Izvor: eKapija | Utorak, 20.07.2021.| 09:22
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Trapist po francuskoj recepturi pravi se u Aleksandrovcu - ZZ Livač želi da proširi proizvodnju mlijeka i sira, napravljeno i trapističko pivo

(Foto: Draženko Budimir/ZZ Livač)
Zemljoradnička zadruga (ZZ) Livač iz Aleksandrovca se bavi mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom. Osnovna djelatnost je proizvodnja mlijeka i sira, posjeduju farmu krava, a bave se i tovom junadi. Ono po čemu je širom regiona prepoznatljiva zadruga Livač je proizvodnja sira trapista, po francuskoj recepturi, koja je izmještena iz samostana Marija Zvijezda kod Banjaluke.

Polovina mlijeka koje proizvedu u Livaču ide za sir trapist, a drugu polovinu isporučuju mljekari Mlijekoprodukt u Kozarskoj Dubici. Kako kaže Draženko Budimir, direktor ZZ Livač, cilj je da svo mlijeko prerade u sir i godišnje proizvedu do pet tona sira trapista.

- Prije pandemije cilj nam je bio da svu proizvodnju mlijeka preradimo u sir, budući da je proizvodnja mlijeka neisplativa. Na žalost, prošle godine smo smanjili proizvodnju sira i sada se polako vraćamo na ranije kapacitete – kaže Budimir.

Glavni kupci sira su lokalno stanovništvo na području Bosne i Hercegovine, a zadruga Livač sarađuje sa svim lancima, kao i maloprodajnim objektima u zemlji.

- Prije pandemije korona virusa veliki dio sira smo plasirali turistima koji su posjećivali samostan Marija Zvijezda u Banjaluci gdje imamo našu maloprodaju. Jedan dio sira izvozimo u Hrvatsku i Švedsku, a od prošle godine i Italiju.

U Aleksandrovcu se danas proizvodi između do dvije i po tone sira mjesečno, s ciljem povećanja kapaciteta.

- S povećanjem proizvodnje mlijeka i omogućavanjem izvoza cilj nam je dostići proizvodnju pet tona sira mjesečno. Pored originalnog sira trapista počeli smo sa proizvodnjom tvrdih sireva, ali u planu nam je i uvođenje novih proizvoda – navodi Budimir.

Trapist zadruge Livač dobio je najveća priznanja na svim sajamskim manifestacijama na kojima se pojavio.

Počeci sa farmom

ZZ Livač je osnovana u Aleksandrovcu kod Laktaša kao jedan od projekata Caritas biskupije Banjaluka, a kako bi se zaposlilo ugroženo stanovništvo, te razvila i unaprijedila poljoprivredna proizvodnja.

Cilj Caritasa je bio omogućiti ljudima da žive od svog rada. U početku se to ogledalo u uzgoju poljoprivrednih proizvoda kao što su mrkva, krompir, žitarice, koje su mijenjali za različite prehrambene artikle, a onda ih dijelili onima kojima su bili potrebni.

- U tim trenucima nastala je i ideja o pokretanju vlastite farme. Uz pomoć donatora i vlastitu građevinsku operativu, napredovala je izgradnja nove štale u Aleksandrovcu. Savjetodavnu i određenu finansijsku pomoć za farmu su dali Caritas Mantova iz Italije kao i tamošnje lokalne zadruge, sa kojima je nastavljena saradnja i do danas. Koncem 2003. godine štala kapaciteta oko 140 grla je bila pri kraju i mogla je početi da radi. U isto vrijeme Caritas Italiana odlučuje da nam donira 48 steonih junica – priča direktor Livača.

Proizvodnja mlijeka

Za Mlijekoprodukt isporuka mlijeka počinje već u januaru 2004. godine i to prvih 149 litara. Sa tom mljekarom Livač dogovara i eksperimentalni pravilnik o higijeni mlijeka koji je tada važio u zemljama EU.

- Željeli smo pokazati domaćim proizvođačima značaj higijene mlijeka i kvalitetnog rada. Inače, od samog početka rada posebnu pažnju poklanjamo EU standardima, budući da imamo dobru saradnju sa asocijacijama proizvođača sira i mlijeka iz Francuske i Italije, ali i iz drugih zemalja EU. Radimo kontrolisanu ishranu, s tim da malo imamo problema sa nedostatkom površina za proizvodnju stočne hrane, ali dio hrane nabavljamo od poljoprivrednih proizvođača – ističe Budimir.

Zadruga Livač sada proizvodi oko 700.000 litara mlijeka na nivou godine. Tome treba dodati i oko 60.000 litara mlijeka godišnje kojima se hrani telad, napominje Budimir.

Sir trapist
Sir trapist (Foto: Draženko Budimir/ZZ Livač)
U cilju proširenja kapaciteta proizvodnje mlijeka i novih zapošljavanja, Caritas banjalučke biskupije odlučio je da izgradi još jednu štalu. Uz pomoć kredita izgrađen je objekat kapaciteta 170 muznih grla.

- Sa ovim objektom namjera nam je proširiti proizvodnju na 300 muznih grla i povećati proizvodnju teladi i junadi. Ukupna proizvodnja mlijeka bi trebala biti 6.000 litara mlijeka na dan, koliko je i kapacitet laktofriza. Sva telad se ostavljaju u daljem uzgoju na farmi. Muška grla su išla za tov i hranila se do težine 500-650 kg kada se prodaju lokalnim mesarima. Ženska grla se odgajaju za dalji priplod i obnovu stada – priča Budimir.

Zadruga trenutno ima 20 stalno zaposlenih radnika, s tim da povremeno angažuju sezonsku radnu snagu.

U sklopu zadruge Livač 2014. godine registrovana je veterinarska ambulanta Livet. Osim toga, na farmi se vrši kontinuirana obuka poljoprivrednih proizvođača iz različitih oblasti. Treninge organizuju samostalno ili u suradnji sa partnerima iz EU zemalja.

Ratarske kulture i žitarice

Proizvodnja ratarskih kultura i žitarica prvih godina bila je namijenjena za karitativnu pomoć ugroženim kategorijama stanovništva. S razvojem farme, tom proizvodnjom obezbjeđuje se hrana za stoku. Tako Livač na 150 hektara zemljišta proizvodi žitarice, kukuruznu silažu, sijeno i stočni grašak.

- Dok je farma u početku morala kupovati stočnu hranu ili skupo plaćati iznajmljeno zemljište od privatnika, ponekad i udaljeno od farme, nakon potpisivanja ugovora o koncesiji, zadruzi je omogućeno da sama proizvede najveći dio potrebne stočne hrane. Zbog većih potreba tražili smo koncesiju na 300 ha, a uspjeli smo dobiti za 150 ha. Farma ima vlastitu mješaonu stočne hrane. Od okolnih poljoprivrednih proizvođača kupujemo sijeno i viškove njihovih poljoprivrednih proizvoda, prije svega žitarica i kukuruza. Na ovaj način je još oko 40 porodica vezano za zadrugu – kaže Budimir.

Tajna trapista

Od početka pokretanja farme rasla je ideja za preradu mlijeka i obnovu proizvodnje sira trapista po originalnoj recepturi. Nekadašnja proizvodnja sira trapista u samostanu Marija Zvijezda pokrenuta je 1882. godine, a kasnije je izmještena u današnji Aleksandrovac.

- Nakon Drugog svjetskog rata i pod novom komunističkom vlašću došlo je do oduzimanja skoro svih posjeda trapista i uništavanje svega, što su trapisti stvorili. Ime trapist se neovlašteno koristilo od strane raznih mljekara – ističe Budimir.

Međutim, tajnu ovoga sir niko nije uspio dobiti, napominje Budimir. Zaduga Livač uspjela je zaštititi naziv i logo sira trapist kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH 2009. godine.

