Šta sve talas ruske emigracije donosi Srbiji i njenoj privredi - Novi "bijeli" ili obični ekonomski nomadi?
Stručnjaci za intelektualni kapital i privredne analize za eKapiju kažu da će dugoročno od priliva Rusa u Srbiji koristi nesumnjivo biti, makar i samo zbog broja ljudi koji su ušli u zemlju.
- Prema našim procjenama, za ovih 7 mjeseci u Srbiju se doselilo oko 25.000 građana Rusije, a do sada je osnovano približno 800 kompanija u većinskom ruskom vlasništvu, uglavnom za konsultantske usluge, IT i trgovinu, mada te firme ne zapošljavaju veći broj ljudi – navodi Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije.
Mihailo Paunović, stručni saradnik Instituta za ekonomske nauke, kaže da je svakako jasno da će ti ljudi koji u Srbiji imaju registrovane firme ovde plaćati porez, ali i trošiti novac koji zarade.
- Od toga, naravno, korist će imati i država, ali i bazična ekonomija. Međutim, oni su sobom donijeli i obrazovanje, praktična znanja i kapital, oni će i zapošljavati naše ljude, pa će se benefiti vremenom umnožiti – navodi Paunović, dodajući da se očekuje i da se tržište nekretnina u oblasti rentiranja uskoro stabilizuje, "s obzirom da su za sada došli svi koji su mogli i mislili da dođu".
I Bojan Stanić smatra da, "u ovoj nesumnjivo velikoj geopolitičkoj tragediji", postoje svakako i ekonomske prilike i benefiti za Srbiju, a među njima je i povećana potrošnja.
- Ljudi koji nam dolaze iz Rusije povećavaju ekonomsku aktivnost na nivou cijele države, iako je to još uvijek generalno malo. Ali je važno istaći da Srbija ima negativan demografski trend i da je to glavni unutrašnji rizik koji prijeti da ugrozi održivost privrede. U Evropi jednostavno nemate zemlju koja može održivo da se razvija i da raste, a da joj opada broj stanovnika. A kada odlaze ljudi, ne odlaze samo radnici, već i potrošači. Ako je unutrašnja potrošnja ključna komponenta BDP-a, a Rusi koji su pristigli su ujedno i potrošači, pritom i relativno pristojne kupovne moći, matematika je jasna – navodi Stanić za eKapiju.
On dodaje da gotovo sve zemlje Evrope bilježe negativan prirodni priraštaj, ali da svoju populaciju nadomješćuju prilivom emigranata.
- Ako uzmemo u obzir da su Rusi evropsko stanovništvo, da se zbog toga lako se uključuju u društvo, i u poslovnom i u socijalnom smislu, to je za nas dodatni plus – kaže Stanić.
- Osim toga to su ljudi koji su visokoobrazovani i visokokvalifikovani, što opet znači za našu ekonomiju, jer to je ta razvojna komponenta koja podiže nivo privredne aktivnosti, dok istovremeno Rusiji to naravno predstavlja problem, taj odliv mladih mozgova koji sa sobom odnose know-how - ističe naš sagovornik.
Napominje da u Srbiji takva konkurencija IT kadru može biti samo pozitivna stvar, s obzirom da su srpske kompanije dosta konkurentne u tom sektoru.
- Veliki je ovde broj firmi koji zapošljavaju IT stručnjake i crpe taj pul informacionih inženjera, pa je to ujedno šansa i za Ruse tih profila za sigurno zaposlenje u Srbiji, ali i za otvaranje ne samo ruskih, već i mješovitih kompanija – kaže Stanić.
Stanić podsjeća da je ovo čemu svedočimo posljednjih dana praktično već drugi talas doseljavanja Rusa u Srbiju, trenutno zbog djelimične mobilizacije u Rusiji, ali je prema njegovoj ocjeni ključno to što će, čak i da se uskoro smiri ratna situacija, zategnuti odnosi između zapada i Rusije potrajati najmanje 10 godina, pa će se talas doseljavanja Rusa u Srbiju nastaviti i narednih godina.
- Možda manjeg intenziteta, ali dolaziće Rusi neminovno, jer oni imaju veliku demografsku bazu. A ako ništa drugo, Srbija im je atraktivna ne samo zbog nižih troškova života, nego i zato što nema rusofobije u vazduhu kao na Zapadu – kaže sagovornik eKapije.
