NavMenu

Da li je na pomolu renesansa nuklearnih elektrana ili se ipak radi o proizvođaću struje koji zagađuje životnu sredinu?

Izvor: DW Utorak, 16.11.2021. 09:49
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: PIxabay.com/wostemme)Ilustracija
Srbija nije jedina zemlja koja sanja nuklearnu energiju. U svijetu je sve više zagovornika koji u njoj vide mogućnost da se napusti ugalj.

- Spremni smo da platimo dobru cijenu - rekao je nedavno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić o eventualnom ulaganju države u mađarsku nuklearnu elektranu koja bi trebalo da bude gotova do 2035. godine.

Vučić tvrdi da je komšijskom premijeru Viktoru Orbanu ponudio da Srbija finansira 15% troškova i povlači isto toliko kapaciteta nuklearke. Slični razgovori se navodno vode sa zvaničnom Sofijom o nuklearnoj elektrani u Belenu.

U Srbiji je inače na snazi moratorijum na izgradnju atomskih centrala, donijet još 1989. godine nakon katastrofe u Černobilju. Nemali je broj stručnjaka koji kažu da bi nuklearna energije bila najsigurnija i najjeftinija, ali i pomogla Srbiji da se oslobodi kobne zavisnosti od spaljivanja uglja od kojeg se dobija četiri petine energije.

Ali, da li nuklearna energija stvarno pomaže u borbi protiv klimatskih promjena?

Njeni zagovornici kažu da nuklearna energija može barem da premosti naredne decenije, dok energija iz obnovljivih izbora sasvim ne preuzme primat.

- Ko ne želi da priča o nuklarnoj energiji, neka ćuti i o klimatskim promjenama - glasi jedan od viralnih tvitova proteklih dana, dok su se u Glazgovu lomila koplja oko završnog dokumenta o borbi protiv klimatskih promjena.

Da li je nuklearna energija oslobođenja štetnih emisija?

Ne. I atomska energija proizvodi emisiju gasova koji vode efektu staklene bašte. Zapravo ne postoji nijedna vrsta energija koja je bez ikakvih emisija, ali o tome nešto kasnije. Tokom proizvodnje, transporta ili prerade uranijuma takođe dolazi do emisija. A dugotrajna i zahtjevna izgradnja nuklearki takođe rezultuje ugljen-dioksidom, baš kao i transport, odnosno skladištenje nuklearnog otpada.

I svejedno neke interesne grupe tvrde da je nuklearna energija bez emisija – na primjer austrijska konsultantska kompanije Enco. Ona je za holandsko ministarstvo ekonomije izradila studiju u kojoj se navodi da su "glavni razlozi za odabir atomske energije pouzdanost i sigurnost opskrbe, i to bez ikakve emisije CO2".

Enco su utemeljili stručnjaci iz agencije za atomsku energiju, a firma sarađuje s akterima koji se bave atomskom energijom – dakle, nije baš neutralna.

- Atomska energija ni u kojem slučaju nije klimatski neutralna - to je zaključak izveštaja koji je izradila grupa istraživača Scientists for Future, i oni su ga predstavili na klimatskoj konferenciji u Glazgovu.

Jedan od autora tog izvještaja, Ben Viler s Tehničkog univerziteta u Berlinu. On kritikuje što pobornici nuklearne energije "ne uvažavaju mnoge faktore", recimo transport atomskog otpada. Sve studije zapravo idu u tom smjeru: ni atomska energija nije bez štetnih emisija.

Koliko ugljen-dioksida nastaje u procesu proizvodnje nuklearne energije?

Tu se rezultati razlikuju, u zavisnosti od toga da li se radi o samom procesu proizvodnje energije ili kompletnom "životnom ciklusu" neke nuklearke. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u izvještaju iz 2014. polazi od količine od 3,7 do 110 grama CO2-ekvivalenata po kilovat-satu proizvedene energije. U prosjeku je to 66 grama ugljen-dioksida po kilovat-satu.

To nema veze s realnošću, smatra Ben Viler, on kaže da se radi o puno većoj količini.

Rijetke su studije koje uvažavaju kompletni životni ciklus nuklearki, ali i proces dobijanja uranijuma pa sve do skladištenja nuklearnog otpada. World Information Service on Energy (WISE) u jednoj je studiji izračunao da se emituje 117 grama CO2 po kilovat-satu atomske energije, ali se tu mora napomenuti da se WISE javno deklariše kao protivnik atomske energije, dakle nije baš u potpunosti nepristrasan.

No, i druge kalkulacije dolaze do sličnih vrijednosti kad se u obzir uzme kompletan životni vijek nuklearki: 68-180 grama CO2/kWh, to je podatak do kojeg dolazi profesor Mark Džejkobsen sa Univerziteta Stanford, a stvarna vrijednost ovisi o energetskom miksu korišćenom u procesu proizvodnje uranijuma.

Poređenje sa drugim izvorima energije

Ako se u kalkulaciji uvaži kompletan životni vijek neke nuklearke, onda atomska energija ima bolji bilans od fosilnih energenata poput uglja ili gasa. Ugalj čak može da prebaci 1.000 grama po kilovat-satu proizvedene energije.

Sa druge strane, bilans nuklearne energije dosta je lošiji od obnovljivih izvora.

Po novim, još uvijek neobjavljenim podacima njemačkog Saveznog zavoda za životnu sredinu, te WISE-kalkulacije kompletnog životnog ciklusa, kod nuklearne energije se dolazi do zaključka da ona emituje 3,5 puta više CO2 po kilovat-satu nego na fotonaponska postrojenja za solarnu energiju. U poređenju sa vjetrenjačama to je 13 puta više, a u odnosu na hidroenergiju čak 29 puta više.

Mogu li nuklearke zaustaviti zagrijavanje Zemlje?

Širom svijeta neki predstavnici atomske branše, ali i neki političari zahtijevaju proširenje kapaciteta nuklearne energije, u Njemačkoj je to recimo desničarska Alternativa za Njemačku, koja nuklearke naziva "modernim i čistim".

Sa time se ne slaže Majkl Šnajder, autor World Nuclear Industry Status Reporta (WNISR):

- Nove procjene pokazuju da je atomska energija četiri puta skuplja od vjetra ili Sunca, da gradnja traje pet puta duže. Kad se sve to zajedno kalkuliše, može se reći da gradnja jedne nuklearke traje 20 godina.

A svijet, kako dodaje, već u roku od idućih deset godina mora pronaći način da obuzda emisiju štetnih gasova. To je deset godina u kojima od novih nuklearki nema pomoći.

Zbog visokih troškova koje "proguta" atomska energija, blokiraju se važna finansijska sredstva za razvoj energije iz obnovljivih izvora, smatra stručnjak za atomsku energiju i aktivista Grinpisa Jan Haferkamp. Obnovljive energije proizvode brže, više i jeftinije energije od nuklearki, tvrdi on: "Svaki dolar koji se uloži u nuklearnu energiju je dolar koji nedostaje za važne mjere koje imaju učinka na klimu. U tom smislu atomska energije nije dobra za klimu."

Da li atomska energija doživljava renesansu?

Osim prethodno pobrojanog, i atomska energija će imati problema s klimatskim promjenama. Tokom vrućih ljetnjih mjeseci već se događalo da su neke nuklearke morale da smanje proizvodnju ili su čak reaktori isključivani – zbog niskog vodostaja rijeka, jednostavno se više nije moglo obezbediti hlađenje reaktora.

I zbog toga, a pogotovo zbog rasta troškova, nije opravdano govoriti o "renesansi atomske energije", kaže Majkl Šnajder. Kapaciteti nuklearne industrije se već godinama smanjuju:

- U poslednje dvije decenije je 95 nuklearki pušteno u rad, a 98 je ugašeno. Kad iz računice izostavimo Kinu, danas imamo 50 nuklearki manje nego prije 20 godina. Ne može se govoriti o procvatu atomske energije - zaključuje Šnajder.
Komentari
Vaš komentar

Tema u žiži: Energetska kriza

Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži

Top priče

27.03.2024.  |  Finansije

Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke

Vrhovni sud Republike Srpske odbio je reviziju kompanije Bitminer Factory iz Gradiške i potvrdio presudu Višeg privrednog suda kojom je Unicredit banka Banjaluka oslobođena plaćanja 256 mil KM odštete zbog gašenja njihovog poslovnog računa, potvrđeno je za portal Capital. Kako je rečeno u ovom sudu, revizija koju je podnio Bitminer je odbijena kao neosnovana, te je potvrđena ranija presuda koja je preinačila prvostepenu odluku iz

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.