- Tokom 2007. godine pater Tomislav Topić odlazi u Francusku u samostan, odakle je nekada došla receptura originalnog sira trapista. U isto vrijeme, a uz pomoć njemačke vlade i Renovabisa gradi se suvremena sirana u kojoj se poštuju sve sigurnosne norme, ali i zadovoljava tradicionalni način proizvodnje sira. Početkom 2008. godine sirana je završena, a probna proizvodnja započinje 10. jula 2008. godine sa 500 litara mljeka. Uz patra Topića tu su još tri radnika – priča direktor Livača.

Bio-plin

U sklopu farme, a posebno uz izgradnju nove štale, započeta je 2006. godine realizacija ideje o proizvodnji električne energije iz bio-plina koji nastaje fermentacijom iz stajnjaka. Kada je pokrenut, bio je to prvi projekat takve vrste u BiH.

- Postrojenje je pušteno u pogon krajem 2011. godine, ali su ostali neriješeni zakonski problemi priključenja i ubacivanja proizvedene struje u javnu mrežu. Trenutno dio struje se koristi za vlastitu potrošnju na farmi, a višak se distribuira u mrežu, nažalost bez ikakve nadoknade od države – navodi Budimir.

Livač je imao ponudu da se proizvedena i isporučena struja u mrežu kompezuje sa potrošnjom struje u drugima Caritasovim objektima, bez traženja dodatne subvencije, ali ovaj prijedlog nije usvojen.

Trapističko pivo
Trapističko pivo (Foto: Draženko Budimir/ZZ Livač)
- Na žalost tu nismo naišli na podršku entitetskih vlasti tako da od projekta nema benefita, samo nam stvara gubitke. Istovremeno su zbog toga i mnogobrojni investitori odustali u ulaganja u ovu proizvodnju i RS je izgubila značajan dio sredstava koji se mogao dobiti aktiviranjem ove proizvodnje. Sa njom bi se osnažili i poljoprivredni proizvođači – ističe Budimir.

Plastenici

U toku 2016. godine, ZZ Livač nastavlja sa daljim ulaganjima u obuku i osniva Poljoprivredno resursni centar za plasteničku proizvodnju. Zaduga kupuje dva plastenika ukupne površine 1.000 m2, u kojima vrši obuku zainteresovanih poljoprivrednih proizvođača.

- Posebna pažnja se stavlja na obuku žena koje žive u ruralnim područjima, da bismo im na ovaj način osigurali materijalnu nezavisnost. U plastenicima gajimo povrtlarske kulture kao što su krastavac, paradajz, paprika, sa reduciranom upotrebom hemijskih sredstava.

Osim toga, na otvorenom su zasnovali proizvodnju povrća i voća na površini do 1.000 m2, gdje se uzgajaju paradajz, tikvice, patlidžan, bijeli luk, lubenice i dinje.

- Sve proizvode plasiramo preko Caritasovih ustanova, ali i prodajemo na tržištu svima koji žele da konzumiraju domaću i ekološku hranu.

Planovi

ZZ Livač ima mnogo planova za budući period, a realizacija opet zavisi od lokalne i državne podrške. Kako je rečeno, farma ima kapacitet za držanje 250 muznih krava, ali nedostaje zemljište za proizvodnju kabastog obroka.

- Plan nam je bio da proizvodnju mlijeka podignemo na 6.000 litara dnevno, trenutno proizvodimo 1.700 litara, ali moramo imati obezbjeđene preudslove. Želimo i da zaposlimo nove radnike. Započeli smo proizvodnju trapističkog piva, tako da nam je i to jedan od prioriteta. Cilj nam je svakako i jačanje turističke ponude, budući da imamo dobra iskustva i poznanstva u ovome području - poručuje Budimir.

Smatra da je prije svega potrebno zaštititi domaću proizvodnju na isti način kao u zemljama EU, te da se smanje opterećenja na domaći proizvod da bi bio konkurentniji.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE