NavMenu

Više nego lani - BiH stiže na naplatu 1,2 mlrd KM spoljnog duga

Izvor: Capital Utorak, 28.03.2023. 12:16
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: vallter/shutterstock.com)Ilustracija
Bosna i Hercegovina će ove godine potrošiti gotovo 450 mil KM više za otplatu državnog spoljnog duga u odnosu na prošlu godinu.

Prošle godine je za godinu dana za otplatu duga bilo neophodno 819,1 mil KM, dok će ove godine prema procjenama iz Prijedloga budžeta BiH biti potrebno 1,2 mlrd KM.

Podsjetimo, ukupan spoljni dug BiH je na kraju 2022. godine iznosio 9,8 mlrd maraka.

Obaveze prema MMF-u porasle za skoro 200 mil KM

Kada govorimo o kreditorima, najveće obaveze za otplatu spoljnog duga BiH ove godine ima prema Svjetskoj banci odnosno prema njenom udruženju za razvoj (IDA) i to u iznosu od 245,4 mil KM.

S druge strane, najveći rast obaveza po dugu je onaj prema MMF-u, te su obaveze za otplatu duga BiH prema tom kreditoru sa 48,2 mil KM koliko je za njihovo izmirenje bilo predviđeno prošle godine porasle na 241,7 mil KM.

Značajno je porastao i dug prema Evropskoj komisiji, pa je tako godišnja rata prema ovoj instituciji prošle godine iznosila 27,1 mil KM, a ove godine gotovo 100 mil KM više, odnosno 120,9 mil KM.

Ovogodišnja rata prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) iznosi 159,5 mil KM, a prema Evropskoj investicionoj banci 136,3 mil KM.

Za otplatu spoljnog duga Republike Srpske ove godine planirano je skoro 150 mil KM više nego prošle godine, kada je za te namjene potrošeno 266,5 mil KM, dok će ove godine izdvajati 409,7 mil KM.

Umjesto prošlogodišnjih 538,3 mil KM, za servis spoljnog duga FBiH potrebno je 807 mil KM.

Za otplatu spoljnog duga Distrikta Brčko ove godine planirano je 11,2 mil KM, dok je prošle godine bilo 8,3 mil KM.

I institucije BiH su značajno povećale godišnju ratu za otplatu spoljnog duga i ona ove godine iznosi 17,8 mil KM, umjesto prošlogodišnjih 5,9 mil KM.

Krediti svake godine odnose sve više novca

Ekonomski analitičar Igor Gavran za Capital ističe da se dešava upravo ono što je očekivano, a to je da prečesta zaduživanja vlasti pravdana niskom zaduženošću i povoljnim kamatnim stopama na kraju ipak imaju posljedice, a one su ubrzan rast obaveza koje svake godine odnose sve više novca, koji se mogao iskoristiti za podršku privredi i građanima BiH.

- Najveću razliku ove godine predstavljaju obaveze prema MMF-u, što je sigurno i jedan od razloga zašto nas savjetuju protiv antiinflatornih mjera koje makar i privremeno umanjuju javne prihode, Evropskoj komisiji i Svjetskoj banci (IDA), dok su ostale obaveze na približnom nivou od ranije - kazao je Gavran.

Naveo je da se dio rasta godišnjih obaveza može objasniti i kursnim razlikama, a one kod kojih je ugovorena varijabilna kamatna stopa i promjenama kamata, ali ipak, kako kaže, najveću razliku čine nove obaveze, odnosno vraćanje novijih dugova koji dolaze na naplatu.

- Naravno, po starom običaju domaćih vlasti, većina ovih kredita nije utrošena na najbolji način i nisu stvoreni novi prihodi kojima bi se sada te obaveze izmirivale već se umanjuju sadašnja raspoloživa sredstva i ograničava potencijal za rast i razvoj domaće ekonomije. Bojim se da će dalji rast obaveza navesti vlasti na nova zaduživanja jer obično nisu imali pametniji odgovor od toga, odnosno na prebacivanje tereta na buduće generacije ili barem na one koji preuzimaju vlast poslije njih, a na kraju uvijek na građane i privredu - izjavio je Gavran.

Kaže da je iluzija bez ikakve praktične utjehe da i dalje teorijski relativno nismo zaduženi, jer su sredstva koja već izdvajamo za otplatu međunarodnih obaveza ogromna i drastično umanjuju potencijal koji imamo, a trend sve većih obaveza se nastavlja.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.