NavMenu

SET 2023: Za funkcionisanje tržišta električne energije neophodna pametna brojila koja u realnom vremenu šalju podatke

Izvor: eKapija Nedjelja, 02.04.2023. 13:11
Komentari
Podeli
(Foto: SET/3D Media)
Kako bismo kvalitetno upravljali resursima u tranziciji električne energije potrebni su nam podaci. Za njihovo prikupljanje traba da imamo precizne mjerne uređaje. Ti uređaji su danas računari. Osim mjerenja, što je nekada bila njihova osnovna zadaća, sad moraju da imaju ulogu i pamćenja podataka, ulogu autonomnog odlučivanja da li nekog potrošača treba uključiti ili isključiti, zatim ulogu da prenesu podatke na nadređeni nivo softvera, da prime od njega zadatke koje će odraditi... Savremena brojila su takvi mjerni uređaji koji u sebi imaju procesore veoma sliče onim koje imamo u mobilnim telefonima. To je sada definitivno "smart" brojilo, istakao je u uvodnom djelu panela "Bezbjednost energetskog sektora u oblasti mjerenja i prenosa" Dragan Praštalo, generalni direktor Mikroelektronike Banjaluka.

U banjalučkoj Elektrokrajini postoji velika potreba za dodatno unapređenje sistema ovakvim brojilima. Kakva je trenutna situacija u ovom preduzeću pojašnjava Vladimir Arnaut, glavni koordinator za tehničke poslove u Elektrokrajini.

- Trenutno imamo stari tip mreže koji je bio jednosmjerni tok energije, jednom mjesečno smo imali obračunske podatke. Nismo bili u stanju da znamo na mikro nivou kakav kvalitet usluge pružamo korisnicima. Ako bismo gledali kako pratimo kvalitet našeg posla, to bi bilo u dva parametra - koliko puta je nestalo struje i koliko je to trajalo u toku godine. Sa uvođenjem smart brojila, mi taj podatak ne da ćemo znati, već nećemo ni moći sakriti od javnosti koliko kvalitetno radimo svoj posao.

Dodaje da će najveći benefit biti u eksploatacionim podacima, koji će im omogućiti da poprave stanje na mreži, da smanje gubitke i ispune svoje zakonske obaveze.

- Ovo sve se i uvodi upravo zbog zakonskih obaveza. Mi smo se, kao država, opredijelili da idemo ka EU, želimo da se priključimo njima i u energetskom aspektu, a oni su odlučili da će to biti penitracija obnovljivih izvora energije i na distributivnom nivou. Dodatno su rekli da će to biti demokratizacija energije, odnosno učešće širih slojeva društva u pružanju energetskih usluga, a osnova za to je formiranje jakog i likvidnog tržišta koje neće biti podložno poremećaju cijena i manipulaciji cijena. A da bi tržište moglo funkcionisati, moramo imati pametna brojila koja u realnom vremenu šalju podatke - izričit je Arnaut.

Kakva je situacija u Srbiji u proizvodnji i licenciranju pametnih brojila, pojašnjava Miloš Marković iz kompanije Meter&Control Beograd.

- Primarno čega se držimo to su direktive EU i na tom nivou brojila su zaštićena od bilo kakvih zloupotreba. Čuvanje podataka je trajno. Kao proizvođači brojila ispunjavamo sve zahtjeve kako bismo spriječili bilo kakvu zloupotrebu i neovlašćeni pristup brojilu. Moje mišljenje je da se sertifikacija brojila ukrupnjava kako u pogledu bezbjednosti, tako i u pogledu standarda koji će biti revidirani u skorijoj budućnosti. Ono što nas ograničava jesu poprilične cijene sertifikacije, odnosno samog testiranja. Uvode se često nove direktive što podiže i cijenu sertifikacije. Konkretno za "cyber security" - kada se posmatra cijeli sistem koji se satoji iz tri dijela sa pritestingom i sertifikacijom nas bi koštalo oko 100.000 EUR, što je veliki izdatak. A mi kao region koji mora da prati EU direktive, jako teško sve to postižemo. Tu je i vrijeme koje nam je potrebno za proces sertifikovanja, uz faze testiranja, je između 12 i 18 nedelja. Proizvođači brojila, ali i ljudi iz EU smatraju da ovo sve usporava taj veliki proces prelaska koji bi trebao da se desi kako u Evropi, tako i kod nas.

Na panelu je dao svoje mišljenje i predstavnik proizvođača softvera Stefan Krneta, osnivač kompanije Dwelt.

- Moram za početak da kažem da smo jako zadovoljni i sa korisnicima i sa proizvođačima brojila, i ovo je dobar primjer kako domaće firme mogu da iznesu važne i velike infrastrukturne projekte. Ranije je brojilo uvijek bilo u nadležnosti distribucije. Sada, reorganizaciom elektroprivrede, a u skladu sa evropskim direktivama, brojilo je granica - sve što se dešava do brojila je u nadležnosti distributivnog preduzeća, a sve nakon je u nadležnosti snabdjevača energijom. I tu dolazimo do interesantnih stvari kada je u pitanju pametno brojilo - ti obračunski podaci jednom mjesečno su važni snabdjevaču. Međutim, na svakodnevnom nivou zbog planiranja proizvodnje i potrošnje, podaci su važni i distributivnom preduzeću. Uzimajući u obzir da je reforma dovela do potpuno liberalizovanog tržišta i da, ako ste snabdjevač strujom, sve što treba da znate o nekom kupcu da biste upoznali njegove navike, to vam se nalazi na brojilu - kad i koliko troši...

Dodaje da podaci sa brojila, iako ono pripada pod jurisdikcije distribucije, trebaju i snabdjevaču.

- Zbog uvođenja velikog broja solara koji se priključuju na mrežu, moramo da radimo petnaestominutne profile potrošnje. Suština je da je danas svima potreban taj podatak, ta informacija. Brojilo za struju je budući procesor kuće.

Zadatak Regulatorne komisije u ovom procesu je da da prati Zakon o električnoj energiji, Zakon o OIE, Zakon o gasu, nafti i naftnim derivatima, ističe Petar Duka iz Regulatorne komisije za energetiku RS.

- Mi donosimo neki opšti okvir. Po novom zakonu odobravamo trogodišnji plan investicija i desetogodišnji plan razvoja elektrodistribucione mreže. U sklopu toga je i način uvođenja naprednih mjernih sistema i procjena uticaja informacione bezbjednost. Još nismo te planove odobravali, to je u postupku i smatramo da operatori distributivnog sistema prilikom podnošenja ovih planova treba da urade i analize isplativosti kako sa strane ODS-a tako i sa strane korisnika sistema. Indirektno kroz odobravanje naknade za priključenja na elektrodistributivnu mrežu, jedna od stavki je i mjerno mjesto. U posljednje dvije godine smo izmjenili niz akata, takođe u ovoj i idućoj imamo obaveze da odobrimo i podzakonske akte koji će se ticati ove problematike.

(Foto: SET/3D Media)

Nadogradnja brojila

Generalni direktor Mikroelektronike ističe da su upravo na ovom panelu prisutni predstavnici dvije domaće firme koje se nalaze među 10-ak top firmi, kada se posmatra Evropa i Kina zajedno, koje imaju međunarodne sertifikate koji su na najvišem nivou evropskih standarda.

- Cijena je ista i za nas i za Kineze koji proizvode milione komada nekog proizvoda, a mi stotine hiljada. Oni su i do 100 puta veći proizvođači, a po jedinici proizvoda istu cijenu plaćamo za sertifikat. I za razliku od njih, mi nemamo nijednu sertifikacionu kuću, sve plaćamo inostranstvu koje nije napravilo standarde da bismo mi prošli već da bi zaštitili svoje tržište od nas. Mi smo im konkurencija i oni će svake godine dizati nove standarde da bi to mogli da spriječe. Liberalno tržište, za koje se oni zaklinju da je njihov model poslovanja, u suštini to nije.

Praštalo pojašnjava zašto je jako bitno za jednu državu da proizvodi čitav sistem kod sebe.

- Bili smo suočeni sa situacijom da smo prethodne generacije smart mitera uvozili u nekim količinama od raznih svjetskih proizvođča i niko od njih se nije bavio održavanjem tih sistema - ni na nivou hardvera, ni na nivou softvera, zbog čega su svi ti sistemi lagano odumirali. Njihov cilj je da mi poslije nekoliko godina opet moramo kupiti novu generaciju uređaja, a ne da ga održavaju i da taj sistem funkcioniše. Naše firme su pokazale da su sposobne da urade sistem, da ga održavaju, da ga nadograđujemo i da mu produžimo životni vijek u skladu sa zahtjevima naših krajnih korisnika. Što je win-win situacija.

Arnaut se nadovezuje da je upravo smart mitering prvi i najvažniji segment koji uvodi elektroenergetiku u pametnu mrežu.

- Ona će biti dopunjena još upravljačkim uređajima, dodatnim senzorima, mjerenjima i, eventualno, skladištima baterija, ali ovo je osnovna infrastruktura. Da bi se ona napravila biće potreban veliki iskorak na aspektu komunikacija i sigurnosti. Prije nismo imali potrebu za takvim uređajima na distributivnom nivou, postojalo je na prenosnom nivou kroz SCADA sisteme. Razumljivo mi je kada proizvođači govore da je sada prevelik fokus na sigurnosti, što povećava troškove, to su duple direktive koje se prepliću.

Kada se poredi situacija u regionu i ko je najviše odmakao u ovom procesu Miloš Markoviz iz kompanije Meter&Control kaže da smo svi otprilike na istom.

- Ono gdje Srbija prednjači je to da je Direkcija za mjere i dragocjene metale primjenila Pravilnik o mjerilima koji je transponovan na MI direktive EU u potpunosti. Zbog toga, kada proizvodimo brojilo, radimo statističku verifikaciju koja se radi i EU - to je kad npr. proizvedete odrećen lot brojila, recimo 500, u skadu sa standardima vadimo 50 brojila iz lota i ispitujemo tačnost. Tako da u Srbiji imamo zaokružen proces, kao da isporučujemo u EU.

Na panelu se povela i priča o hibridnoj branši - spoj proizvođača kilovata, onih koji ih distribuiraju, proizvođača softvera i telekomunikacija koje ostvaruju prenos podataka.

- Sve ove godine koliko sarađujemo sa elektrodistributivnim preduzećima, stvorila se jedna velika baza znanja koju trebamo dalje razvijati i ta hibridna profesija će nekada da dođe, ali pitanje kako će to da izgleda. U Njemačkoj imamo snabdjevače koji rade u jednoj kancelariji koje nazivaju virtuelni snabdjevači. Ono što je važno, mi smo kao firma bili fokusirani na jedan sektor, jedan proizvod i danas imamo 45 zaposlenih, odnosno 45 inženjera. Ja ne znam da je u regiji stvorena tolika baza znanja ljudi orjentisana ka jednom sektoru i proizvodu. I što je najvažnije imamo praksu. Kada bi Dwelt dobio neki projekat bilo u RS, FBiH ili bilo gdje van granica naše zemlje, prve koje bih pitao da idu sa nama u taj projekat bili bi to kompanije i ljudi sa kojima smo do sad sarađivali. Ta baza je nešto što nas čini suverenijim - sami vladamo svojim sistemom - pojasnio je Krneta.

Benefiti pametnih brojila

Proizvođačima pametnih brojila je bitno da imaju tržište. Da bi i druga strana bila zadovoljna i da bi kupili ovaj proizvod, moraju im se ispuniti potrebni uslovi - da imaju proizvod koji mogu da eksploatišu i da nadograđuju.

- Ova brojila su kao mobilni telefon - možete napraviti nadogradnju softvera i možete dodati nove funkcije krajnjem korisniku kroz softver koji Dwelt radi. To je proizvod koji može da se koristi duže vremena iz kojeg mogu da se crpe podaci o kvalitetu energije, o načinu korištenja energije... i na bazi tih podataka on može da pravi svoje procjene. Jer u energetskom sektoru je jako bitan stepen korištenja električne energije - ako vi danas napravite 100, a potrošite 80, onih 20 je otišlo u vjetar. Ovo je jako bitno kad budemo imali provajdere električne energije, kada ne budu samo državne distributivne kompanije, koji će kupovati energiju i prodavati je na tržištu. Njima će biti jako bitno da imaju informaciju o količini energije koja se u tom momentu troši, o trendu rasta ili opadanja i da li će vršiti raspodjelu između jednog trafo područja u drugi. Da bi mogli sve to da rade moraju imati "just in time" informaciju. A to će moći pomoću kvalitetnih mjernih uređaja - zaključuje Praštalo.

Podsjetimo, Samit energetike Trebinje 2023 održavao se od 22. do 24. marta u organizaciji Elektroprivrede RS, Grada Trebinja i firme SET.

Portal eKapija je medijski sponzor Samita.

Više o panelima i dešavanjima možete da pratite u posebnoj rubrici na linku OVDJE.

Slobodana Šubara

Ostatak panela možete pogledati na videu u nastavku:



Komentari
Vaš komentar

Top priče

24.04.2024.  |  Saobraćaj

Vlada RS nije odustala od gradnje aerodroma u Trebinju - U toku izrada glavnog projekta za građevinsku dozvolu

Vlada Srpske nije odustala od gradnje aerodroma u Trebinju, zemljište na kojem će biti izgrađen je deminirano, a u toku je izrada glavnog projekta za građevinsku dozvolu. Poručeno je to iz Ministarstva saobraćaja i veza RS u odgovoru na poslaničko pitanje Đorđa Vučinića iz Liste za pravdu i red koji je tražio odgovore kada će konačno početi gradnja trebinjskog aerodroma. Iz resornog ministra su prvo podsjetili da je još u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.