Izvor: eKapija | Utorak, 21.06.2022.| 09:46
Izdvojite članak Odštampajte vijest

D Days 2022: Bez adekvatnog obrazovanja ni digitalizacija ne može oživjeti - Zadržati mlade talente i "proizvodnja" kvalitetnog IT kadra najveći izazovi za region

(Foto: eKapija)
Digitalna transformacija postojećih i kreiranje novih biznisa postali su realnost i imperativ za sve kompanije koje žele da napreduju. Nekada su inovacije bile preduslov za razvoj, a danas su one prije svega preduslov za opstanak, pa tek onda za rast i razvoj. Ako ne inovirate, ne postojite. A da biste inovirali i išli naprijed potreban vam je adekvatan kadar, poručeno je sa panela "Jednačina uspjeha: Obrazovanje + digitalizacija = uspješan biznis" koji je održan u okviru D Days konferencije.

Zemlje regiona pravi su rasadnik talenata, kada je riječ o IT industriji. Međutim, postavlja se pitanje kako te talente zadržati, kada su mogućnosti koje pruža svjetsko tržište beskonačne.


Podrška institucija

Kreiranje inovacionog ekosistema veoma je složen proces, u kome je možda i najvažnije da iza sebe imate institucije koje to razumiju, poručila je Gordana Danilović Grković, direktorica Naučno-tehnološkog parka Beograd.

- Saradnja mora biti na više nivoa, to je prvi i osnovni uslov. Takođe, veoma je važno da znate i razumijete zašto nešto radite, šta je to što želite da postignete, ali i šta je to uopšte naučno tehnološki park. Još jedan važan sastojak zaslužan za uspješno kreirenje inovacionog ekosoistema je vjera. Mi u ovom regionu kao da smo prestali da vjerujemo da možemo. A možemo, zašto bi mogle da se razvijaju samo jedna Njemačka, ili Holandija. Mi to zaista možemo, samo je važno da u startu definišemo instrumente koji su nam potrebni da uspijemo u tom procesu - rekla je Danilović Grković.

Sve zemlje regiona, kako je navela, pate od odliva mozgova.

- Divno je vidjeti i biti dio pomjeranja koja se dešavaju u regionu. Međutim, svi mi patimo od odliva mozgova. Imamo jako istraživačko jezgro, ali je transfer znanja i tehnologija na slabim osnovama - poručila je ona.

Ukazala je na činjenicu da se na univerzitetima krije ogroman potencijal.

- Univerziteti su rudnik dijamanata koji je pokriven i sakriven i niko ne zna za njega, čak ni oni koji su unutra ne razumiju koja je to vrijednost. Ono što je važno jeste da studentima osim tehničkih, prenesemo i znanja iz oblasti preduzetništva, jer ćemo samo tako ostvariti napredak u mnogim oblastima - kazala je Danilović Grković.

Naučno-tehnološki park Beograd predstavlja pozitivan primjer kreiranja inovacionog ekosistema u društvu i danas je partner i pomaže na razvoju sličnih projekata u okruženju. Put od prvog projekta od 8 mil EUR, pa do nedavno potpisanog ugovora o finansiranju vrijednog čak 84,5 mil EUR nije bio lak. Najvažnije u svemu je da uspostavite sistem, kazala je Gordana Danilović Grković.

- Mi smo u Srbiji, na primjer, prvi Zakon u inovacionoj djelatnosti dobili 2005. godine, godinu kasnije smo registrovali prvi inkubator, od 2011. imamo Inovacioni fond, dok smo prvi naučno tehnološki park otvorili 2015. Međutim, i pored svega toga, mi smo 2019. godine prema istraživanju Startup Genome-a bili u inicijalnoj fazi razvoja inovacionog ekosistema. Zato stalno ponavljam koliko je važan sam proces i svi koraci u njemu - kazala je.


Ako neće država, ko će?

Ukazala je na primjer Izraela, ističući i značaj države u cijelom procesu.

- U Izraelu je od '91. do '94. godine u inovacioni ekosistem ulagala samo država. Mi moramo da gledamo kako su oni počeli i praviti svoj put. Danas tamo ulaže samo privatni sektor, međutim, u toj inicijalnoj ranoj fazi ako ne ulaže država, ko će? - podvlači Danilović Grković.

Srbija se sada, kako je navela, konačno našla pred izazovom da zažive i venture fonodovi u ovoj oblasti.

- Ali oni dolaze kad postoji kritična masa startapa, dobrih startapa koji imaju potencijal i koji pokazuju da oni tu mogu da zaradi. Neće doći na početku, nemojte da se oko takvih stvari lažemo i dvoumimo da je to nečija tuđa obaveza. Nije - naša je. I država mora u toj prvoj, najranijoj fazi inovacija da pomogne i podrži razvoj grantovima. Tu na scenu stupa i Inovacioni fond koji je u Srbiji postavljen na dobrim osnovama, i koji je za 10 godina omogućio desetostruko ulaganje, pa se od onih početnih osam, došlo do 84,5 mil EUR - navela je direktorica NTP Beograd.

Još jednom je ukazala na problem odliva mozgova.

- NTP Beograd je cijelu priču o razvoju inovacionog ekosistema u Srbiji iznio i sa psihološke strane. Dokazali smo da možemo. Suština je i da pokažemo i da možemo da zadržimo mlade talente. Jedina i osnovna poruka izraelskih konsultanata je upravo ta - zadržite talente. I to je osnova svega - poručila je Gordana Danilović Grković.


Kancelarija za transfer tehnologija

Inovaciona struktura treba da bude most između naučne zajednice, odnosno akademskog i privatnog sektora. I Crna Gora upravo treba da radi na njenom jačanju, poručio je na panelu Đorđije Brkuljan, koordinator Inovaciono preduzetničkog centra (IPC) Tehnopolis iz Nikšića. On je ukazao na značaj institucije koja nije u dovoljnoj mjeri izražena kod nas, koja bi morala da bude uspostavljena.

- To je kancelarija za transfer tehnologija koja mora biti uspostavljena, operativna i snažan instrument u rukama našeg inovacionog ekosistema, koji će najviše da radi na tom povezivanju akademskog i realnog sektora. Nama treba izuzetno jaka takva institucija koja će, pored svih redovnih aktivnosti koje će raditi, da ima razvijen dobar program i da prevashodno radi na osvješćivanju ljudi da uvide koliki se neiskorišćeni potencijal krije na našim univerzitetetima, i kakve sve to benefite može da donese realnom sektoru - poručio je Brkuljan.

Složio se da je veoma važno imati snažnija ulaganja od strane države.

- Mi u Crnoj Gori sada imamo Fond za inovacije koji kroz svoje grantove treba da ojača i daje izdašniju podršku, pogotovu kroz instrument koji se tiče tzv. kolaborativnih šema, jer vi morate imati saradnju između nauke i privrede. Ti grantovi moraju biti češći i moraju biti izdašniji i veći. Država koja ulaže u to sigurno će ulagati u svoju budućnost - istakao je.

Brkuljan je ukazao i na to da u Inovaciono-preduzetničkom centru Tehnopolis imaju Data centar, Biotehnološku laboratoriju, kao i Laboratoriju za industrijski dizajn.

- Sve tri strukture postoje da bi dale podršku radu i razvoju inovativnog ekosistema. U smislu edukacije planiramo da budemo ozbiljan razvojni centar za 3D i CNC tehnologije, da dajemo razne vrste obuka i to od osnovnih i srednjih škola i fakulteta. U nekom trenutku moći ćemo da radimo i dokvalifikacije i prekvalifikacije, jer je to, pored programera, kadar koji nedostaje Crnoj Gori, a sigurno i cijelom regionu. Radimo još jednu veoma značajnu stvar - mislim da smo u Crnoj Gori jedino mjesto gdje svaki inovator može da dobije prototip kao podršku. Imamo više od 150 partnera u regionu i EU, i sad smo već u mogućnosti da te proizvode šaljemo kod naših partnera da ih dalje testiraju i daju određene preporuke za unapređenje i slično - kazao je Brkuljan.


