Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 16.05.2022.| 07:15
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kako je bečka klinika prebrodila pandemiju - Otvoreni za inostrane pacijente i u vrijeme krize

(Foto: Dragan Petrović)
Zdravstvena kriza izazvana pandemijom korona virusa je početkom 2020. godine praktično paralisala cio svet. Posljedice su se osjetile na svim nivoima - nastupili su problemi u lancima snabdijevanja, mnogi poslovi su propali, ljudi se suočili i sa egzistencijalnom krizom. Ipak, najveći teret pandemije podnijeli su medicinski radnici. Sve zdravstvene ustanove u svijetu morale su u potpunosti da reorganizuju svoje poslovanje i prilagode se uslovima pandemije.

Prethodne dvije godine bile su veoma izazovne i za jednu od najstarijih privatnih bolnica u Evropi, Wiener Privatklinik. Suočeni sa do tada nezabilježenom krizom, morali su brzo da reaguju, kako bi svojim pacijentima obezbijedili najbolju moguću negu. Uprkos brojnim izazovima i problemima, u tome su i uspjeli. A vrata ove bečke klinike su gotovo sve vrijeme bila otvorena kako za domaće, tako i za pacijente iz inostranstva.

- Morali smo u potpunosti da reorganizujemo rad u bolnici kako bismo omogućili da se i dalje odvija nesmetan protok pacijenata i kako bismo ostali "covid free" zona. To je bilo naročito važno zbog toga što imamo veliki broj veoma osjetljivih pacijenata, kao što su onkološki ili hirurški pacijenti, čiji je imuni sistem već znatno oslabljen. Zato smo morali da damo sve od sebe da održimo naše osoblje i pacijente zdravima. Moram da kažem da smo bili veoma uspješni u tome - rekla je Ema Hafner, direktorka marketinga i odjeljenja za međunarodne pacijente WPK.

U ovoj bečkoj bolnici ponosni su na to što su najbolju moguću medicinsku njegu svojim pacijentima uspjeli da pružaju čak i u vrijeme kovida.

- Gotovo sve vrijeme naša vrata su bila otvorena za pacijente, kako domaće, tako i inostrane. Izuzetak je period lokdauna, kada je sve bilo zatvoreno. Problem su bile i restrikcije za putovanja koje su imale sve zemlje, što je bila otežavajuća okolnost za naše pacijente iz inostranstva - kaže Hafner.

Novinari iz Beograda u posjeti WPK
Novinari iz Beograda u posjeti WPK (Foto: Dragan Petrović)

Međutim, WPK je i tada uspio da bude na usluzi svojim pacijentima.

- Dolazak na liječenje u Austriju bio je moguć samo onim pacijentima koji su imali jasnu medicinsku dokumentaciju u kojoj je naznačeno da imaju zdravstveni problem koji hitno mora biti riješen. Od nas su dobijali specijalna pisma kojima smo to potvrđivali, pa smo bili u stalnoj komunikaciji sa graničnom kontrolom na aerodromu, jer su strogo pratili i provjeravali sve koji ulaze u zemlju. To je bio novi izazov koji ranije nismo imali i morali smo da naučimo šta da radimo kako bismo podržali pacijente i omogućili im da dođu na liječenje - kazala je Hafner.

Dodaje i da su imali i onkološke pacijente koji su morali da nastave sa ranije započetim liječenjem.

- Nismo mogli da ih pustimo da ostanu bez tretmana, uprkos kovidu. Bilo je izazovno i za pacijente i za nas, ali mislim da smo uspjeli da sve odradimo na najbolji mogući način - ističe.

Još jedan korak koji je napravila ova klinika kako bi bila na usluzi svojim pacijentima, jeste osnivanje WPK Online Healthcare Centra. To se, kako kaže Hafner, ispostavilo kao pun pogodak.

- U vrijeme kovida dobili smo ideju da omogućimo online video konsultacije i na taj način budemo dostupni za naše pacijente iz inostranstva. Kako sam ja bila inicijator ovog projekta, prva zamisao je bila da imamo onlajn centar samo za neke konkretne dijagnoze, međutim pokazalo se da je ova usluga pun pogodak i da su onlajn konsulatcije moguće u gotovo svim medicinskim slučajevima.

