NavMenu

Rast inflacije u BiH najveći od 1997. - Privrednici ulaze u zonu nesigurnosti

Izvor: Nezavisne novine Srijeda, 05.01.2022. 08:53
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: wrangler/shutterstock.com)Ilustracija
Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5%, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine, privrednicima će donijeti ulazak u zonu nesigurnosti, a dovešće i do rasta cijena krajnjih proizvoda i usluga, što će biti ponovni udar na džep građana.

Mišljenja su ovo ekonomskih stručnjaka, koji su u razgovoru za Nezavisne novine govorili o rastu inflacije, koja se bilježi posebno u zadnjem kvartalu 2021. godine, te njenom uticaju kako na privredu, tako i na građane.

Kako je za Nezavisne novine kazao Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, olakšavajuća okolnost je što je inflacija u evrozoni u zadnjem kvartalu 2021. godine takođe porasla na 5%.

- Naša inflacija je i dalje nešto viša nego ona u evrozoni, ali da je kod nas 5%, a tamo i dalje na 2%, to bi bila katastrofalna vijest, ovako je to nešto manje negativna vijest - rekao je Đogo.

Dodao je da se postavlja pitanje da li se naša cjenovna konkurentnost pri izvozu naspram drugih regiona svijeta ovime pogoršava.

- Ako je u Rusiji, na primjer, inflacija niža od toga, to bi značilo da naš izvoz u Rusiju gubi cjenovnu konkurentnost - kazao je Đogo, dodajući da je srećna okolnost što se više od 70% trgovine između BiH odvija sa zemljama Evropske unije.

- To su zemlje koje su svoje valute takođe vezale za evro, što znači da te zemlje ili su već zabilježile ili mogu da očekuju povišene stope inflacije. Ako bh. privreda uspije da u odnosima s ino-partnerima prenese povišenu inflaciju, onda će imati neutralan efekat na izvoz - naveo je Đogo za Nezavisne.

Dodao je da, ako se ipak desi da naši proizvođači i izvoznici ovo ne postignu, onda će se cjenovna konkurentnost smanjiti i smanjiće se i količina izvoza.

Kada je riječ o efektu koji će rast inflacije imati na građane BiH, Đogo je kazao da je pitanje da li realna zarada bh. građana raste ili opada.

- Inflacija je očito uzela maha, međutim imamo i neki rast plata. Trebalo bi ta dva faktora ukrstiti, provjeriti da li je potrošačka korpa realno ono što građani troše, i ako nam plata raste, koliko raste osnovna potrošačka korpa, onda imamo neutralan efekat. Ali za to je potrebna jedna dublja analiza, to bi mogao biti posao sindikata - zaključio je Đogo.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Nezavisne novine je rekao da inflacija predstavlja nevidljivi namet i podrazumijeva da se poremete normalni tržišni indikatori, što u konačnici otežava ekonomsku kalkulaciju.

- To znači da je teže planirati proizvodnju i investicije ili bilo kakve druge ekonomske aktivnosti. Period inflacije često demotiviše privredne aktivnosti, te vodi usporavanju ovih aktivnosti - kazao je Čavalić, dodajući da može dovesti i do pozitivnih efekata, poput kreditiranja.

- Inflacija vodi padanju prinosa novca, odnosno dugoročnih kamatnih stopa - rekao je Čavalić.

Istakao je da su posljedice inflacije na građane evidentne u vidu poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, bez obzira na druge probleme, kao što su globalni lanci snabdijevanja, pad ekonomskih parametara, energetske krize, te povećanja transportnih troškova.

Na pitanje da li u narednom periodu možemo da očekujemo dalji rast inflacije, Čavalić kaže da su oprečna mišljenja ekonomskih stručnjaka na ovu temu.

- Postoje različite prognoze, one optimistične naglašavaju da će se tržišne prilike stabilizirati do proljeća ove godine, iako će ovaj prvi kvartal biti zaista izazovan. S druge strane, imamo prognoze koje navode da će se efekti inflacije nastaviti tokom cijele godine - rekao je Čavalić.

Kako je naveo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, godišnja inflacija se u zadnjem kvartalu 2021. godine intenzivirala.

- Svaka inflacija preko 3% pravi probleme, jer onda privrednici moraju podizati cijene, te pregovarati s kupcima, kao i s dobavljačima, gdje se gubi velika energija - kazao je Trivić za Nezavisne novine.

Naveo je da privrednici ovako ulaze u zonu nesigurnosti, te da može dovesti do pada ili rasta proizvodnje.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Finansije

Evo gdje 0,001% najbogatijih ulaže svoj novac

Ultra bogati uz sav novac žive drugačije od ostatka svijeta, pa i njihove strategije ulaganja izgledaju znatno drugačije od portfelja prosječnog investitora. - Iako ne postoji zvaničan prag za ulazak u klub 0,001% najbogatijih, centimilioneri ili pojedinci sa ukupnom neto vrijednošću od preko 100 mil USD dovoljno su bogati da bi bili dio ovog kluba - smatra Kevin Teng, izvršni direktor VRISE Wealth Management Singapura,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.