Izvor: Klix | Srijeda, 27.10.2021.| 13:01
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Razlike u cijenama goriva na pumpama u BiH i do 30 feninga po litru

(Foto: Maria Sbytova/shutterstock.com)
Cijena nafte na svjetskom tržištu raste, a u skladu s tim raste i cijena goriva u Bosni i Hercegovini. Međutim, to povećanje cijena nije isto na svim mjestima te se na pojedinim benzinskim pumpama u Federaciji BiH litar dizela može kupiti za 2,21 KM, a na nekim drugim za 2,51 KM.

Za litar benzina u Federaciji, kažu iz Ministarstva trgovine FBiH, se ne nekim pumpama plaća 2,21, a na nekim 2,46 KM. U Republici Srpskoj, kako je za Klix.ba kazao Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske, najniže cijene goriva su u regiji Bijeljine i to za benzin 2,32 KM, dok je cijena litra dizela 2,29 KM. U ostalim regijama cijene se kreću od 2,32 do 2,43 za benzin i 2,29 do 2,35 KM za dizel.

- Formiranje cijene zavisi od regije u kojoj se nalazi benzinska pumpa, dakle troškovi logistike i destinacije odakle se snabdijeva gorivom. Formiranje cijene zavisi od niza parametara, a pored navedenog, znatno utječu i troškovi ličnih dohodaka radnika (broj radnika) i ostali troškovi koji utječu na rad jedne benzinske stanice, kao što su komunalne naknade, takse za isticanje reklama, naknade za putni pojas i dr. Dakle, svakako troškovi, ali i konkurencija koja svojim poslovnim aktivnostima može dovesti u situaciju da se radi na pragu rentabilnosti, kao što je to slučaj u Bijeljini, gdje tradicionalno imamo niske cijene - kazao je Trišić.

Vlade Federacije BiH i Republike Srpske ograničile su maržu distributera u maloprodaji na 0,25 KM po litru i u veleprodaji na 0,06 KM, što znači da se marža ne može povećati i to je mehanizam koji je na snagu stupio zbog pandemije i koji koliko-toliko ograničava rast maloprodajnih cijena.

- Dakle, to je efikasan mehanizam ograničenja maloprodajne cijene. Smatram da sve zemlje okruženja, kao i zemlje EU, imaju isti problem, da teško mogu utjecati na razvoj situacije, a to je trenutna energetska kriza koja se ogleda u nedostatku svih oblika energije i praktično cijene rastu iz dana u dan, a u lancu se reflektuje na sve ostale branše - kaže Trišić.

Sve benzinske pumpe, dodao je, imaju kratkoročne zalihe, za 7-15 dana, zavisno od prodaje na dnevnom nivou.

- Dugoročne zalihe su moguće jedino u slučaju da se deponuju velike količine u terminalima, koje bi mogle da amortizuju ovakve situacije, ali to je u praksi skoro nemoguće. Kao prvo, to su velike količine goriva i ulaganja u terminale, koje finansijski distrubuteri teško mogu planirati i realizovati u poslovnim aktivnostima. Drugo, ovaj metod je veoma rizičan jer se može desiti da ako cijene nafte na naftnom tržištu stagniraju ili padaju, tada su kompanije u gubitku, tako da nemamo mnogo izbora nego da se benzinske pumpe snabdijevaju kratkoročnim zalihama i da zavisimo od rafinerija i ulaznih cijena. To znači da se povećanja cijena ne mogu zaustaviti, jer je to problem globalnog karaktera, ali mehanizmima kao što su ograničenja marži, koliko-toliko se amortizuje tržište. Kupci moraju da shvate da je prošlo vrijeme jeftine snage, a naročito energije koja potječe od fosilnih energenata, jer oni zagađuju, njihove zalihe su ograničene i da automobilska industrija svoje proizvodne kapacitete usmjerava na koncept takozvane zelene energije, koja će u narednim godinama biti sve zastupljenija - kazao je Trišić.

Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH, kazao je kako cijenu goriva benzinske pumpe formiraju na osnovu toga gdje se pumpa nalazi i kakav je promet. Tamo gdje je manji promet, kaže, pumpe vjerovatno žele nižim cijenama privući kupce i na taj način pokriti troškove.

- Ograničavanje rasta cijena u smislu da se stavi granica dokle one mogu ići ne dolazi u obzir i ono nije moguće, ukoliko ne želimo da dođemo u još veću krizu. Ograničenjima marži već su cijene ograničene, jedino još država može intervenisati da smanji namete, ali onda bi i to vjerovatno izazvalo neke druge probleme. Znamo da je struktura cijena takva da je startna cijena za dizel 1,05-1,10 KM, a za benzin 1,15 KM, tolika su porezna davanja u strukturi cijene - kazao je Bošković.

Cijene se i na svjetskom tržištu svakodnevno mijenjaju. Tako je, podsjeća Bošković, zbog pandemije u jednom periodu cijena sirove nafte bila i 35 dolara, a sada je njena cijena 85 dolara.

- Mi pamtimo i vremena kada je nafta bila 150 dolara, ali tada nismo imali namete koje imamo sada. Cijene su prije nekoliko godina kod nas dostizale i iznos od 2,56 KM po litru, što je i najveći iznos koji pamtim, ali tada nismo imali dodatak za autoceste od 25 feninga, koji sada imamo. Ako uporedimo cijene u zemljama u okruženju, vidjet ćemo da su one ili blizu ili čak 3 KM, a kod nas su još uvijek dosta niže - istakao je Bošković.

Procjena stručnjaka je da nas očekuje nestabilan period do kraja godine, odnosno da će cijena nafte nastaviti rasti, što će sigurno dovesti i do povećanja cijena goriva u BiH.

- Ulazimo u neizvjesnost u 2022. godini, gdje će prvi kvartal biti period kada bi zemlje OPEK-a trebale dati jasnu preporuku i odgovor da li će se proizvodnja podići na nivo potražnje ili će i dalje ostati na trenutnom nivou, a to znači rast potražnje u narednoj godini i sigurno rast cijena - zaključio je Trišić.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE