Izvor: eKapija | Subota, 18.06.2022.| 16:37
Izdvojite članak Odštampajte vijest

D Days 2022: Građane edukovati da lakše prihvate inovacije u bankarskom sektoru, država pažljivo sa normativom

(Foto: eKapija)
Građani često imaju strah od inovacija i tehnologija, jer im je sve to nepoznato i novo. Službenici na šalterima banaka, takođe, potajno strahuju hoće li ostati bez posla usljed svepristune digitalizacije bankarskog sektora. A država? Ona sve to prati i trudi se da nađe načine kako da reguliše ovu oblast.

Kako su poručili učesnici na prvom panelu ovogodišnje D Days konferencije u Bečićima, ne treba žuriti sa normiranjem ove oblasti, jer se tehnologija mijenja iz dana u dan, te države našeg regiona treba da osluškuju tržište i prate kako su to neke druge države uspješno uredile i time uvede adekvatnu zakonodavnu praksu u svojim okvirima.

Jedno je činjenica, istakao je u uvodu Miloš Grujić, direktor PREF-a, fintek je naša realnosti i uvođenje savremenih tehnologija u bankarski sektor ima pozitivne implikacije na cjelokupno društvo, jer se stvara dodatna vrijednost građanima i privredi. Naveo je podatak da ulaganje u fintek povećava GDP per capita za 0,1%.

Građane edukovati kako bi prihvatili inovacije

Otpor ka finteku i inovacijama je generalno prisutan u bankarskom sektoru, i u suštini svodi se na činjenicu da bilo kakva veća promjena sa sobom donosi nepoznanice i određenu dozu neizvjesnosti, te unosi strah od nepoznatog i dovodi do otpora i blokade, istakao je u svom izlaganju Bojan Luburić, predsjednik Uprave MF banke iz Banjaluke.

- Locirali smo tri ključna mjesta gdje se taj otpor najviše dešava. Prvo unutar samih finansijskih insituticija, zatim kod regulatora i zakonodavca i na kraju kod samih klijenata. Moramo prvo krenuti od finanasijskih institucija, mijenjati se iznutra, i vidjeti koja su to pitanja koja dovode do otpora i zašto se teže prihvataju inovacije – rekao je Luburić.

Trebalo bi se pozabaviti, kaže on, posebno pitanjima koje postavljaju zaposleni.

- Vrlo često, kad se planira promjena, zaposleni u bankama postave pitanje: Hoću li se ja moći prilagoditi u takvom novom okruženju, da li ću doprinijeti radu banke, i hoće li moj rad biti vrijedan. Ova pitanja ne smiju biti zanemarena.

I zakonodavci i finansijske institucije, prema njegovom mišljenju, imaju tu boljku nedostatka kadrova, stručnih lica koja imaju iskustva i volju da prate i uče o promjenana, da uočavaju prilike i šanse.

- Ako se složimo da je taj kadar rijedak resurs, onda ga kao takvog moramo dijeliti da bi društvo imalo koristi. Svi učesnici u ovom procesu moraju jedni druge da uvažavaju, da se zajednničkim snagama radi na regulativi.
Klijenti su i dalje najvažniji - smatra Luburić.

- Komplikovano je njima pojašnjavati ko je šta osmislio, na kraju krajeva to obigčnog građanina ni ne zanima. Poenta je da se prepozna potreba ili problem klijenta, i da mu se na što lakši način objasni kako ćemo to riješiti, i kako će to uticati na uštedu vremena i prostora. Potrebno je ugraditi vid kratkoročne nagrade za klijente, da bi se lakše prihvatili noviteti - zaključio je Luburić.

Banke su prepoznale da je tehnologija njihova budućnost i značajne resurse ulažu u novu vrstu usluga, istakao je Goran Babić, predsjednik Uprave NLB banke Banjaluka.

- U stalnoj komunikaciji sa klijentima i podižući nivo naših usluga pokušavamo da našim klijentima približimo novitete. Način na koji bankari razmišljaju o približavanju tih usluga građanima nije isti načinu kako klijent razmišlja. Klijent može imati sasvim drugu percepciju kako treba da finkcioniše savremena banka, imaju neke druge strahove i pitanja, nego što mi bankari imamo dileme.

Naveo je interesantnu percepciju koju su uočili da npr. mlađa populacija sada više koristi šalter usluge nego stariji ljudi i to je nešto što pokušavaju da razumiju.

- To su mladi koji odrastaju uz tehnologiju, ali u domenu banaka nisu spremni da prihvate nove tehnologije, smatrajući ih rizikom.

Više od deset godina imaju dobra i moderna rješenja u digitalizaciji, kaže Babić, al ne može reći da su zadovoljni brzinom sprovođenja odluka.

- Očekivali smo da da ćemo brže doći do nekih brojki, kao neke druge zemlje u regiji. Na primjer, Sjeverna Makedonija je puno odmakla u tom smislu. Cilj cijelog društva je da se modernizujemo i prihvatimo inovativnost, kako bi se olakšao svakodnenvni život – poručio je Babić.

Kriptovalute su mejnstrim

Više nije nepoznanica šta su to kriptovalute, jer su svi čuli o njima, od domaćica do bankara, poručio je Boris Majstorović, CCO fintek kompanije BCX, koja je osnovana 2018. godine i koja je prva u BIH implementirala blokčejn tehnologiju. BCX kaže nije klasična kriptomjenjačnica ili kriptoberza, već mnogo više – imaju svoj digitalni, blokčejn model, i to je temelj u digitalnoj ekonomiji.

- Kod nas se mogu pohraniti digitalne valute na digitalnim novčanicama. Iako smo u početku imali najviše muškaraca kao klijenata, u dobi od oko 40 godina, sad primjećujemo da nam se obraćaju i dame, jer to vide kao investiciju. Dolaze i i oni iz klasičnih finansijskih institucija, kao i oni koji su se već trgovinom bavili na berzama. Vidimo pomake u smislu da nam dolaze ljudi raznih profila, od domaćica do pravnika. Čak nam i bankari dolaze. Radimo dosta na edukaciji naših korisnika, jer je veliki problem finansijska pismenost.

Možda je do nedavno ovaj svijet bio svijet zaljubljenika u kripto, ali je to sada postao mejnstrim, kaže Majstorović.

- Nije to više nepoznanica. Edukacija je ključ, da se podigne finansijska pismenost, jer se time povećava ne samo kvalitet usluge, nego i efikasnost rada. Kriptovalute nisu kriminal, kako se to danas perceprija u široj javnosti – istakao je Majstorović.

Kako vlast i zakonodavac gledaju na ovu oblast

Život je brži od pravne norme, poručila je Snježana Rudić, pomoćnica ministra u Ministarstvu finansija RS. Stvari se brže dešavaju u privredi, zajednici i među građanima, nego što to normiranje može da sustigne.

- Kad sve to stavimo u finansijski sektor, gdje se promjene jako brzo dešavaju, shvatamo da se nalazimo u sferi finansijskih virusa, gdje se mutacije dešavaju jako velikom brzinom i jako je teško uspostaviti norme. Smatram da ako se neka društvena pojava nije dovoljno razvila, ne treba je ni normirati. Svako normiranje daje privid afirmisanja i poziva ka zajednici, npr. nekoj domaćici, te ispada kao da im šaljemo poruku da država zna šta radi i da je dorasla da nadgelda i normira sve to. To u ovakvim slučajevima ne može biti tako...

Rudić smatra da u ovoj fazi razvoja, u ovoj oblasti kakva je digitalna imovina, ne možemo biti pioniri uređenja.

- Nama nedostaje ekspertiza, kao i uporedna prava, i mogućnost da poredimo gdje su se koje norme dobro pokazale, a gdje su bile smetnja. Trebamo imati zakon koji je proporcionalan željenom cilju. Nekad norma može biti toliko rigidna da zaustavi razvoj pojave koja je bila željena.

U proceduri usvajanja u Republici Srpskoj su određeni propisi, pa se sljedeće sedmice očekuje usvajanje izmjena zakona o tržištu hartija od vrijednosti, gdje je RS najrpije izabrala uzak pristup, kojim se za sada radi impelementacija zahtjeva radi sprejčavanja pranja novca.

- Mi u RS za sada idemo skromno i malim koracima, isključivo radi sprečavanja pranja novca.

Regulatori moraju razumjeti tehnologiju i način kako se ona primijenjuje da bi mogli donijeti adekvatne regulative, poručio je Ivan Bošković, direktor direkcije za platni sistem u Centralnij banci Crne Gore.

- Mi smo u našoj Centralnoj banci oformirli direkciju koja se bavi finansijskim tehnologijama, sa namjerom da znanje kolega podijelimo sa kolegama pravnicima i ekonomistima, a koji možda do sada nisu imali interesa da se bave ovim pitanjima. Znači, mora postojati akumulacija znanja unutar institucije.

Drugi izazov, smatra on, koji regulator ima su politički procesi, jer se dešavaju velike turbulencije i na tom polju.

- Ali, tehnologija ne čeka. Nama kucaju na vrata kompleksne tehnolgije. Regulacija jeste izazov za institucije, ali je fokus na tome kako zašititi korisnike. Da li možemo zamišljati idealnu regulativu – što da ne, ako ništa drugo onda da zamišljamo efikasnu saradnju i dijeljenje znanja ne samo u nacionalnim okvirima, nego i regionalno.

Bošković smatra da je Srbija donijela najbolji zakonodavni okvir koji bi mogao biti vodilja zemljama regije. Crna Gora, kaže, još nije donijela zakon o digitalnoj imovini i blokčejnu, ali radi na njemu.

- Opet, ne mora da znači da ono što se pokazalo dobro u jednoj zemlji, bude dobro i u drugoj. Nama je dosta pomogla komunikacija sa drugim centralnim bankama, u smislu šta se pokazalo kao dobra ili loša praksa, da razumijemo proces i ne ponavljamo greške. Mi u Crnoj Gori moramo poboljšati komunikaciju između regulatornih tijela i raditi na edukaciji stanovništva, i kako da ono zaštiti svoj prava. Trebalo bi raditi na što efikasnijem donošenju, a onda i ažuriranju regulative. Koliko god da donesete dobru regualativu, ona ima svoj rok trajanja. Regulativa, ali i čitav sistem, mora biti dovoljno fleksibilan za sve novitete koji dolaze - zaključio je Bošković.



Ovogodišnja konferencija D Days održava se u Bečićima 16. i 17. juna u organizaciji banjalučke firme BAM Consult, i posvećena je aktuelnim trendovima u digitalnoj sferi, uvođenju inovacija i tehnologija u finansijski sektor, kao i procesima digitalizacije u cjelokupnom društvu.

Portal eKapija je medijski sponzor konferencije.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE