(Foto: YouTube/Ministarstvo kapitalnih investicija/Screenshot) Autoput samo što nije - bar prva dionica, nova najava starih projekata i potpuno nova nacionalna aviokompanija - tako bismo ukratko mogli da opišemo godinu za nama kada je riječ o investicijama i projektima u oblasti saobraćaja. Ukoliko, međutim, pričamo o stanju infrastrukture, možemo reći da situacija i nije baš sjajna.
Najave s kraja prošle i početka ove godine, ipak, obećavaju. Do kraja 2022. očekuje se početak radova na preostalim dionicama autoputa, ali i početak gradnje Jadransko-jonskog autoputa, a pomjeranja će biti i kad je riječ o brzim saobraćajnicama duž primorja. Pomorske kompanije
Crnogorska i Barska plovidba postigle su znatno bolje ugovore o najmu brodova, što će im omogućiti i bolji poslovni rezultat. Takođe, Aerodromi Crne Gore koji su
u 2021. ušli sa dugom od 11 mil EUR, kraj godine su dočekali sa
prihodom od milion eura.
Šta nam donosi 2022. i kako će teći realizacija najavljenih projekata, ostaje da vidimo. Do tada, predstavljamo vam investicije koje su tokom prošle godine izazvale najviše pažnje kod čitalaca eKapije.
Priča o izgradnji autoputa se iz prethodnih godina prenijela i na 2021, pa listu započinjemo upravo tim projektom. Kontroverzan od samog starta, ovaj projekat i brojni problemi koje nosi, dočekao je i novu vlast. Dugovi, rate kredita, nezavršen posao i nova pomjeranja rokova... Sve u svemu, građani autoputem još uvijek ne mogu, ali, prema najavama ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića - blizu smo.
Odlaganje roka za
povlačenje novca za izgradnju prve dionce autoputa prvi je problem sa kojim se suočila nova crnogorska Vlada. Rok koji je isticao 14. aprila Vlada je uspjela da prolongira i produži, te na taj način, kako su rekli, spriječi novo zaduženje od oko 128 mil EUR.
Prva rata kredita za autoput plaćena je u julu, a zahvaljujući
hedžing aranžmanu država je ostvarila uštedu od skoro 4 mil EUR. Kada je riječ o radovima, Ministarstvo kapitalnih investicija je u aprilu
dogovorilo sa kineskom kompanijom China Road and Bridge Corporation (CRBC) da svi radovi na dionici Smokovac - Mateševo budu završeni do 30. novembra 2021. Rok je ispoštovan, a ministar kapitalnih investicija
saopštio je krajem novembra da su svi građevinski radovi gotovi. Dionica će biti otvorena za saobraćaj
kada komisija za tehnički prijem utvrdi da li je ispoštovan kvalitet i bezbjednost saobraćajnice. Odluka komisije čeka se i dalje, a kao rok za puštanje dionice u saobraćaj pominjao se i 15. januar. Svakako, prema poslednjim informacijama s početka ove godine, otvaranje autoputa možemo očekivati u što skorijem roku. I dok čekamo prvu vožnju prioritetnom dionicom, stigle su najave i za gradnju preostalih. Naime,
početak radova može se očekivati do kraja godine, a kako je rekao ministar Mladen Bojanić, kompletna dionica od Mateševa do Boljara mogla bi da košta oko 850 mil EUR. Prema najavama, završetak izgradnje autoputa
može se očekivati do kraja 2027.
(Foto: Gov.me) Sa još uvijek nerazvijenom saobraćajnom infrastrukturom, Crna Gora je prije svega avio destinacija, a kao takvoj, jasno je da joj je potrebna i nacionalna avio-kompanija. Zato je mnoge iznenadila odluka o gašenju Montenegro Airlinesa. Kako je tada obrazloženo, Vlada više nije imala zakonski osnov da produži život toj kompaniji. Odluku o gašenju stare, pratila je i odluka o osnivanju nove nacionalne avio-kompanije, a ova investicija zauzela je drugu poziciju na našoj listi. Poslednjeg dana 2020. godine u Službenom listu Crne Gore objavljena je
odluka o osnivanju preduzeća ToMontenegro, čiji je početni kapital iznosio
30 mil EUR.
Iako osporavana od samog starta i suočena sa brojnim problemima, nova nacionalna avio kompanija uspjela je gotovo nemoguće - u najkraćem roku dobila je
rukovodstvo, zaposlila kadar i postala vlasnik
dva aviona. I sve to u godini pandemije koja je paralisala avio industriju. Prvi avion pod brendom Air Montenegro
poletio je 1. juna za Sarajevo, posle svega tri mjeseca od osnivanja kompanije. Komercijalni saobraćaj započeo je 10 dana kasnije,
letom za Beograd. Tokom ljeta pokrenuti su i letovi ka Banjaluci, Ljubljani, Frankfurtu i Istanbulu. Da li je sve bilo savršeno? Naravno da nije, svjesni su toga i u kompaniji, ali i u Vladi. Više puta su isticali da je cilj bio da kompanija što prije krene sa operacijama, u čemu su i uspjeli.
(Foto: Pixabay.com/Tania_pl) Treća, bronzana pozicija pripala je projektu starom više od pet decenija, a koji je tokom prošle godine ponovo aktuelizovan. Riječ je o
premošćavanju Boke, projektu koji zapravo predstavlja sastavni dio brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom. Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić rekao je da se
traži idealno rješenje prelaza preko Veriga u Boki, odnosno da li će biti građen most ili tunel. Iako je most isplativije, podmorski tunel je kvalitetnije rješenje. Čitav projekat vodi se pod lupom Uneska, a stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara
upozoravaju na moguće posljedice gradnje mosta Verige, ali i da se oko projekta premošćavanja preko Luštice mora voditi računa, jer se nalazi u zaštićenoj zoni. Izgradnja podmorskog tunela, prema riječima Nikole Radmana,
koštala bi 60 mil EUR, imao bi dvije saobraćajne trake, pješačku i biciklističku stazu.
Na petom mjestu je projekat
rekonstrukcije puta od Kolašina do Mateševa, odnosno dionice od petlje do naselja Mateševo. Riječ je o saobraćajnici koja predstavlja vezu prioritetne dionice autoputa sa mrežom državnih puteva. Vlada je
na sjednici održanoj 9. decembra zadužila Monteput da što prije raspiše javni poziv za realizaciju ovog projekta. Tender za rekonstrukciju regionalong puta R-13 Bioče-Mateševo-Kolašin, dionica petlja Mateševo - naselje Mateševo
rapisan je nekoliko dana kasnije, a procijenjena vrijednos radova iznosi 5,1 mil EUR.
(Foto: Ministarstvo ekologije prostornog planiranja i urbanizma/Euroglobus/Printscreen) Crna Gora ima tri zajednička granična prelaza, dva sa Bosnom i Hercegovinom i jedan sa Albanijom. Plan je da taj broj bude uvećan, pa je predviđena i gradnja novih zajedničkih graničnih prelaza. Jedan od njih je i
Čemerno, budući zajednički prelaz Crne Gore i Srbije. Ministarstvo unutrašnjih poslova dobilo je saglasnost glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje objekta, a u projektnom zadatku naznačeno je da granični prelaz mora da sadrži dvije saobraćajne trake, širine 3,20 m, za putnička vozila i autobuse, kao i saobraćajno ostrvo između saobraćajnih traka, širine minimum 2,5 m. S obzirom na to da je u pitanju zajednički granični prelaz, projektom je, između ostalog, bilo potrebno predvidjeti i upravnu zgradu koja će sadržati isti broj prostorija namijenjenih sa službenike i Crne Gore i Srbije. Ovaj granični prelaz zauzeo je šesto mjesto na našoj listi investicija.
Sledeći projekat je
probijanje tunela Klisura, tačnije izgradnja novog puta Lubnice - Jezerine (Kolašin - Berane). Radovi na ovom putu preko planine Bjelasice nastavljeni su početkom 2021. godine, a tunel Klisura, kao ključni građevinski objekat na budućem magistralnom putu,
probijen je u drugoj polovini aprila. Završetkom ovog projekta, put od Kolašina biće kraći za 40 minuta.
(Foto: Ministarstvo ekologije prostornog planiranja i urbanizma/Bemax/Idejno rješenje/Printscreen) Kako je Kolašin postao značajan turistički centar, a zimske centre na Bjelasici iz godine u godnu posjećuje sve više turista, parkiranje postaje sve veći problem. Zato je za potrebe skijališta
u planu gradnja javne garaže na parceli površine 1,9 hektara. Planirana garaža imaće pet spratova, bruto građevinska površina objekta iznosi 49.148 m2, i imaće 1309 parking mjesta za male automobile, kao i 20 parking mjesta za autobuse. Uprava javnih radova, kao investitor projektau oktobru je dobila i saglasnost glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje objekta. Ovaj projekat našao se na devetoj poziciji liste investicija kojima su naši čitaoci posvetili najviše pažnje.
Slijedi projekat
izgradnje brzih saobraćajnica duž crnogorskog primorja. Naime, Vlada Crne Gore je u martu prošle godine ocijenila da treba da se
nastavi proces projektovanja za čitavu obilaznicu oko Budve, ali i da je neophondo pronalaženje finansijskih sredstava za analizu alternativnih koridora obilaznice oko Budve u skladu sa preporukama Prostornog plana posebne namjene za obalno područije Crne Gore. Iz Ministarstva kapitalih investicija kasnije je saopšteno da prosječna procijenjena vrijednost realizacije projekta brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, prema preliminarnim rezultatima Studije opravdanosti za Jadransko-jonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju, iznosi oko 13,2 mil EUR po kilometru. S obzirom na to da bi saobraćajnica trebalo da bude dugačka oko 110 kilometara,
ona bi prema tim preliminarnim podacima mogla koštati oko 1,45 mlrd EUR. Kako je tada rečeno, Vlada traži modele realizacije koji ne znače novo direktno kreditno zaduživanje za ukupan iznos potrebnih sredstava, već se razmatra i privatno-javno partnerstvo, bar kada je riječ o obilaznici oko Budve.
Predstavili smo vam 10 projekata koji su privukli najviše pažnje čitalaca eKapije. Kompletnu listu investicija iz oblasti saobraćaja možete vidjeti OVDJE.