost oživjela, novi finansijski ciklus mora započeti kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Može se očekivati da se oporavkom EU dio pozitivnih efekata prenese i na naše tržište kroz spremnost kompanija da preuzmu velike infrastrukturne projekte, kao i spremnost međunarodnih finansijskih organizacija da podrže javne projekte", ocijenjuje Marijana Milić, glavni ekonomista "Hypo banke”.

Investiciono-razvojna banka RS do 2014. godine planira da plasira 402,5 miliona KM kredita. Od toga se 246,3 miliona odnosi na planirane prilive po osnovu povrata, odnosno revolvinga. Iznos od 97,8 miliona KM je aranžman sa Evropskom investicionom bankom, 37,4 miliona se odnosi na aranžman sa Svjetskom bankom i 21 milion je planirana dokapitalizacija fondova kojim upravlja IRB RS.