Povrh toga, smatra, razvojna komponenta koju bismo vidjeli, mogla bi da dobije i jednu drugu, veću dimenziju, ukoliko uslijedi selidba ne samo ljudi iz Rusije, već i industrije, posebno u vlasništvu zapadnih kompanija:
- Vidjeli smo relativno skoro da je jedna Tojota, nakon višemjesečnog opiranja, po proglašenju mobilizacije ipak odlučila da zatvori fabriku u Rusiji posle 15 godina. To je jedan vrlo negativan znak za rusku ekonomiju, ali i pokazatelj mogućeg razvoja situacije u narednom periodu.
Rusko tržište je veoma veliko, a ekonomija racionalna, kaže Stanić i dodaje da je vrlo vjerovatno da zapadne kompanije, kad stane ova politička kriza, neće odustati od evropskog tržišta.
Praveći paralalu sa nekadašnjim bijelim Rusima, o kojoj je, zanimljivo, kako kaže nedavno govorio i za jedan ugledni italijanski medij, Stanić ističe da siutacija te 1918. godine jeste bila umnogome drugačija.
- Oni su bili ruska aristokratija, intelektualna snaga, ljudi koji su preporodili Beograd. Ali doprinijelo je i to što je ovdašnje stanovništvo bilo otvoreno prema njima, kao slovenskoj braći, zbog slične kulture, sličnog jezika. Tako percepiramo i ove današnje pridošlice. Oni možda nisu "oni" bijeli Rusi, ali su Rusi, i mahom intelektualci. I iako su, po svemu sudeći, kosmopoliti i ljudi koji ne razmišljaju u nacionalnom ključu, tim prije će se lakše ovde prilagoditi i asimilovati – smatra Stanić, podsećajući da se jedan broj bijelih Rusa kasnije uputio dalje ka Evropi, ali da ih je dosta i ostalo ovde i utopilo se u domaće stanovništo.
Dodaje i da će "novo" prisustvo Rusa doprinijeti srpskoj ekonomiji i na mikronivou, jer će se povećati tražnja za nekim proizvodima na koje su ipak kao Rusi tradicionalno navikli.
- Recimo u domenu ishrane, poznato je da Rusi jedu dosta ribe, pa je i tu šansa za, konkretno, ribarstvo. S druge strane, riječ je o mladim ljudima koji su i kod kuće navikli da idu u restorane i kafeterije, pa možemo u perspektivi očekivati otvaranje ruskih restorana i slično. A sve to povećava ekonomsku aktivnost u zemlji – zaključuje Stanić.
Mihailo Paunović ističe da se Institut za ekonomske nauke još nije konkretnije pozabavio temom ekonomskih benefita od doseljavanja Rusa u Srbiju, ali da prate i polako sumiraju informacije.
- Trenutno ispunjavamo planove za ovu godinu vezano za instraživanja, ali uskoro pravimo plan za narednu pa će i ova aktuelna tema sigurno doći na red za istraživanje, analizu i izvlačenje konačnih zaključaka – poručuje sagovornik eKapije.
B. Petrović
Naš izbor
Svaka četvrta njemačka kompanija planira preseljenje u druge države zbog energenata Energija, Finansije
Top priče
18.04.2024. | Građevina
Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM
Uručivanjem Glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje zgrade Vlade Tuzlanskog kantona u Tuzli završena je još jedna od faza pripreme za obnovu i rekonstrukciju objekta poznatog kao zgrada "Soda-So". U narednom periodu preostaje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i konačno početak rekonstrukcije, saopštila je Vlada TK. Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Anela Ajšić je izrazila svoje
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
eKapija+
19.04.2024. | Građevina, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Građevina, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Vijesti
Raspisan poziv za dodjelu finansijske podrške putem Inovacionih vaučera Zapadnog Balkana
18.04.2024. | Vijesti
18.04.2024. | Građevina
U Trnovu uklanjaju štetne azbestne cijevi - Potpisan ugovor o rekonstrukciji vodovoda
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Agro, Industrija
U toku poziv za sufinansiranje zapošljavanja pripravnika u sektoru poljoprivrede u FBiH
18.04.2024. | Agro, Industrija
Poslovne šanse
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
Tender za nastavak radova na kulturno-sportskom domu u mjestu Jare - 240.000 KM za četvrtu fazu izgradnje
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Banjaluka sa milion maraka obnavlja dio Ulice Kralja Aleksandra Karađorđevića
19.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
18.04.2024. | Građevina
Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
Peti put oglašena prodaja imovine trebinjskog TDS export-importa, početna cijena snižena za 20%
18.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
18.04.2024. | Energija, Finansije
RMU Banovići planiraju zaduženje od 3 mil KM na tri godine
18.04.2024. | Energija, Finansije
18.04.2024. | Građevina
Modriča kupuje zemljište i objekat za vatrogasni dom
18.04.2024. | Građevina