Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 25.10.2021.| 11:41
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Specijalne olakšice i povlašćeni poreski režim za investitore - Kako napreduje formiranje prvih slobodnih zona u RS?

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Pashminu Mansukhani)
Specijalne olakšice, povlašćeni poreski režim kao što je oslobađenje od PDV-a i carine na uvoz sirovina i materijala za proizvodnju robe za izvoz, mašina, opreme i građevinskog materijala dovoljan su motiv za osnivanje slobodnih zona u RS.

Velika pogodnost poslovanja je i ta što je uvoz i izvoz robe u zonu neograničen. Roba koja se iz zone uveze na domaće tržište podlježe režimu uvoza strane robe. Poslodavcima unutar slobodne zone omogućen je zakup poslovnih prostorija, radionica, skladišta, takođe, pod povoljnim uslovima.

U Republici Srpskoj postoji sve veća zainteresovanost lokalnih zajednica i privrednih subjekata za formiranje slobodnih zona, zbog čega su vlasti aktivno krenule u realizaciju ovog cilja. Naime, Vlada RS je početkom godine usvojila novi Zakon o slobodnim zonama RS, a potom i prateće podzakonske akte. Cilj novog zakona je da se oblast slobodnih zona precizira, inovira i doradi, a namjera je bila i da se ovaj instrument ekonomske politike dodatno promoviše.

Kao je istaknuto iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS trenutno se radi na tome da omogući oslobađanje plaćanja PDV-a na energente što će, kako kažu, u velikoj mjeri doprinijeti efikasnijem funkcionisanju slobodnih zona.

Da su slobodne zone razvojna šansa za domaću privredu i pokretač ukupnog ekonomskog razvoja, prepoznale su i lokalne zajednice. Svjesne su da će njihovo osnivanje značiti nove investicije, nova radna mjesta, te povećati obim spoljnotrgovinske razmjene. Otvaranje prve slobodne zone u Republici Srpskoj uskoro je planirano u Trebinju. Pojedine jedinice lokalne samouprave kao što su Gradiška, Prijedor, Zvornik, Bratunac, Vlasenica, Sokolac i Šamac, takođe su prepoznale značaj ovog instrumenta za privlačenje novih investicija i iskazale interes za slobodne zone, u pravcu formiranja novih ili prerastanjem postojećih poslovnih zona u slobodne.

Prva slobodna zona u Trebinju

Povoljan geografski položaj Trebina, odnosno tromeđa tri države - BiH, Hrvatske i Crne Gore i raskrsnica puteva kojima je najkraća veza kontinentalnog dijela sa obalom mora, te međunarodni granični prelazi I kategorije preko kojih se obavlja prevoz svih vrste robe, svrstavaju ovaj grad među veoma povoljne lokacije za osnivanje slobodne zone.

U cilju što brže realizacije ovog projekta, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i ministar finansija RS Zora Vidović usaglasili su ljetos da će Vlada podržati izgradnju slobodne zone u tom gradu, koja će omogućiti brži i efikasniji privredni razvoj. Ćurić je tada istakao da će ka Vladi RS konkurisati sa projektnim prijedlogom buduće slobodne zone, koja je planirana na 10 hektara površine, sa mogućnošću proširenja na 100 hektara.

- Dogovor je da to bude prijedlog projekta do 1.000.000 КM što će nam biti veoma značajna sredstva za realizaciju ovog važnog projekta, kojim će stvoriti uslovi za otvaranje novih radnih mjesta - naveo je tom prilikom Ćurić.

On je podsjetio da će Trebinje, kao i u mnogim drugim projektima i programima, biti prva lokalna zajednica u Republici Srpskoj u kojoj će se formirati slobodna zona, koja će omogućiti brojne povlastice privrednicima.

Ćurić je naveo da očekuje da će izvođač radova na izgradnji slobodne zone biti poznat do kraja godine.

Pregovori za ulaganje u slobodnu zonu u Bratuncu

Nakon Trebinja, Bratunac je druga jedinica lokalne samouprave koja je otišla najdalje u realizaciji osnvanja slobodne zone. Naime, u neposrednoj blizini novog mosta i graničnog prelaza Opština Bratunac uz podršku vlada RS i Srbije planira da izgradi slobodnu zonu. Ona će se prostirati na površini od oko 40 ha i biće u potpunosti infrastrukturno opremljena.

Namijenjena je otvaranju kapaciteta prerađivačke industrije uz mogućnost da se u neposrednoj blizini graničnog prelaza, uz rijeku Drinu, izgradi dio smještajnih i trgovačkih kapaciteta.

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/marcinjozwiak)
Načelnik opštine Bratunac Srđan Rankić spreman je da domaćim i stranim investitorim ponudi lokacije pod veoma povoljnim uslovima, kao i brzu i efikasnu uslugu lokalne administracije.

Interesovanja za proširenje svog poslovanja u budućoj slobodnoj zoni Bratunac potvrdilo je već nekoliko kompanija iz Srbije i BiH. Među prvima zainteresovanost su potvrdile kompanije Ekonomik Group iz Beograda, koja je odlučila da u Bratuncu otvori pogon za proizvodnju termoizolacionih panela i zaposli oko 80 radnika, kao i Jokić - Invest iz Zvornika, koja će se u Bratuncu baviti proizvodnjom građevinske galanterije, te će zaposliti oko 50 radnika.

U toku su pregovori načelnika opštine Bratunac Srđana Rankića sa nekoliko lokalnih i stranih kompanija iz oblasti proizvodnje obuće, drvne i metalske industrije, kao i pregovori sa kompanijama iz oblasti turizma i trgovine.

Kako je za eKapiju rekao šef Predstavništva RS u Srbiji Mlađan Cicović, na osnovu atraktivnosti lokacije i kvaliteta ponude očekuje se da bi kapaciteti slobodne zone bili popunjeni i izgrađeni u narednih četiri do pet godina, te da bi u budućim pogonima zaposlenje pronašlo oko 1.000 radnika.

- Realizacija programa slobodne zone za opštinu Bratunac predstavlja veliki doprinos, a posebno će značajno uticati na ostanak stanovništva na ovim prostorima, što je jedan od primarnih ciljeva aktuelne lokalne vlasti, Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srbije - ističe Cicović.

Planovi za Zvornik

Kolika je zainteresovanost Zvornika za uspostavljanjem ove zone potvrdio je u intervjuu za eKapiju gradonačelnik Zoran Stevanović. Prema njegovim riječima, Zvornik ima idealan položaj na raskrsnici puteva i na granici sa Republikom Srbijom.

- Razvoj slobodne carinske zone kao takve pretpostavlja privlačenje ljudi koji se bave biznisom. Кao što znamo slobodna zona je najvažnija privredno-politička mjera na području carinskih olakšica, znači da će biti omogućeno uvoziti strane proizvode bez plaćanja carinskih obaveza, ako se ti proizvodi ili od njih proizvedena finalna roba ne uveze na nacionalno carinsko područje. Кao takva zona je sastavni dio privrednog prostora. Smatram da bi ionako već aktivno područje oko graničnih prelaza na području Zvornika postalo još frekventnije i vjerovatno bismo govorili o poslovima i profitima koji bi uveliko prevazilazili postojeću situaciju. Osnivanjem slobodnih zona mi prevazilazimo prepreke koje se tiču investiranja u privredu, uključujući restriktivnu politiku, loše upravljanje, neadekvatnu infrastrukturu, pristup zemlji i slično.

Za formiranje slobodne zone u Gradišci 400 ha zemljišta

Važan geostrateški položaj Gradiške koja se nalazi na samoj granici sa Hrvatskom, tj. Evropskom unijom, kao i najprometniji granični prelaz u BiH značajni su potencijali za razvoj slobodne zona.

- Granični prelaz Gradiška je strateški na najpovoljnijom mjestu u RS i BiH zbog čega je i najfrekventniji i pokriva najveći dio potreba graničnog prometa sa Evropskom unijom. Neposredno uz granični prelaz predvidjeli smo prostornim planom 200 hektara zemljišta za uspostavljanje zona – slobodne ekonomske zone i poslovne zone, a ujedno, rezervisano je dodatnih 200 hektara na istoj lokaciji u cilju mogućeg proširenja, odnosno pokrivanja svih perspektivnih potreba u oblasti uspostavljanja zona - rekao je gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić za eKapiju.

Dodao je da planirane zone kod graničnog prelaza daju izuzetnu šansu potencijalnim investitorima iz nekoliko razloga, a prije svega zbog graničnog prelaza sa EU, zbog povezanosti autoputa Gradiška-Doboj i Koridora 5C, povezanosti sa autoputem Beograd–Zagreb nakon izgradnje novog mosta na Savi.

- Sve navedeno obezbjeđuje jedinstvene poslovne uslove potencijalnim investitorima, pogotovo onima koji su orjentisani na značajnije izvozno-uvozne potrebe - smatra Adžić.

Uskoro radovi na prvoj slobodnoj zoni u Brčkom

U Brčkom bi uskoro mogli da krenu radovina na uspostavlanju slobodne zone u ovom gradu. Ljetos je potpisan ugovor između Vlade distrikta i kompanije Studen global south east koji se odnosi na uspostavljanje prve slobodne ekonomske zone na području distrikta.

Gradonačelnik Brčkog Esed Kadrić je tom prilikom rekao da očekuje da će na jesen krenuti s pripremom industrijske zone i da će početkom naredne godine evidentirati nova radna mjesta na ovoj zoni.

Ilija Studen je istakao da će konkretna izgradnja krenuti sljedeće godine, te da, osim ovog, kompanija aktivno radi na planiranju još četiri projekta čija je vrijednost veća od stotinu miliona maraka.

U Srbiji aktivno 15 slobodnih zona

U Srbiji je trenutno aktivno 15 slobodnih zona. Aktivne slobodne zone u 2019. su ostvarile promet od oko 5 mlrd EUR. U slobodnim zonama Srbije posluje više od 200 multinacionalnih kompanija sa više od 37.000 zaposlenih, dok obim investicionih ulaganja u zonama u 2019. godini iznosi 3 mlrd EUR. Izvoz robe iz slobodnih zona se iz godine u godinu povećava i čini više od 13% ukupnog izvoza Srbije.

Slobodne zone koje trenutno posluju u Srbiji su: SZ Pirot, SZ Subotica, SZ Zrenjanin, SZ Novi Sad, FAS SZ Kragujevac, SZ Šumadija (Kragujevac), SZ Šabac, SZ Užice, SZ Smederevo, SZ Kruševac, SZ Svilajnac, SZ Apatin, SZ Vranje, SZ Priboj i SZ Beograd.

Slobodana Šubara

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE