NavMenu

SET 2023: Potrebno prepoznati prave investitore u razvoju infrastrukture elektroenergetskih mreža

Izvor: eKapija Utorak, 28.03.2023. 10:24
Komentari
Podeli
(Foto: SET/3D Media)
U posljednih nekoliko godina razvoj infrastrukture je sve više uslovljen varijacijom obnovljivih izvora energije i zamjenom elektrana na fosilna goriva. Danas se otprilike trećina električne energije dobija od OIE, a udio u proizvodnom miksu varira od zemlje do zemlje. S obzirom na današnje potrebe za razvoj infrastrukture, očekuje se brza reakcija u pripremi i izgradnji mreže za obnovljive izvore, slično kao i u 60-im, 70-im godinama prošlog vijeka kada smo morali intenzivno graditi infrastrukturu za tadašnje elektrane, prije svega termo, hidro i nuklearne.

Zbog sve veće urbanizacije, prostornih ograničenja kao i problema za dobijanje novih koridora, već u fazi planiranja potrebno je predvidjeti i nova tehnološka rješenja. Nova tehnologija je ključna za ostvarivanje tih ambicioznih ciljeva. Upravo je Evropska komisija nedavno donijela dva zakonska okvira - akt o industriji čistih tehnologija koji podstiče nulte emisije do 2050. godini, te reforma tržišta električne energije čija je glavna uloga zaštita potrošača, regulacija cijena, uveđenje novih tehnologija...

Da bi u budućnosti mreže mogle da funkcionišu na siguran i stabilan način, očekuju se da budu fleksibilne i otporne na novonastale okolnosti. Na panelu "Razvoj infrastrukture elektroenergetskih mreža i optimizacija procesa međusobnog povezivanja u regionu" sa ovogodišnjeg SET-a učesnici su pokušali da daju odgovorite na neka pitanja.

- Kada su u pitanju naveći izazovi sa kojima se Hrvatska trenutno suočava u prenosnom sistemu, to je prvenstvno problem priključenja na mrežu, odnosno veliki broj izvora se pokušava priključiti - fokusiranost na geološki veoma uskom području od Rijeke do Dubrovnika, interes i nagovještaji priključenja nekih "ofšor" struktura na Sjeverno-jadranskom području. Radimo intenzivno na prilagođavanju zakonske regulative kako bismo olakšali priključak novih obnovljivih izvora. S obzirom na sve navedeno, postojeća mreža nije dovoljna, i mi ubrzano radimo na izgradnji novog koridora na potezu sjever-jug, kako bismo integrisali sve potencijalne priključke - istakao je moderator panela i predstavnik HOPS-a Goran Levačić.

Slična je situacija u Sloveniji, ali su prisutne i razlike, nadovezao se Simon Tot iz kompanije ELES Slovenija.

- Mi u stvari imamo dvije strukture. Što se tiče prenosa on je manje-više u redu, jer je dio međunarodne mreže i daje neku stabilnost. Napravili smo već neke korake da popravimo mrežu za nove obnovljive izvore i pripremimo se za sve šta nas čeka u ovoj tranziciji koja je u punom zamahu. S druge strane, problemi su u distribuciji. Veliko je pitanje kako rješiti veliki pritisak na uvođenje novina. Svi su zainteresovani da imaju solarnu elektranu na krovu, i mi smo po tom pitanju skoro dostigli gornju granicu, odnosno stigli smo skoro do limita i tu je potrebno nešto uraditi. Uz sve to imamao dodatni problem - zbog povećanog broja toplotnih pumpi na različita goriva - gas, biomasu i drugo, koje svi žele zamijeniti pumpama na obnovljive izvore. Dodatni problem pravi i nekompatibilnost ova dva tipa pumpi. Ako svemu ovome dodamo i problem punjenja automobila, zadnji trenutak je da se ozbiljno pozabavimo problemom prenosa sa sistema distribucije na sistem skladištenja i prenosa ove energije - precizirao je.

I u Sjevernoj Makedoniji je slično kao u ostalim zemljama zapadnog Balkana - mnogo je zainteresovanih investitora za tranziciju na obnovljive izvore energije, istakao je predstavnik ove zemlje Nikola Rilak, zamjenik direktora MEPSO-a.

- Primili smo više od 70 zahtjeva za priključenje snage 7.500 MW, od čega 1.300 MW vjetrenjača, a 6.200 MW su foto naponske. Do sada smo izdali dozvole za 400 MW, sa tendencijom da do kraja godine priključimo još između 500 do 1.000 MW, iz oba obnovljiva izvora. Ako uzmemo u obzir interes investitora za priključenje na nove izvore energije, naši kapaciteti nadmašuju onu zelenu strategiju. Aktivno smo uključeni u nacionalnu strategiju razvoja energetike, stvarajući uslove za integraciju potencijalnih obnovljivih izvora. Integracija obnovljivih izvora za nas je veliki izazov, jer električne centrale imaju negativan uticaj na sisteme prenosa. Glavni izazov za nas su optimalna prenosna infrastruktura za priključenje. Obnovljivi izvori imaju varijabilni proizvodni profil, a sistemski to znači veće rezerve snage i česte aktivacije elelektrične energije za balansiranje.

(Foto: SET/3D Media)
Dalje dodaje da u cilju podsticanja obnovljivih energetskih sistemema, Vlada Sjeverne Makedonije dodjeljuje status strateškog investitora koji ispunjavaju svoje obaveze iz zakona za strateške investicije. Kada dobije status strateškog investitora, ističe, sve procedure oko administracije i dobijanja dozvola su skraćene i lakše se dobijaju. Vlada je do sada dodijelila 7 statusa stratešlog investitora, za otptilike 1.200 MW širom Sjeverne Makedonije.

Kada ju pitanju BiH, maksimalna snaga prihvata iz vjetrenjača i solarnih elektrana je ukinuta u maju prošle godine. Priključenje se vrši prema Pravilniku za priključak obnovljivih izvora BiH.

- Prema Pravilniku o elektroprenosu BiH, obaveza je da se vodi lista podnjetih zahtjeva. Prema toj listi podnijeto je skoro 200 zahtjeva za objekte, od toga: 125 solarnih, 46 vjetro, 15 hidro i 9 termo elektrana. Zanimljivo je da imamao devet zahtjeva za termoelektrane. To ne znači da će ti objekti biti izgrađeni i priključeni, ali su kandidovali svoj status kod elektroprenosa. Kod procesa priključenja, postoji nekoliko koraka - izrada elaborata, dobijanja odobrenja i potpisivanje Ugovora o priključenju. Naknada za priključenje ima fiksni i varijabilni dio. Varijabilni dio su troškovi koji su nastali do priključenja na mrežu, a fiksni dio je naknada za stvaranje uslova u mreži. Fiksni dio iznosi 50 KM po KWh. Pravilnik je pravljen 2008. i tada niko u BiH nije davao podsticaje za obnovljive izvore. Mi smo prepoznali da su obnovljivi izvori nešto specijalno i zbog važnost tih projekata, već tada dali popust od 50% na fiksni dio naknade. Ovi popusti kod hidroelektrana se odnose samo na objekte do 10 MW. S obzirom na ovu listu, problem je prepoznati prave i ozbiljne investitore - objasnio je procedure u BiH Saša Šćekić iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK BiH).

Ekspert Sekreterijata Energetske zajednice Davor Bajs ističe da je ovo tijelo formirano na osnovu Ugovora EU i tadašnjih zemalja Zapadnog Balkana koje su željele da se priključe EU.

- Trenutno je, osim ovih 6 zemalja koje se žele priključiti, EZ proširena sa još tri istočne zemlje. Deklarativno, i u praksi adaptiraju i implementiraju direktive i legislativni okvir EU za energetiku. Do sad se radi o trećem paketu energetskih zakona i oni su uglavnom implementirani u našu zajednicu. Ono čime mi nismo zadovoljni je brzina, odnosno sporost u postupku. Ako govorimo o infrastrukturi, regulativa vezana za Panevropske energetske mreže, takozvana TEN-T mreža iz 2013. godine, usvojena kod nas 2015. godine, sa rokom adaptacije 2016. Još nije u većini tih zemalja implementirana u njihov legislativni nacionalni okvir. Radi se, dakle, o kašnjenju od sedam godina. U ministarskom vijeću, prošle godine, usvojen je novi niz elektroenergetskih zakona, uključujući i Zakon o unutrašnjem elektroenergetskom tržištu, prije toga i Zakon o obnovljivim izvorima energije. U uslovima, kada nije implementiran treći paket zakona u nacionalno zakonodavstvo, sada dolazi četvrti paket, koji će svakako biti izazov. Nadamo se da će implementacija u svakoj zemlji teći brže nego što je to bilo do sada.

Kada je u pitanju izgradnja infrastrukture, banjalučki ELNOS GROUP ima nevjerovatan inženjering u mnogim zemljama kako regije, tako i izvan nje. Da bi postigli ovaj globalni uspjeh nailazili su na mnoge izazove.

- Mi smo jedna od najstarijih kompanija u regionu u oblasti investicija i izgradnje infrastrukture. U početku smo intenzivno radili na izgradnji infrastrukture za termo i hidro potencijale, a danas se susrećemo sa novim investicionim ciklusom koji je baziran dijelom na dekabonizaciji, a dijelom u učešću električne energije u ukupnom energetskom bilansu Evrope - istakao je potpredsjednik ELNOS GROUP-a Borko Torbica.

Dodaje da zbog posljednjih događaja, odnosno smanjene distribucije gasa i energije iz Ukrajine i Rusije, došlo je do potrebe za većom količinom energije, što je dodatni motiv za veći interes za obnovljive izvore.

- Da se baziramo na fokus ovog panela, kako ćemo u ovom prelaznom periodu odgovoriti na tako velike zahtjeve. Kako je kolega Saša maloprije dobro rekao, veliki je izazov prepoznati koji će investitori biti ozbiljni i u čijim rukama će projekti biti sigurno realizovani i na osnovu toga kreirati neki dinamički model mreže. Naši novi izvori u regionu, govore da u regulativi ne postoji zahtjev za posljednjim plaćenim koncesijama, tako da je enormno veliki broj zahtjeva koji se pojavljuju bez plaćanja obaveza, što bi mogla biti indikacija koji su to ozbiljni investitori i čije investicije idu u nekim normalnim rokovima. Kada je u pitanju razvoj same mreže u regionu, on se kreće u dva strateška pravca. Jedan pravac je od Austrije i sjeverne Italije ka Albaniji, podrazumjeva izgradnju koridora od Like prema Splitu i dalje prema Mostaru i Gacku. Drugi dio bi bio vezan za petlju koja se zatvara od Podgorice, ide prema Ohridu i Bitolju, vraća se gore prema Skoplju i zatvara se kroz Srbiju na Vranje. Drugi pravac bi bio iz Ukrajine prema Italiji, gdje znamo da postoji taj podmorski kabl ka Italiji i on se završava sada u Pljevljima, nastavlja se prema Bajinoj Bašti i dalje prema Rumuniji i Ukrajini. Za nas može biti interesantan krak od Bajine Bašte prema Višegradu i istočnim dijelom BiH, pravi jednu petlju u sredini - Bilećko jezero i gornji tok rijeke Drine.

Torbica ističe da je sljedeći izazov apel ka svim elektroprenosima - da svi zajedno izađu sa planovima investicija, kako bi se na vrijeme mogao dati odgovor.

- Ne smijemo špekulativno razmišljati, kako je to neko u uvodnom dijelu rekao, ne smijemo izdati odobrenje za priključenje, a da kasnije kada investitor izgradi, ne možemo da mu to i transportujemo ka zapadnoj Evropi. Drugi dio izazova je u vezi sa distribucijom. U posljednje vrijeme se izražava dodatan pritisak u dijelu elektrifikacije. Toplotne pumpe imaju veliku tržišnu ulogu, i tu ćemo imati ogromno povećanje zahtjeva za energijom. Jedan segment se tiče i elektromobilnosti.

Podsjetimo, Samit energetike Trebinje 2023 održavao se od 22. do 24. marta u organizaciji Elektroprivrede RS, Grada Trebinja i firme SET.

Portal eKapija je medijski sponzor Samita.

Više o panelima i dešavanjima možete da pratite u posebnoj rubrici na linku OVDJE.

Slobodana Šubara

Ostatak panela možete pogledati na videu u nastavku:




Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.02.2024.  |  Energija, Građevina

Vlada RS odobrila Drvo export-u eksploataciju uglja na ležištu Bistrica

Nakon zakonom utvrđene procedure, Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske je provelo postupak i donijelo rješenje kojim se odobrava upotreba rudarskog objekta privrednom društvu Drvo eksport iz Teslića na ležištu Bistrica kod Prijedora, saopšteno je iz ovog Ministarstva. - Upotrebna dozvola je izdata nakon što je koncesionar pribavio svu potrebnu dokumentaciju propisanu zakonom, dobio vodnu i ekološku dozvolu i nakon što

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.