NavMenu

SET 2023: BiH ima funkcionalno balansno tržište, jedno od najboljih u regiji

Izvor: eKapija Nedjelja, 26.03.2023. 12:09
Komentari
Podeli
(Foto: SET/3D Media)
Šta su to visoke cijene električne energije i, kada kažemo visoka cijena, na koje cijene mislimo? Da li je to cijena na tržištima za "dan unaprijed", koja je definitivno u proteklom periodu bila u fokusu? To je cijena koju smatramo referentnom na tržištu električne energije i koja je u protekle dvije godine izuzetno rasla i u određenim periodima do 500 i 700 EUR/MWh na berzama. Drugo pitanje koje se nameće, kada pričamo o visokoj cijeni "da li mislimo o cijeni za krajne kupce"? Treće pitanje koje se otvara - da li je cijena zaista vioska ako je uporedimo sa zemljama u Evropskoj uniji?

Kao što znamo i primjećujemo, cijene su po dva, tri, pa i četiri puta niže za domaćinstva, a u industriji to nije slučaj. Tema ovog panela je i dalji razvoj tržišta. Takođe, zbog širine teme otvara se pitanje, šta je to prvo na šta pomislimo. Vjerujem da svi u regionu prvo pomisle na otvaranje berzi za "dan unaprijed".

Najava je da u narednih mjesec do dva očekujemo otvaranje tri nova tržišta, jedno od njih je u Crnoj Gori 26. aprila, zatim u Albaniji u aprilu ili maju i u Sjevernoj Makedoniji 10. maja. Vidjećemo šta će se desiti i da li će SEEPEX dobiti konkurenciju na ovim berzama u regionu? Takođe, kod SEEPEX-a se očekuje otvaranje unutar dnevnog tržišta.

S druge strane, kada govorimo o budućem razvoju što je izuzetno važno za ugovrne strane Energetske zajednice jeste da je usvojen novi paket mjera za električnu energiju koji po prvi put potpuno obezbjeđuje ravnopravan položaj našeg tržišta sa evropskim tržištem. Novi paket mjera omogućava našim zemljama da se potpuno integrišu u evropsko tržište. To je velika šansa ali i veliki posao koji je pred nama da se transponuje i implmentira deset propisa, direktiva i regulacija ukupno, a rok je do kraja ove godine. Prije nekoliko dana je na sajtu Energetske zajednice objavljena mapa puta za implementaciju paketa.

Šta o svim ovim temama kažu stručnjaci i učesnici panela "Kako se nositi sa visokim cijenama energije u regiji - snabdijevanje električnom energijom i izazovi daljnjeg razvoja tržišta elektročne energije".

Almir Imamović, rukovodilac Sektora za tržišta i tarife u Energetskoj regulatornoj komisiji BiH (DERK BiH) je istakao da kada govorimo o visokim cijenama električne energije, stručni dio koji se bavi tim, misli na veleprodajne cijene.

- Svjedoci smo šta se dešava u posljednje dvije godine. Kriza je počela u avgustu 2021. kada su na mađarskoj berzi cijene prvi put prešla 100 EUR/MWh. Pitanje svih pitanja je, šta će dalje biti sa tom cijenom? Kako će se kretati u narednom periodu i da li će se spustiti ispod tog čarobnog nivoa od 100 EUR/MWh? Ako se to dogodi, velike su šanse da se ta cijena vrati na one nivoe koji su bili i prije ove energetske krize. To je period prije sredine 2021. Što se tiče cijena na balansnom tržištu, BiH ima funkcionalno balansno tržište, jedno od najboljih u regiji i ta refleksija sa veleprodajnog tržišta je prisutna, pogotovo kada se radi o cijenama debalansa. To su cijene za onu energiju gdje odgovorne strane odstupaju od dnevnog rasporeda, te cijene su bliske ili vrlo bliske veleprodajnim cijenama. Dolazimo i do trećeg segmenta, maloprodajnog tržišta, gdje je ta refleksija, ja bih rekao najmanja. Već sam govorio na Samitu u Neumu da je BiH, što se tiče prolaska kroz ovu krizu, najbolje prošla od zemalja Zapadnog Balkana i regije jer se pokazalo da je bilansna pozicija odlučujući faktor u ovoj situaciji, bilansna pozicija zemlje, a unutar BiH čak i bilansna pozicija pojedinih elektroprivreda. Poznato je da su naše elektoprivrede i u 2021. i u 2022. ostvarile vrlo dobre finansijse rezultate, s izuzetkom u 2022. godine EP HZHB zbog lošije hidrologije, a portfolijo joj je takav. Dobra hidrologija u prva tri mjeseca ove godine, praktično je anulirala sve gubitke ili većinu tih gubitaka iz 2022. U maloprodaji, barem u BiH, ovaj skok veleprodajnih cijena se nije osjetio ili vrlo malo, a na domaćinstva nimalo. Za industriju je to u procentu do 20% - dodao je Imamović.

