NavMenu

Znate li koje sjeme iz BiH se čuva u globalnom trezoru u Norveškoj?

Izvor: Agroklub Nedjelja, 26.06.2022. 08:44
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Twin Design/shutterstock.com)Ilustracija
Iz Banke gena Republike Srpske 19. maja ove godine je poslata treća po redu pošiljka sjemena za Svjetski sjemenski trezor na Svalbardu u Kraljevini Norveškoj. U ovogodišnjoj pošiljci ukupno je deponovano 227 uzoraka sjemena, odnosno 44 biljne vrste. Među njima su najbrojniji bili uzorci graha, paradajza, paprike i kukuruza.

Institut za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci prva je institucija u regionu koja je svoju sigurnosnu sjemensku kolekciju deponovala u ovaj globalni trezor koji je Vlada Norveške osnovala početkom 2008. godine. Smješten je u Svalbard arhipelagu u uslovima stalnog leda.

Oni su ovog mjeseca potvrdili da je 11 banaka gena iz cijelog svijeta deponiralo 97 kutija koje sadrže ukupno 19.391 uzorak sjemena, čime je broj uzoraka koji se čuvaju u trezoru dostigao 1.165.253.

- Bio je to zaista globalni događaj na kojem su učestvovale banke gena iz Bosne i Hercegovine, Brazila, Obale Slonovače, Libana, Perua, Poljske, ostrva Tajvan, Ugande, SAD te prvi put Litvanije i Španije - navedeno je na stranici croptrust.org, a u tabelarnom prikazu stoji da je jedan kutija stigla iz BiH.


Genetska raznolikost usjeva

U Globalnom trezoru se nalazi sjeme više desetina sorti ključnih usjeva kao što su pšenica, riža, grah i ostala, a ovi uzorci predstavljaju duplikate sjemenskih kolekcija koje se čuvaju u nacionalnim, regionalnim i međunarodnim bankama gena.

- Cijelo čovječanstvo se oslanja na genetsku raznolikost usjeva koji se održavaju na poljima farmera i u svjetskim bankama gena, a Trezor sjemena je posljednja linija odbrane od gubitka te raznolikosti - rekla je norveška ministrica poljoprivrede Sandra Borch.

Osnovna misija Instituta iz Banjaluke je očuvanje i održiva upotreba genetičkih resursa.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Zdravstvo

Šta znače česti ružni snovi

Riječ je o važnom otkriću budući da su loši snovi do sada najprije dovođeni u vezu sa psihičkim stanjima. Parkinsonova bolest, rani znaci otkrivanja i bolje šanse za liječenje su veliki izazov za naučnike, a zahvaljujući istraživačima sa University of Birmingham sada postoje preliminarni dokazi da bi učestali ili svakodnevni loši snovi mogli biti rani znak oboljenja. Važno otkriće: Parkinsonova bolest i učestale noćne more

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.