Holandija je dom najvećeg prirodnog gasnog polja na kontinentu koji se nalazi u blizini Groningena. Godišnje vadi oko 2,740 milijarde kubnih metara gasa što ga svrstava i među najveće na svijetu.
Ipak, inicijalni plan holandske vlade bio je da postepeno smanjuje proizvodnju i konačno zatvori pogon 2023. godine.
Razloga za zatvaranje ne nedostaje, a jedan je najvažniji. Gasno polje u Groningenu izazvalo je stotine manjih potresa od 80-ih godina jer se meko tlo sleglo kada je gas izvađen.
Oštećeno je hiljade domova, škola i drugih zgrada, zbog čega su vlada i operater NAM (u suštini Exxon i Shell) morali da plate milijarde dolara odštete.
Njemačka i holandska vlada već su odobrile i razvoj novog gasnog polja otprilike 19 kilometara od obale Schiermonnikooga, pitoresknog holandskog ostrva koji se nalazi preko puta Groningena, čija gradonačelnica Ineke van Gent kaže da su stanovnici izrazito zabrinuti.
Problem je veći i zbog toga što Holandiji gas ne treba. Proizvodnju bi slali u Njemačku koja se priprema za strogu racionalizaciju. Gasunie Transport Services, koja posjeduje gasnu infrastrukturu u Holandiji, kaže da građani ne treba da strahuju zbog nestašice gasa, čak i ako Rusija potpuno zatvori slavine.
Obnovljivi izvori energije mogli bi popuniti prazninu umjesto prirodnog gasa, ali u trenutku teške krize se na zelene politike niko i ne osvrće. Takvo mišljenje dijeli i spomenuta gradonačelnica holandskog ostrva koja navodi da je njena "glavna briga tonjenje tla, što je, zamislite, veliki problem ako živite na ostrvu", prenosi sajt B92.