Dejan Drašković, tehnički direktor BELEN-a, crnogorske berze električne energije u osnivsnju, smatra da je visoka cijena ona koja se vidi na veleprodajnom tržištu.

- Nesumnjivo se pokazalo da je to tržiste koje je spekulativno i na koje utiče dosta faktora. Nismo uvijek imali odgovarajući skok ili, da kažem, pad cijene u zavisnosti od faktora koji su se dešavali u regionu što samo pokazuje da će se sama cijena uvijek formirati u zavisnosti od ponude i potražnje. Moram da pohvalim našu Elektroprivredu koja je prvi poriv imala da zaštiti potrošača i junački je iznesen teret i pritisak ogromnih cijena koje su bile. Međutim, hidrologija je postala povoljna tek krajem godine. Pitanje je šta bi se desilo da do toga nije došlo, ne samo kod nas već u čitavom regionu, jer smo vidjeli da su u jednom momentu cijene prelazile i preko 500 EUR/MWh. Kometarisao bih ovo za balansno tržište. Cijene bi tu uvijek trebalo da budu visoke, balansno tržište uvijek treba da "penališe" one koji bi eventualno zloupotrebljavali sistem. Međutim, treba uvijek biti svjestan da se neki put ne zloupotrebljava sistem, već se ne može izaći iz te pozicije. Trebalo bi naći mehanizam koji bi zaštitio sve.

Ervin Leko, rukovodilac Sektora za tržište u Elektroprivredi HZHB mišljenja je da kada su visoke cijene u pitanju, niko nije pametan da kaže šta je visoka, a šta niska cijena. Trebali bismo se boriti, kaže, pogotovo oni koji rade u državnom sektoru da kupcima bude što povoljnija cijena.

- Ne što niža, već što povoljnija cijena kako bi građani mogli imati kvalitetan život, tako i industrija. S druge strane, industrija bi trebalo da bude svjesna i realna da je izlazni proizvod u industriji dosta skočio, i da tu ima prostora i za povećanje cijene energije. Što se tiče naše Elektroprivrede, gospodin Imamović je rekao da smo prošle godine poslovali sa nekim minusom. Svi znate da mi 100% struju proizvodimo iz hidroenergija i jedne vjetroelektrane. Zbog deficita s energijom u trećem kvartalu i rekordnih cijena izborili smo se da taj minus bude minimalan. U ovoj godini do današnjeg dana, imamo dobit koja je poništila taj minus, tako da nam to nije ugrozilo poslovanje ni u kojem smislu. S druge strane, tokom prošlog ljeta, nismo imali pomoć nekih institucija u FBiH, iako smo imali kvalitetne prijedloge jer je jedna elektroprivreda u FBiH istovremeno prodavala, a druga kupovala. Nije bilo dobre volje da se to riješi, ali nema veze... Ostajemo zagovornici, jer smo prvi krenuli u tu priču, a vidimo da je to blizu početka realizacije formiranje unutar dnevnog i "dan unaprijed" tržišta u BiH - istakao je Leko.

Komercijalni direktor kompanije CWP Global Srbija Vladan Rankov kaže da kada posmatrju tržište električne energije, uglavnom je to kroz "ugovore o isporuci unaprijed".

