Gračaničko keranje i cazinski med: Jedini proizvodi u BiH sa geografskim oznakama

Iako su se u javnosti pojavile informacije da se veliki broj proizvoda nalazi u proceduri dobivanja geografske oznake iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, koji je nadležan za dodjelu tih oznaka, kažu da su do sada registrirana samo dva proizvoda sa takvim oznakama, a samo jedan je u proceduri ispitivanja.

(Cazinski med)

Do sada je oznaku geografskog podrijetla dobilo udruženje "Gračaničko keranje" iz Gradačca za poseban način izrade čipke običnom iglom istoimenog naziva te udruženje pčelara "Kesten Cazin" za cazinski med od kestena, monoflorni med koji potiče iz Cazinske krajine. Radi se o medu koji je pretežno dobiven od ispaše pčela u području šuma visokog kestena i koji sadrži najmanje 45 posto peludnih zrnaca iste biljne vrste.

Institut je zaprimio i jednu prijavu inozemnog podnositelja koju je podnijelo jedno talijansko udruženje za sir Parmigiano reggiano, kaže nam Jovan Šarac, zamjenik direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Ovaj sir se proizvodi samo na teritoriji talijanskih provincija Parma, Regio, Emilia, Modena Mantua na desnoj obali rijeke Po i regiji Bologna na lijevoj obali rijeke Reno i prijava se nalazi u postupku ispitivanja.

Govoreći o informacijama koje su se pojavile u javnosti o velikom broju proizvoda koji su u proceduri za dobivanje ove oznake Šarac naglašava da su izvjesnu zabunu izazvale određene aktivnosti Agencije za sigurnost hrane BiH koja je, kako kaže, bez uporišta u zakonu preduzela određene aktivnosti u tom pravcu.

"Želim naglasiti da je Zakonom o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH pored ostalog predviđeno da Institut vodi upravni postupak za sticanje, održavanje, promet i prestanak prava industrijskog vlasništva uključujući i geografske oznake", kaže on.

Ističe da su do sada geografske oznake bile uređene Zakonom o industrijskom vlasništvu u BiH, te da je parlamentarna skupština sredinom 2010. godine donijela novi Zakon o zaštiti oznaka geografskog podrijetla koji se primjenjuje od 1. siječnja naredne godine. Oba ova zakona predviđaju da registre geografskih oznaka vodi Institut.

Novim zakonom su uređena tri vrste geografskih oznaka i to oznaka geografskog podrijetla, geografska oznaka i ime podrijetla.

(Gračaničko keranje)

"Zakon istina predviđa da se njegove odredbe neće primjenjivati na one proizvode za koje je sticanje i sistem zaštite uređeno posebnim zakonom. Do sada je to učinjeno samo za vino i proizvode od vina gdje na osnovu posebnog zakona postupak provodi i odgovarajuće registre vodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Za sve druge proizvode nadležan je isključivo Institut i eventualna registracija kod drugog organa ne bi imala pravnog značaja ni u Bosni i Hercegovini, a pogotovu ne u inostranstvu", objašnjava Šarac.

BiH se trenutno nalazi u fazi ratifikacije Lisabonskog aranžmana o registraciji oznaka geografskog podrijetla i njihovom međunarodnom registriranju, jednog od ugovora u sistemu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), a budući da BiH pred WIPO-om prestavlja Institut za intelektualno vlasništvo BiH međunarodna registracija mimo Instituta ne bi bila moguća, kaže Šarac.

Zbog jednostavnosti postupka proizvođači se odlučuju za žigove

Govoreći o razlozima ovako malog broja prijava iako BiH ima izuzetne potencijale kada su u pitanju geografske oznake posebno kada se radi o različitim vrstama sireva, vina, mesnih prerađevina, alkoholnih pića, ali i nekih zanatskih proizvoda Šarac kaže da za to postoji nekoliko razloga.

"Prvi je što Zakon pretpostavlja neki oblik organizovanja proizvođača ove vrste proizvoda u udruženja. Pored toga, prijava geografske oznake obavezno pretpostavlja i izradu odgovarajućih elaborata i pravilnika za šta su potrebna stručna pomoć i značajna financijska sredstva. Ove eleborate u pravilu rade odgovarajući instituti, fakulteti i nezavisni eksperti. Tako da proizvođači, koji su u pravilu poljoprivrednici, često ne raspolažu ovim sredstvima", ističe on.

Također oni se često, zbog jednostavnijeg postupka, odlučuju za druge oblike zaštite svojih proizvoda kao što je zaštita putem žiga i to najčešće kolektivnog. Tu je i žig garancije-mogućnost uvedena novim zakonom. Zakon daje i mogućnost da prijavu podnesu gospodarske komore, općine i državni organi uključujući i kantonalne i entitetske vlasti.

Geografska oznaka garancija kvaliteta

Zaštitom geografske oznake proizvođači koji su upisani u registar korisnika i koji proizvode robu u odgovarajućeg kvaliteta u skladu sa pravilnikom udruženja stiču pravo da zaštićenom geografskom oznakom označavaju svoje proizvode. Geografska oznaka označava da roba potiče sa određene teritorije, regije ili mjesta na toj teritoriji, na kojoj se određeni kvalitet, reputacija ili neka druga karakteristika može dovesti u vezu sa nenim geografskim porijeklom.

"Za potrošače to je garancija da je roba izuzetnog kvaliteta koju prosječni proizvodi te vrste nemaju i često su spremni da za ove vrste proizvoda izdvoje i veće novčane sume. Geografska oznaka pretpostavlja i organizovani nastup proizvođača koji je koriste na tržištu. Njena registracija je samo jedna faza u postupku brendiranja kako se to danas popularno kaže. Kakav će ona efekat ostvariti na tržištu i da li će zaista postati brend najviše zavisi od samih proizvođača", kaže Šarac.

D.Kozina