Naučno-tehnološki parkovi kao šansa za razvoj

Naučno-tehnološki parkovi od ogromnog su značaja za razvoj inovacionog ekosistema, pa će i Banjaluka uskoro krenuti u izgradnju jednog. Naime, u okviru univerzitetskog kampusa biće izgrađen objekat na 7.500 m2. Kako je ukazao moderator panela Saša Petković, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, u BiH trenutno posluje samo jedan naučno-tehnološki park Intera u Mostaru, a pored plniranog parka u Banjaluci, u toku je izrada prefizibiliti studije za inovaciono tehnološki park Kantona Sarajevo.

Nikola Dragović, savjetnik u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo (MNRVOID) u Vladi Republike Srpske kazao je da konstantno osluškuju realni sektor i poslodavce. Kako je rekao, jedne, posmatrajući situaciju tokom poslednjih 10 godina, shvatili su da se inovacije konstantno dešavaju, bilo ad hoc, bilo da su one podržane na određeni način.

- Međutim, kada se određena inovacija dovede do faze izrade prototipa, tada nastaju prave muke. Izrada prototipa, probne serije, i njihovo testiranje na nekom komercijalnom tržištu uglavnom je misaona imenica za ogromnu većinu naših preduzeća. Nažalost mnoge potencijalno uspješne inovacije propadaju upravo na tom polju, jednostavno iz nedostatka mehanizama države s jedne strane, ali i raspoloživih investicija s druge strane. Dakle, tehnološki park bi bio prvo mjesto gdje bi mogli preskočiti tu nepremostivu stepenicu koja nas sad koči - rekao je Dragović.

Upravo tu, kako je rekao, vidi i potencijal za onaj, kako je rekao, bolni dio, a to je sufinansiranje kroz mrežu naučno-tehnološkog parka, kao i da sve te inovacije u realnom vremenu dospijevaju do ogromnog broja potencijalnih partnera i suinvestitora.

- Zato smo se i odlučili da prvi naučno-tehnološki park postavimo u samom kampusu univerziteta u Banjaluci. Vlada RS će izdvojiti većinu sredstava kroz povoljno keditno zaduženje kod Banke Vijeća Evrope, a isto tako očekujemo da nam se pridruže potencijalni suinvestitori u smislu gradova i opština, ali i pojedincaca i određenih kompanija koje imaju interes da se tako nešto dogodi. Okosnicu naučno-tehnološkog parka činiće fakulteti i kadrovi koje imamo na raspoloaganju - dodao je.

Dragović preduslove za naučno-tehnološki razvoj vidi u adekvatnom obrazovnom sistemu izgrađenom prema budućim potrebama tržišta rada s jedne, i digitalno transformisanom s druge strane.

- Suština uspješne digitalne trasnformacije je ostvarivanje tzv. pune interoperabilnosti, što podrazumijeva jedinstvenu informaciono komunikacionu platformu koju će osnovati država, a koja će omogućiti nesmetanu digitalnu komunikaciju kroz četiri ključne strane sistema koje moraju da digitalno komuniciraju u uslovima tzv. pune sajber sigurnosti - naveo je Dragović.

U BiH, odnosno RS još uvijek, kako je rekao, nemaju infrastrukturne uslove za to, kako zbog složenog ustavnog uređenja, tako i zbog nedostatka sredstava.

- Način da se to prevaziđe nije samo da se finansira od strane države, već i da se pozovu privatni partneri, odnosno relani sektor, da se uključe svi članovi sistema i mi zaista radimo na tome. S druge strane započeli smo reformu obrazovnog sistema, u proceduri je usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju i čitavog niza podzakonskih akata koji će omogućiti, prije svega, reviziju studijskih programa da budu više u skladu sa budućim potrebama poslodavaca, odnosno tržišta rada - zaključio je Dragović.


"Proizvodnja" kvalitetnih IT stručnjaka

Svjesni da je IT kadar deficitaran ne samo u Crnoj Gori, već i šire, klaster crnogorskih IT kompanija - ICT Cortex, pokrenuo je Cortex Akademiju čiji je glavni fokus upravo "proizvodnja" kvalitetnih IT stručnjaka.

- Tome doprinosi i činjenica da postoje velike kompanije iz inostranstva koje grabe kadar koji vrijedi i koji je izgrađen, a u isto vrijeme se ne "proizvodi" dovoljan broj juniora koji bi mogli da nadomijeste taj nedostatak - rekla je Valentina Beg Deljanin, projektna menadžerka u ICT Cortexu.

Prema njenim riječima, u Cortex Akademiji počeli su najprije pilot projekat sa srednjoškolcima.

- Išli smo na tako mlad uzrast jer je to bazen iz kog se crpe talenti. U okviru tog pilot projekta koji je sprovodilo sedam kompanija, organizovali smo praksu za srednjoškolce koji su bili treći razred. Praksu je prošlo 28 đaka koji su nakon završetka bili na niovu koji je bio nezamisliv prije početka prakse, nekoliko njih je dobilo profesionalni angažman, a jedan je već u stalnom radnom odnosu - kazala je Valentina Beg Deljanin.

Ono što su uočili kod mnogih srednjoškolaca, a zbog čega su se i odlučili na obuku tako mladog uzrasta, jeste nedostatak svijesti, navela je.

- Postoji među samim ljudima koji uče o programiranju, ali i njihovim roditeljima veliki jaz između svijesti šta je stvarno moguće i šta oni stvarno mogu. To uveliko utiče na samu efikasnost obrazovnja. Institucije kao što su gimnazije i fakulteti, nisu toliko voljni sagovornici na temu kooperativnog obrazovanja, dosta su tradiciionalni i tromi, što usporava proizvodnju kadra. Mi smo se tu našli kao nekakva neformalna podrška formalnom obrazovanju - dodala je.

Gotovo sve kompanije članice ICT Cortexa sprovode dodatne edukativne programe za ljude koji žele da se zaposle u kompanijama.

- To im dođe kao nekakav "onboarding" proces i značajno im usporava razvitak ako gledamo dugoročno. Iz toga proizilazi potreba da se taj "onboarding" proces pojača na jednom mjestu, da se upotpune rupe koje postoje u školstvu, a koje je jako teško prevazići kada tome ne postoji sistemski pristup. Zato ICT Cortex ide ka cilju da se uvede kooperativno obrazovanje - kazala je Beg Beljanin.

Cortex akademija, kako je navela, bavi se i edukacijom studenata i odraslih, jer su oni zapošljivija grupacija od srednjoškolaca. A, kako je navela, primarni cilj je upravo pronalaženje kadra, kojeg već sad fali.

- Obrazovanje je primarno tu da bi proizvodilo ljude koji će u privredi vući društvo naprijed, jer je privreda glavno gorivo društva. A ako obrazovanje radi po jednom modelu, ne slušajući inpute privrede, to znači da ne proizvodi kvalitetan kadar, odnosno kadar koji adekvatno odgovara njihovim potrebama. Iz tog razloga je jako bitno ne samo raditi transfer znanja i obrazovanja u privredu, već i transfer inputa te prve linije, odnosno iz privrede - navela je.

Digitalizacija, kako je rekla, značajno poboljšava obrazovanje, međutim, bez obrazovanja ni digitalizacija ne može zaživjeti.

- Uvedemo li digitalizaciju koju niko ne zna da koristi, ili o kojoj ne postoji svijest da stvarno živi ništa nam ne vrijedi. Isto je i za prilike za programere i prilike za obrazovanje. Ne produbimo li tu svijest, ne podstaknemo li na sistemskom nivou produkciju takvih ljudi i protočnost takvnih informacija, teško da će se moći stvoriti i to pogonsko gorivo koje gura i privredu i društvo u cjelini naprijed - zaključila je Valentina Beg Beljanin.


Ovogodišnja konferencija D Days održala se u Bečićima 16. i 17. juna u organizaciji banjalučke firme BAM Consult, i posvećena je aktuelnim trendovima u digitalnoj sferi, uvođenju inovacija i tehnologija u finansijski sektor, kao i procesima digitalizacije u cjelokupnom društvu.

Portal eKapija je medijski sponzor konferencije.


D. Obradović
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE