TAP i Plinacro: Potpisan sporazum za produženje planiranog gasovoda na BiH, Crnu Goru i Hrvatsku

Transjadranski gasovod (TAP) i Plinacro, hrvatska kompanija za prenos gasa, potpisali su sporazum koji će omogućiti dalje produženje planiranog gasovoda na Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Memorandum o razumijevanju, potpisan 25. februara, predstavlja osnovu za saradnju sa Jonsko-jadranskim gasovodom (IAP) koji treba da obezbijedi veću sigurnost u snabdijevanju jugoistočne Evrope gasom.

Plinacro, državna kompanija koja upravlja sistemom gasovoda u Hrvatskoj, planira da izađe na nova tržišta jugoistočne Evrope i stoga podržava IAP tvrdeći da će donijeti energetsku bezbjednost i ekonomske dobrobiti regionu.

Planirano je da IAP koji će, kako se procjenjuje, koštati 230 miliona eura, poveže Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Predviđeno je i osnivanje zajedničke radne grupe koja će razmotriti polja potencijale saradnje.

TAP namerava da izgradi cjevovod za prirodni gas koji će povezati Grčku preko Italije i Albanije sa Jadranskim morem. Taj gasovod biće dio Južnog gasnog koridora koji je označila EU, a koji će povezati kaspijske izvore gasa sa Evropom i obezbijediti znatan kapacitet protoka. Dužinom od 520 kilometara TAP je najkraći i najekonomičniji predloženi gasovod na koridoru.

Predsjednik uprave Plinacra Jerko Jelić-Balta rekao je EurAktiv da je hrvatska odluka da uđe u partnerstvo sa TAP zasnovana na ocjeni da je taj planirani gasovod, koji konkuriše drugim sličnim projektima, najrealniji.

Jelić-Balta je podsjetio da je Hrvatska aktivna u više projekata povezivanja gasovoda - sa Mađarskom i gasovoda prema Dalmaciji. Novi gasovod prema Dalmaciji kasnije bi mogao da bude povezan sa TAP.

On je takođe rekao da je Hrvatska inicirala međuvladinu deklaraciju Albanije, Crne Gore, BIH i Hrvatske kojom se otvara put za izradu studija izvodljivosti. Plinacro je tehnički koordinator za projekat gasovoda IAP.

Izvršni direktor TAP Ćetil Tungland (Kjetil) ocijenio je da će gas sa polja Šah Deniz II u Azerbejdžanu doprinjeti da se region, koji je sada zavisan od uvoza iz Rusije, snabdjeva iz više različitih izvora. Druga prednost TAP, prema njegovim riječima, je što će zemlje u regionu prvi put biti međusobno povezane i moći će da pomognu jedna drugoj u slučaju potrebe, ako Moskva zavrne slavine.

Jelić-Balta i Tungland su kazali i da će gradnja dionice IAP od Dalmacije do Crne Gore i zatim do Albanije zavisiti od napretka projekta TAP.

Planirano je da TAP počne da radi 2017, ako bude dobijen ugovor o isporuci sa polja Šah Deniz II.

Izvor: EurActiv.com