NavMenu

Što se događa sa suverenitetom neke zemlje kada ona doslovno potone u ocean?

Izvor: VOA News Srijeda, 01.06.2011. 09:58
Komentari
Podeli

Što se događa sa suverenitetom neke zemlje kada ona doslovno potone u ocean? S ovim pitanjem bez presedana suočavaju se brojne otočke države koje su ugrožene rastom razine mora. Pravni stručnjaci, diplomati i drugi eksperti razmatrali su takav scenarij ovog tjedna na Pravnom fakultetu sveučilišta Columbia u New Yorku.

Razina mora proteklih desetljeća povećava se za nekoliko milimetara svake godine, a sada prijeti povećanjem koje će se mjeriti centimetrima i više. To bi moglo biti dovoljno da potopi neke otočke države. Konferencija o toj temi, održana na sveučilištu Columbia, istražila je pravne implikacije globalnih klimatskih promjena i rast razine svjetskih oceana.

Na skupu je priznato da suverenitet daje pravo državljanstva, diplomatskog statusa, prava iskorištavanja minerala i druge privilegije koje donosi državnost.

Međutim, Rosemary Rayfuse, profesorica prava na australijskom sveučilištu Novog Južnog Walesa kaže da je sljedeće pitanje znatno teže: "Imamo pravila oko stvaranja država, ali nemamo nikakva pravila oko država koje fizički nestanu sa Zemljine površine."

Dakle, što će se dogoditi s jednom takvom zemljom? Hoće li zadržati članstvo u Ujedinjenim narodima? Tko je odgovoran za njene državljane? Hoće li oni imati putovnice? Tko polaže pravo i provodi zakone koji se tiču iskorištavanja ruda i minerala te ribarskih prava oko te potopljene otočke zemlje? Međunarodno pravo nema odgovore na ta piranja.

Veleposlanik Maršalskih otoka pri Ujedinjenim narodima, Phillip Muller, ističe kako ne postoji osjećaj hitnosti u pronalaženju odgovora na ta pitanja, ali ni oko reakcije na uzroke globalnog zatopljenja koje je - kako mnogi vjeruju - odgovorno za rast razine svjetskih mora: "Čak i ako postignemo pravni sporazum uskoro, u što sumnjam, većina glavnih svjetskih čimbenika ne sudjeluje u ovom procesu."

Kako su kazali sudionici skupa, među tim čimbenicima nema industrijskih zemalja poput Sjedinjenih Država i Kine, koje izbacuju većinu ugljičnog dioksida i drugih takozvanih stakleničkih plinova u atmosferu. Većina klimatologa drži da su ti plinovi glavni razlog za globalno zatopljenje.

Mary-Elena Car, sa Zemaljskog instituta sveučilišta Columbia, kaže da će se godišnji rast razine mora, od nekoliko milimetara svake godine, dramatično povećati do 2100-te: "Razina mora mogla bi rasti i za jedan metar godišnje do 2100. To ne možemo promijeniti. Može li biti još više? Apsolutno, ali ne deset metara."

Ona kaže da sve to uzrokuju takozvani staklenički plinovi u gornjoj atmosferi koji blokiraju hlađenje Zemlje. Više globalne temperature dovode do otapanja ledenjaka i rasta razine mora što bi, pak, moglo dovesti do potapanja brojnih otočkih država.

Jenny Grote Stoutenburg, pravna stručnjakinja sveučilišta Columbia ističe kako je teško dokazati odgovornost za klimatske promjene: "Čak i ako se ne može uspostaviti pravna odgovornost države bi trebale priznati moralnu odgovornost za neproporcionalno korištenje atmosfere te nastaviti priznavati otočke zemlje iz osjećaja međunarodne pravde i solidarnosti."

Veleposlanik Zelenortskih otoka Antonio Lima upozorio je da ukoliko narodi većih država ne pomognu ugroženim otocima i sami će biti osuđeni na istu sudbinu: "Mi smo stražari svijeta, male otočke zemlje u razvoju. Ono što se događa nama danas dogodit će se ostatku svijeta sutra."

Doista, znanstvenici predviđaju da će se zbog rasta razine mora ljudi koji žive u priobalnim područjima velikih zemalja suočiti s istom prijetnjom kao i stanovnici malih otočkih država.

Konferencija na sveučilištu Columbia nije dala odgovor na pitanja koja su postavljena, ali je uputila moralni izazov međunarodnoj zajednici da poduzme mjere za sprječavanje potapanja manjih otočkih zemalja uslijed rasta razine mora. Kao što je rekao veleposlanik Lima, ljudska civilizacija znači solidarnost, a ne prepuštanja drugih njihovoj sudbini. A vrijeme za izbjegavanje te sudbine, kaže on - istječe.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.