Ilustracija (Foto: PHOTOCREO Michal Bednarek/shutterstock.com)
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u periodu januar - juni 2022. godine iznosio je 23,2 mmrd KM i povećan je za 41,1 posto, odnosno 6,8 mlrd KM u odnosu na isti period 2021.
Bosna i Hercegovina je izvezla u naznačenom periodu 9,3 mlrd KM robe, što je povećanje izvoza za 39,17% u odnosu na isti period 2021. U isto vrijeme BiH je uvezla robe u vrijednosti 13,9 mlrd KM, što je više za 42,4% u odnosu na 2021. godinu.
Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 49,37% i iznosi 4,65 mlrd KM. Pokrivenost uvoza izvozom je smanjen za 2,28% i iznosi 66,6%, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.
- Robna razmjena za prvih šest mjeseci približno je ostala na istom nivou kao i u istom period prethodne godine, uz blago povećanje količina pojedinih izvezenih roba. Međutim, usljed povećanja cijena, kako uvoznih, tako i izvoznih, ukupan obim razmjene je povećan u prosjeku za oko 40%, te je i deficit povećan na 4,6 mlrd KM - kazao je za Faktor Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
U okolnostima globalne krize, poremećaja u lancima nabavke, naglog rasta cijena repromaterijala i inflacije, a što je sve pogodilo i privredu BiH, dobro je što smo zadržali nivo privrednih aktivnosti makar na nivou prošlogodišnjeg, ističe Marinković i dodaje:
- Ali svakako da je mogao biti i bolji rezultat. Kriza izazvana pandemijom, pa i ova trenutna ekonomska kriza pokazuje između ostalog, ogroman značaj proizvodnje hrane u vlastitoj režiji i neophodnost što manje zavisnosti od uvoza. Stoga, organi vlasti u Bosni i Hercegovini moraju donositi i provoditi sistemske mjere koje će osigurati subvencioniranje i stavljanje u fokus primarne proizvodnje, kako bi se osigurala sirovinska baza za domaću prehrambenu industriju, a sve u cilju smanjenja naše zavisnosti od uvoza. Također, neophodno je obrazovni sistem brzo i efikasno prilagoditi potrebama domaće privrede, čime bi se povećala zaposlenost i privredi osigurala kvalitetna i kvalifikovana radna snaga koja doprinosi privrednom i ekonomskom razvoju, s jedne strane, uz istovremeno utjecanje na sveprisutni problem odliva stanovništva, s druge strane.
Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene ukazuju na povećanje izvoza i uvoza.
Bosna i Hercegovina u razmjeni sa Evropskom unijom učestvuje sa 72,7% izvoza i 64,4% uvoza. Na tržište EU-a izvezeno je robe u vrijednosti od 6,7 mlrd KM, više za 37,22% u odnosu na 2021. Uvoz iz EU-a je iznosio 9 mlrd KM i veći je za 36,14% u odnosu na 2021.
Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU-a je Hrvatska. Za prvih šest mjeseci 2022. godine izvoz je iznosio 1,3 milijardi, a uvoz 2,4 mlrd KM.
Na tržište CEFTA-e za prvih šest mjeseci 2022. je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,76 mlrd KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu veći za 61,23%. Sa područja CEFTA-e uvezeno je robe u vrijednosti od 2,2 mlrd KM, što je za 37,62% više u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija. Na tržište Srbije izvezli smo robe u vrijednosti od oko 1,29 mlrd KM što je za 43,02% više u odnosu na isti period prošle godine. Uvezeno je robe u vrijednosti oko 2 mlrd KM što je za 28,78% više u odnosu na isti period prošle godine.
Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa zemljama EFTA-e, za šest mjeseci 2022. godine iznosio je oko 853 mil KM što je više za 244% ili oko 504 mil KM u odnosu na isti period prošle godine. Oko 2,4 posto ili 224 mil KM ukupnog izvoza iz BiH ide na tržište zemalja EFTA-e, a oko 4,5 posto ili 629 mil KM ukupnog uvoza u BiH dolazi iz zemalja EFTA-e. Najznačajniji partner zemalja EFTA-e je Švicarska sa kojom se obavlja gotovo sva vanjskotrgovinska razmjena, koja iznosi 807 mil KM, a što je 94,6% ukupne razmjene za zemljama EFTA-e.
U ostalim tržištima, po obimu razmjene, najznačajniji partneri su Turska i Kina. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa Turskom iznosio je 916 mil KM od čega je uvoz 750 mil KM i viši je za 53,75% ili oko 260 mil KM u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa Kinom iznosio je oko 405 mil KM od čega uvoz iz Kine iznosi 379 mil KM i veći je za 66,78% ili oko 152 mil KM. Izvoz iznosi oko 25 mil KM i veći je za 59,17 posto ili oko 10 mil KM.
Najviše u robnoj razmjeni ima metalski sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa 41,5 posto, a u ukupnom uvozu sa 35,9 posto. Iz BiH je u prvom polugodištu izvezeno proizvoda metalskog sektora u vrijednosti od 3,9 mlrd KM, što je više za 1,1 mlrd KM ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište 2021. godini. Ovom povećanju je u najvećoj mjeri doprinijelo povećanje izvoza aluminija i njegovih dijelova, dijelova od željeza i čelika, te izvoz elektroindustrije.
Uvezeno je proizvoda metalske industrije u ukupnoj vrijednosti više od 5 mlrd KM, što je više za 1,5 milijardi, ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište 2021. godine. Ovom povećanju uvoza su uglavnom doprinijeli povećan uvoz aluminija i dijelova, željeza i čelika i elektroindustrija. Uvezeno je aluminija i proizvoda od aluminija u vrijednosti od 886,4 mil KM, što je više za 680,2 mil KM ili 234 posto. Najveći dio aluminija i proizvoda od aluminija je uvezen iz Švajcarske, uvezena je vrijednost od 496,9 mil KM, što je povećanje od 423,8 mil KM ili 580%.
Prehrambena industrija
Agro i prehrambena industrija u ukupnom izvozu učestvuje sa 5,3 posto, a u ukupnom uvozu sa 14,4 posto. U prvom polugodištu 2022. godine je izvezeno agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 488 miliona KM, što predstavlja povećanje izvoza za 89 mil KM ili 22 posto. U izvozu vrijednosno najviše učestvuju masnoće i ulja biljnog i životinjskog porijekla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i sirće, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo.
U prvom polugodištu tekuće godine u BiH je uvezeno agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 2 mlrd KM, što je povećanje od 470, 5 mil KM ili 31 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Vrijednosno najviše uvozimo meso i druge klaoničke proizvode, razne proizvode za ishranu, ostatke hrane i hrane za životinje, proizvode na bazi žitarica i pića, alkohol i sirće.
Za uvoz vode 109 mil KM
Razmjena vode i dalje rezultira deficitom. U prvom polugodištu tekuće godine je uvezeno vode u vrijednosti od 109,3 mil KM, a izvezeno 24,6 mil KM. Rezultiralo deficitom od 84,6 mil KM. Vodu najviše uvozimo iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije.
Tekstil i obuća
Oko 896 mil KM izvezeno je tekstila, kože i obuće, što je više za 156,8 mili KM ili 21%. Istovremeno je uvezeno proizvoda tekstila, kože i obuće u ukupnoj vrijednosti od 1,2 mlrd KM, što predstavlja povećanje od 226 mil KM ili 24 posto.
Drvna industrija
Drvni sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa 10%, a ukupnom uvozu sa 2,1%. Ostvaren je suficit od 640 mil KM i veći je za 16,4% ili oko 90 mil KM u odnosu na isti period 2021. Vrijednost izvoza drvne industrije iznosila je 926,28 mil KM što je za 171,7 mil KM ili 23 posto više od izvoza za isti period u 2021.
Od ukupnog izvoza, 90% drvne industrije u prvih šest mjeseci u 2022. godini realizovano je na top 20 izvoznih tržišta, među kojima su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska najznačajniji izvozni partneri.
U prvih šest mjeseci u 2022. godini ukupan uvoz drvnog sektora je iznosio 286,46 mil KM ili 81,9 mil KM, odnosno 40 posto više nego u istom periodu u 2021. godini.
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Komentari