(Foto: Dragan Petrović)
WPK Online Healthcare Centar funkcioniše tako da je najprije potrebno da zatražite besplatan povratni poziv od menadžera koji su zaduženi za komunikaciju sa pacijentima. On će dalje praititi vaš slučaj i povezati vas sa najboljim doktorom, na osnovu vašeg zdravstvenog problema. Nakon toga, slijedi zakazivanje, a zatim i realizacija video konsultacija pacijenta sa izabranim doktorom.

Sve ovo, kako su naveli, teče veoma brzo, a često se dešava da odgovor na zahtjev za onlajn konsultacije stigne i u roku od jednog dana.

Iako pandemija jeste u određenoj meri uticala na poslovanje WPK, broj pacijenata koji su se liječili u ovoj bolnici nije značajno umanjen.

- Kriza je svakako uticala na naše poslovanje, što se najviše osjetilo u 2020, naročito na samom početku pandemije. Međutim, situacija se kasnije stabilizovala i već prošla godina je bila mnogo bolja, tačnije bila je na nivou 2019. - rekao je generalni direktor klinike, prim. dr Valter Ebm (Walter Ebm).

Cijene usluga se, kako su naveli, tokom pandemije nisu mijenjale, međutim, troškovi su značajno porasli.

- Bolnica je imala značajne troškove i uložili smo mnogo sredstava u samu organizaciju poslovanja. Uslijedila je kupovina specijalnog robota za dezinfekciju, zatim nabavka opreme, maski, skafandera, testova za osoblje i pacijente... Takođe, morali smo da napravimo potpunu reorganizaciju u bolnici, kako bismo nesmetano poslovali i brinuli o pacijentima, što je zahtijevalo i angažovanje dodatnog osoblja. Sve to u cilju očuvanja zdravlja pacijenata, ali i samih bolničkih radnika - rekla je Ema Hafner.

Za same doktore, najveći izazov tokom pandemije bio je sačuvati pacijente i održati ih zdravima.

- Odjednom smo se našli u situaciji u kojoj je taj, i inače veoma izazovan posao postao još teži. Dovoljno je teška činjenica da radimo sa najosetljivijim pacijentima čije zdravlje je već veoma narušeno, pandemija je tu situaciju dodatno pogoršala. Zato je najveći izazov bio sačuvati pacijente od toga da budu zaraženi kovidom - rekao je onkolog prof. dr Kristof Zelinski, koji je i direktor Centralnoevropskog centra za rak u Wiener Privatklinik.

Sobe u WPK
Sobe u WPK (Foto: Dragan Petrović)
Kovid je doveo i do toga da se kompleksnost slučajeva značajno povećala. Naime, ljudi su počeli da se plaše zaraze na javnim mestima, pa su izbjegavali i dolazak na preglede.

- To je još jedan ogroman problem koji je donijela panedmija koronavirusa. Zbog straha od kovida ljudi nisu išli na preglede, što je dovelo do toga da se javljaju u poodmaklim stadijumima bolesti. Kada je riječ o onkologiji, dok kraja ove i početkom sledeće godine očekujemo značajno uvećanje broja kompleksnih slučajeva, upravo zbog te kasne dijagnostike - naveo je Zelinski.

Ukazao je i na činjenicu da je istraživanje Evropskog udruženja kliničkih onkologa pokazalo da, usljed stresa i uzrokovanog panedmijom, gotovo trećina onkologa u Evropi želi da promijeni profesiju.

- Što je ogroman problem. S jedne strane, od naredne godine očekuje nas rast broja oboljelih, dok će s druge strane biti sve manje ljekara koji će moći da ih liječe. Dakle, imamo zdravstvenu krizu ogromnih razmjera - kazao je Zelinski.

Uz sve to, ne smijemo zaboraviti da pandemija još uvijek nije gotova, rekao je direktor klinike Valter Ebm.

- Istina, situacija je sada mnogo bolja, virus nije više agresivan kao što je bio, međutim, niko od nas ne zna šta nas čeka sjutra, na jesen ili zimu. Zato moramo biti vrlo oprezni - upozorio je Ebm.

D. Obradović

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE