NavMenu

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS - Zaustavljanje izgradnje Buk Bijele koštalo bi BiH milijardu KM

Izvor: Glas Srpske Subota, 15.04.2023. 12:52
Komentari
Podeli
Petar Đokić (Foto: Screenshot/YouTube/RTRS)Petar Đokić
Najvažniji preduslov za očuvanje ekonomskog razvoja i rasta Srpske je pokretanje novih projekata. Republika trenutno ima najviše potencijala u investicijama u oblasti energetike, a očekujem da za pet godina u tom sektoru budu završeni projekti vrijedni 3,15 mlrd KM, rekao je u intervjuu Glasu ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić.

Naveo je da Srpska ne odustaje niti će kada odustati od projekta HE Buk Bijela u koji je do sada investirano oko 64 mil KM, te dodao da ne vjeruje da će se neko usuditi da nastavi sa opstrukcijom tog važnog projekta.

- Zaustavljanje tog projekta od bilo koje institucije u ovoj zemlji značilo bi pokretanje arbitraže protiv BiH, gdje bi se ona suočila sa ogromnom štetom koju bi morala da plati investitorima. Vrijednost tog spora može da bude više od milijardu maraka - rekao je Đokić koji ne očekuju dalje poskupljenje struje i rast troškova mrežarine u ovoj godini.

Resorni ministar naveo je da istraživanja pokazuju da na području Lopara ima litijuma.

Svijet je trenutno suočen sa velikom ekonomskom krizom, a stručnjaci upozoravaju da su investicije jedini način da se ne uđe u veću recesiju. Da li očekujete da budu odblokirani neki od strateških projekata u Srpskoj?

- Svijet se nalazi u energetskoj tranziciji koja znači napuštanje proizvodnje iz neobnovljivih izvora i prelazak na obnovljive izvore, odnosno hidroenergiju, sunce i vjetar. Srpska je prepoznala taj kurs politike pa nastojimo da u tom okviru projektujemo i naše aktivnosti. Želimo da sačuvamo ekonomski rast i razvoj, a jedan od najvažnijih preduslova za to je investiranje i nove investicije. Trenutno imamo najviše potencijala u razvoju investicija u energetici, a vrijednost zaključenih koncesionih i drugih ugovora iznosi oko 3,15 mlrd KM. Gradnja svih tih projekata mogla bi biti okončana u idućih pet godina i oni bi, dakle, trebalo da budu priključeni na prenosnu mrežu. Takav intenzitet investicija Srpska nikada nije imala u energetici niti u drugim oblastima ekonomije.

Koji su najznačajniji projekti u energetici?

- Trenutno je najvažniji projekat HE Dabar, čija je realizacija počela 2015. i do sada je uloženo 118 mil KM. Predstoji nam faza u kojoj će biti uloženo dodatnih 530 mil KM. Pripreme za zvanični početak te faze su u toku i očekujemo da će­ već polovinom idućeg mjeseca biti svečana promocija početka izgradnje HE Dabar. Dodijelili smo i koncesiju za izgradnju HE Bileća i radimo na razvoju modela finansiranja te investicije. Ne odustajemo od projekta HE Buk Bijela. Do sada je u tu investiciju uloženo više od 64 mil KM. Nemamo trenutno nikakvu formalnu prepreku za dalji nastavak tog projekta. U toku je obrada ponuda zainteresovanih partnera koju sprovodi Elektroprivreda Srbija. Nakon što se okonča ta faza, imaćemo poznatog izvođača radova na HE Buk Bijela. Ne vjerujem da će bilo ko ko želi dobro ovom prostoru ući u rizik da donosi formalne odluke na nekom nivou, kao što je u projekat izgradnje HE Buk Bijela nepotrebno bio uključen Ustavni sud BiH.

Zemlje Evropske unije insistiraju na zelenoj tranziciji, odnosno na prelasku sa fosilnih na obnovljive izvore energije. Koliko je potrebno biti oprezan u tom procesu?

- Razumijemo evropsko nastojanje da se forsira proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora. Mi tu politiku prihvatamo i dio smo nje. Naravno, Evropa nas često iznenadi svojim odlukama, pa su tako pojedine zemlje EU vratile aktiviranje ugašenih termoelektrana. To je neprijatno iznenađenje. Prema nama idu pritisci da oročimo period do kada će raditi termoelektrane, a u pojedinim evropskim državama rade suprotno. Baznu energiju proizvodimo iz termoelektrana i moramo ostati pri tom izvoru električne energije jer to daje stabilnost i sigurnost. Održavaćemo postojeće proizvodnje u termoelektranama, a izgradnjom novih solarnih, hidro i vjetroelektrana obezbijedićemo dodatne količine energije koje će biti dovoljne da RS ima sigurno snabdijevanje strujom u budućnosti.

Elektroprivreda RS je pokrenula akciju pomoći domaćinstvima koja odluče da na svojim kućama postave solarne panele. Kolika je zainteresovanost?

- Solarni paneli, odnosno prozumjeri su u interesu Srpske. Naša procjena je bila da u ovaj energetski projekat uključimo oko 50.000 stambenih i poslovnih objekata. Međutim, za sada je oko 5.000 zainteresovanih. To je mali broj i on će se sigurno povećati kada krenemo sa prvom fazom ugradnje prozumjera. Prije toga moramo riješiti tehnička pitanja, a to je bezbjedan i potpuno siguran način priključka malih solarnih elektrana na postojeću distributivnu mrežu jer će te elektrane biti priključene na niskonaponsku i srednjenaponsku mrežu. Moramo riješiti i pitanje poreskih obaveza koje mogu nastati o pitanju proizvodnje te energije, usmjeravanja energije na mrežu te povlačenja za potrebe proizvođača kada im nedostaje energije sa njihovih malih elektrana. To je pitanje obračuna PDV-a i treba ga riješiti sa Upravom za indirektno oporezivanje.

Da li možemo očekivati novo poskupljenje struje u Srpskoj?

- Mislim da trenutno nema razloga za razmišljanje o tome u ovoj godini. To se može desiti u slučaju nekog globalnog poremećaja i velikih problema na tržištu električne energije. Samo tada se može otvoriti ovo pitanje, a Republika Srpska će i ubuduće ostati privržena politici nižih cijena u odnosu na okruženje.

Da li na prostorima Srpske ima nalazišta litijuma, koji postaje metal budućnosti zbog njegove upotrebe u industriji električnih automobila?

- Pozitivni rezultati kroz istraživanja su utvrđeni na području opštine Lopare. Nemamo za sada završne izvještaje o tome koje bi rezerve litijuma mogle biti na tom lokalitetu. Dakle, trenutno se sprovodi istraživanje s ciljem da se pokušaju definisati rezerve litijuma na tom lokalitetu. Možda bismo već polovinom godine mogli imati preciznije informacije.

Kolika je zainteresovanost za solarne elektrane?

- Jako je veliki interes za solarne elektrane. U Srpskoj su izgrađena brojna mala postrojenja, čija se snaga kreće od 20 pa sve do 250 kilovata po jednom projektu. Mi ćemo nastaviti pružati maksimalnu podršku i omogućiti podršku investitorima koji žele da grade solarne elektrane. Do sada smo dodijelili koncesije za izgradnju ili je pokrenut postupak dodjele koncesije za oko 858 megavata solarnih elektrana. Vrijednost tih investicija je blizu 1,4 mlrd KM, a postoji interes i za nove.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

29.02.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Kako napreduje gradnja brze ceste Lašva - Nević Polje (VIDEO)

Na novom snimku iznad gradilišta brze ceste Lašva - Nević Polje prikazan je završetak još jednog mosta u Novoj Bili kod Viteza. Podsjećamo ugovor o izgradnji brze ceste Lašva - Nević Polje (LOT 5) potpisan je 26. aprila 2022. godine, a vrijednost ugovorenih radova je 74.904.570 KM. Izgradnja LOT-a 5 podrazumijeva izgradnju dijela brze ceste od petlje Vitez izlaz iz poslovne zone do petlje Nević Polje, a finansira se sredstvima iz

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.