- To su za nas relevantne referentne krive kada procjenjujemo vrijednosti dugoročnih ugovora o otkupu električne energije. Ja ne bih rekao da su cijene visoke, prije bih rekao da je ovo nova normalnost usljed opredjeljenja da idemo u energetsku tranziciju i pojave značajnih kapaciteta iz obnovljivih izvora. "Merit order" u svim državama se mijenja i kao posljedicu toga, imamo skok cijena. Kada pogledate dugoročno krive, ta cijena se negdje niveliše na nivou od 100 EUR/MWh. Ja bih rekao da je to neka dugoročno predvidiva cijena i neka nova normalnost usljed pojave obnovljivih izvora energije. Zanimljiv je podatak da se procjenjuje da će do kraja 2023. biti 1 TB kumulativni instalisani kapacitet vjetroparkova na zemlji i to je postignuto za 33 godine. Procjene su da će se taj kapacitet u narednih deset godina uduplati. Dakle, to je trend koji se dešava i kao posljedicu toga imamo skok cijena - smatra Rankov.

Nijedna cijena nije previsoka, nijedna cijena nije preniska, ističe David Žarković direktor Sektora za slobodno tržište Elektroprivrede Srbije.

- Zavisi samo od konteksta odakle se gleda. Između ta dva ekstrema su tržište, regulatorni okvir, učesnici na tržištu - privatni i elektroprivrede. Trude se da na neki način, sa svojih pozicija, ta dva ekstrema pomire.

(Foto: SET/3D Media)
Izvršni direktor za snabdijevanje Elektroprivrede Republike Srpske Zoran Vuković kaže da što se tiče cijena koje su visoke, prvo mu pada na pamet cijena na berzama električne energije, naročito na Hupx berzi.

- Prošle godine cijene su išle u nebo. Faktički 300, 500 pa i 1.000 EUR/MWh. To je bio veliki udar na elektroprivrede u regionu koje snabdijevaju potrošače po subvencionisanim cijenama. Na Hupx berzi koja je referentna za tržište Zapadnog Balkana bila 271,66 EUR. To je zaista ogromno. Sada je ta cijena 140 EUR/MWh, tokom prva tri mjeseca. Zaista su cijene bile visoke, naročito za nas koji subvencionišemo potrošače.

Imamović ističe da bi trebalo da se rasvjetli uzrok ove postojeće krize jer, kako kaže, ako se globalno posmatra, Evropa je bila najviše pogođena energetskom krizom.

- BiH u toj krizi izašla kao pobjednik zato što je imala pozitivnu bilansnu poziciju, imala je suficit energije, izvozila je. Izvoz po tim cijenama je donio velike prihode, tako da su elektroprivrede u BiH, ukupno gledajući, u ovoj krizi prošle sasvim dobro za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije gdje su iz državnih budžeta morali da subvencionišu ta preduzeća, a kako bi nabavila energiju po skupim cijenama. Šta je bila alternativa? Alternativa je bila da idu u režim redukcije, da isključuju krajnje kupce. U tom smislu BiH je pobjednik, a to govore svi podaci - rekao je Imamović.

Živković ističe da je u ovoj krizi bilo izazovno ispuniti primarni cilj sigurnosti snabdijevanja krajnjih potrošača po prihvatljivim cijenama.

- Da se nadovežem na prethodno, za krajnje potrošače niti jedna cijena nije preniska. Problemi u proizvodnji, rekordna suša prošle godine, rezultovali su finansijskim efektom. Sve se na kraju mjeri novcem, pa tako i to. Jedini izlaz iz te situacije je ono što mi trenutno radimo - da bi pomirili ekstremno visoke i ekstremno niske cijene, koje očekuju proizvođači i potrošači, naša pozicija mora da bude visoko efikasna. To je jedini način da podmirimo ta dva apetita. Mi smo drastično digli proizvodnju i pouzdanost termo kapaciteta. Primjer za januar i februar 2022. i januar i februar 2023. godine: prosječna proizvodnja EPS-a je veća ove godine za 700 MW satno, prosječno za dva mjeseca. Od toga je 460 MW iz termo kapaciteta i 240 iz hidropotencijala. To je jedini način na koji to možemo da provedemo. Drugi je da budemo inovativni. Nije sramota kupiti ugalj. Svi kažu dovozite ugalj iz cijelog svijeta. Jeste, ali ako je taj ugalj isplativ po trenutnim cijenama i ako donosi profit, naravno da ćemo to uraditi. Naše deponije su 700.000 tona punije u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na prva dva mjeseca prošle. Finansijski efekti se polako naziru i svi se trudimo da ove godine ispeglamo prošlu godinu i u tome ćemo, nadam se uspjeti.

Problem prenosne mreže

Analiza Elektroprivrede HZ HB je pokazala da su bolje prošli što nisu direktno bili na berzama, ističe Leko.

- Objasniću vam i zašto, pogotovo kad ste u BiH. Za danas vam je izlazni kapacitet iz BiH u nekim satima 20, a u nekim 30 EUR/MWh i nezgodno je "gađati" tu cijenu kapaciteta, izuzev ukoliko niste donijeli kvalitetan potez na duže vrijeme kao Elektroprivreda RS koja je zakupila godišnji kapacitet po mnogo manjim cijenama. Postavlja se pitanje, zašto su kapaciteti veliki? Mi smo na otvaranju panela uvaženih govornika, slušali cifre od 1.000, 5.000, 10.000...pa i 25.000 novih MW u obnovljivim izvorima. Ja vam tvrdim da to ova mreža neće moći primiti za idućih 50 godina. Biću slobodan da predložim za iduću godinu da glavna tema SET-a bude problematika prenosne mreže, odnosno prihvat energije iz obnovljivih izvora. Svi imamo hiljadu, dvije ili pet načelnih saglasnosti, pa investitor dobije načelnu saglasnost s tim papirom, ulaže sredstva i dobije sve dozvole, maltene građevinsku dozvolu kao i ugovor o koncesiji, ali ne može na mrežu. To je problem. Očekujemo pomoć i Energetske zajednice da inicira tu problematiku malo više jer bez toga naprijed ne možemo ići. Samo čujemo populističke izajve "pravićemo solare". Svakako da nam trebaju u cilju dekarbonizacije, ali Sunce je samo osam sati. Zato su kapaciteti u tih osam sati 50 EUR. Još jedno pitanje je problematika u BiH, ne diže cijenu kapaciteta samo energija iz BiH. U posljednjih 15 dana imamo dosta povljnu hidrologiju, bilježimo viškove, prodajemo ih vani što izaziva zagušenja i povećava cijenu kapaciteta. Znate li koliko energije ide s juga preko BiH prema zapadu? Pozivam gospodu iz nadležnih regulatora kada je zagušenje da ne gledaju isto one koji transportuju i one što proizovde i opskrbljuju ovdje ljude. Ipak, potrebni su neki prioriteti. Prije nekoliko dana desilo se da je Hrvatski operater prenosnog sustava blokirao granicu i trgovinu sveo na nulu. To možda ovdje većina prisutnih prvi put čuje. Imamo 500 MW viška. Šta ćemo s njima? Hoće li se tih 500 MW prelijevati u BIH? Ovo je problematika sa kojom se treba baviti, a svi je izbjegavaju - izričit je Leko.

Moderator panela Jasmina Trhulj iz Energetske zajednice je kao odgovor na ovu problematiku istakla da Energetska zajednica trenutno radi studiju koja ima cilj da se ide ka putu implementacije novog energetskog paketa koji je usvojen kako bi se obezbijdilo da na prekograničnim prenosnim kapacitetima imamo 70% raspoloživosti.

Otvaranje berze u Crnoj Gori 26. aprila

Tehnički direktor BELEN-a Dejan Drašković kaže da će oni biti tržište koje će da krene u 10:15 h, što znači da će učesnici imatu tu mogućnost da probaju ranije da zatvore svoje pozicije..

- Smatramo da će to s jedne strane biti motivator. Od trgovaca uvijek očekujem da će da se jave. Oni su u ovom poslu dosta iskusni, znaju kako da se pozicioniraju i kako da priđu sa svim svojim pozicijama bez obzira da li su duge ili kratkoročne. Nadam se da će pasivni učesnici iskoristiti šansu i biti aktivniji na tržištu makar za fleksibilne sate koje na dugoročnom profilu ne bi mogli da nabave ili bi plaćali penale. U Srbiji je nedavno registrovana jedna mala hidroelektrana kao učesnik na SEEPEX-u, što daje signal i ostalima da i mali proizvođači mogu da se pojave kao učesnik koji će svoju proizvodnju prodavati tržišno i da jednostavno ne mora da zavisi od podsticaja. Na jedan način to promoviše zelenu energiju kao i samo tržište. Kako bismo dodatno stimulisali likvidnost, ušli smo u aranžman s Elektroprivredom Crne Gore koja je prihvatila da bude i "marketmaker". Oni će biti u svakom satu i kupac i prodavac. Imamo i određeni broj malih hidroelektrana koje su izašle iz podsticaja da bi plasirale svoju energiju ne samo kod nas već plasiraju putem posrednika i u okruženju. Energija iz Crne Gore je još 2013. počela da se pojavljuje na tržištima Slovenije, Mađarske, Srbije i Hrvatske. Nije to ništa strano, a novitet je što se sada otvara i tržište kod nas. Očekujemo da će u početku da krene stidljivo, ali interes proizvođača je čak bolji nego što smo imali predikcije. Već sada imamo 11 registrovanih učesnika, a nismo još krenuli ni u finalna testiranja. To je izuzetan znak. To je prvi korak, taj temelj koji nam je potreban kako bismo uradili ono što je potrebno, a to je spajanje tržišta.

Dugoročni ugovori o otkupu zelene energije

Komercijalni direktor CWP Srbija Vladan Rankov smatra da je način za prevazilaženje krize bio de se razmatraju varijabilne cjenovne strukture, da se skrati period ugovora o dugoročnom otkupu i da se sa bankama ispregovaraju drugačiji uslovi kreditiranja.

- To su kod nas bili glavni izazovi. Kada su u pitanju potrošači mislim da dugoročni ugovori o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora mogu da budu dobar mehanizam kako da se krajnji potrošači zaštitili od visokih cijena. Po meni, trend će biti kako dovesti zelenu energiju do krajnjih potrošača. To je ključ za naredni period za otključavanje dodatnih kapaciteta u obnovljivim izvorima. Nije sve kako dobiti građevinsku dozvolu nego i kako da isfinansirate veliki projekat koji nije na bilansu preduzeća i kako da obezbijediti dugoročni ugovor o otkupu električne energije koji je garant za mogućnost otplate kredita. Po meni, ključ će biti kako dovesti zelenu energiju do krajnjih potrošača jer su oni neko ko tradicionalno može da uđe u "hedžing" aranžman na dugi rok - istakao je Rankov.

Podsjetimo, Samit energetike Trebinje 2023 održavao se od 22. do 24. marta u organizaciji Elektroprivrede RS, Grada Trebinja i firme SET.

Portal eKapija je medijski sponzor Samita.

Više o panelima i dešavanjima možete da pratite u posebnoj rubrici na linku OVDJE.

Slobodana Šubara

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.05.2024.  |  IT, Telekomunikacije

Smjena na čelu BH Telecoma zbog sukoba interesa? - Raspisan konkurs za novog generalnog direktora

Poslije najnovije saglasnosti Vlade FBiH za nova imenovanja članova Nadzornog odbora Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo, o čemu je pisala i eKapija, danas je na sajtu BH Telecoma Sarajevo raspisan i javni konkurs za izbor i imenovanje generalnog direktora. Kako se može vidjeti na zvaničnoj stranici Telecoma, zainteresovani za ovu poziciju mogu se prijaviti na konkurs u roku od 14 dana od današnje objave. Podsjećamo, funkciju v.d.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.