Izvor: eKapija | Utorak, 15.06.2021.| 14:31
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Zbog dekarbonizacije deficit struje biće izraženiji u narednim godinama - Investiranje u OIE nema alternativu

(Foto: Đorđe Bjelaković)
Dekarbonizacija će zahtijevati 17 mlrd EUR investicija do 2030. i zato su pred nama veliki izazovi, kako za banke i finansijere, tako i za privatni i javni sektor, poručila je na ovogodišnjem Samitu energetike u Trebinju direktorka EBRD-a u BiH Manuela Naessl, učestvujući na posljednjem, sedmom panelu ovog skupa.

Ovo je, kako je istakla, istovremeno i prilika da se napravi dobar investicioni zamah. EBRD je, po njenim riječima, podrška svim projektima koji budu išli ka zelenoj energiji. Takođe, podrška su i komercijalnim bankama koje žele plasirati kredite za ovu oblast. Kao banka, EBRD želi da sistem izdavanja koncesija bude jasan i u skladu sa standardima.

- Želimo da vidimo na koji način se investitori biraju da bi učestvovali na tržištu i koji su njihovi objektivni kriterijumi, a sve kako bismo izrabrali najbolju ponudu. Zato je sistem aukcija dobar, jer je sve transparentno.

EBRD će, kako je istakla, zahtijevati u budućem periodu još jaču saradnju javnih i privatnih aktera na polju energetike, kako bi se iskoristili svi potencijali koji nosi ovaj sektor u zemljama regije.

Nedavno je i najavljeno da će upravo EBRD podržati gradnju prve solarne elektrane u Trebinju, što će biti investicija Elektroprivrede RS (ERS).

Darko Milunović, izvršni direktor za finansije u ERS, rekao je da je to preduzeće 2018. kreiralo plan investicija za narednih 10 godina, "ne znajući šta nas čeka". Sada, tri godine nakon tog plana, ne žele stati sa investicijama, jer kako kaže, investiranje u energetiku nema alternativu.

- Nekoliko je razloga zašto nam trebaju investicije. Najprije, potrošnja struje. Iz godine u godinu se u RS povećava potrošnja struje za oko 3%. Danas imamo deficit električne energije u regiji i realne su procjene da će zbog procesa dekarbonizacije deficit još više doći do izražaja. U narednih 10 godina mi želimo graditi nove objekte ukupne snage 1.000 MW, što je ambiciozno, ali moramo postaviti visoko cilj. Većina će biti finansirana zaduženjem, a ostatak novcem ERS-a. Koliko ćemo izdvojiti od našeg novca zavisi i od cijene struje, koja je u Republici Srpskoj nerealno niska. To nam limitira prihode.

Saša Šćekić, rukovodilac Sektora za licence i tehničke poslove u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju u BiH, smatra da se ne bi trebalo hvaliti niskom cijenom struje, a da nemamo objekte koji bi trošili tu energiju. Kako kaže, smanjenja je potrošnja na prenosnoj mreži, a dodatno će biti smanjena pojavom prozumjera.

- Tokom 2019. smo imali smanjenje potrošnje u BiH za više od 7%, isto i u 2020. godini, tako da smo 2019. bili na nivou 1990. po potrošnji u BiH, a 2020. na nivou iz 1991. Znači, osjetiće se smanjenje potrošnje te moramo privući investicije u kvalitetnu potrošnju, onu koja će biti energetski efikasna.

Šćekić je naveo da su 2019. rezerve za solarne i vjetrokapaciteti u BiH bili 460 MW za vjetar i 400 MW solara, da bi ih prošle godine digli na 840 MW za vjetroelektrane i 825 MW za solarne.

- Idemo korak ispred u odnosu na to što je potrebno investitorima – rekao je Šćekić.

Milka Mumović iz Energetske zajednice ponovila je da je u ovaj cijeli proces energetske tranzicije potrebno uključiti stručnjake, jer je "investicija u znanje prava stvar".

- Kompanije koje žele da ulažu u energetiku moraju da imaju stručnjake – istakla je ona, a po pitanju uključivanja građana u proizvodnji struje navela je da je potrebno imati cjenovni podsticaj, jer u suprotnom građani neće imati motiv da se uključe i budu prozjumeri.

- Vještačka niska cijena ga neće motivisati i održavanje niskih cijena je nedopustivo. Te niske cijene imaju veze i sa održavanjem naših amortizovanih elektrana, uključujući termoelektrane, kao da su one osnov za tu nisku cijenu. To nije dobra politika – ponovila je Mumović.

Investitori da se spreme za tržišnu utakmicu

Maja Turković, podpredsjednica CWP Global za Srbiju, kompanije koja razvija vjetro i solarne parkove u susjednoj Srbiji, pohvalila je zakone koje je ta zemlja usvojila ovog proljeća.

- Investitori sada imaju na raspolaganju moderne tehnologije i niže kapitalne troškove, kako za solarne, tako i za vjetroelektrane, pa su naši nivelisani troškovi proizvodnje takvi da nama ne trebaju podsticaji. Svi investitori treba da se pripreme za tržišnu utakmicu. Naša kompanija radi velike projekte na prenosnoj mreži i spremamo se za tržište. Ja ne vjerujem u dugoročnost podsticaja, jer je teško opravdati zahtjev za operativnom pomoći države u tretutku kad možete proizvesti megavat sat ispod ili na nivou tržišne cijene – navela je Turković.

Ministarstvo energetike Srbije je, kako je istakla, novim zakonima predvidjelo finansijske ugovore o otkupu struje, pa će samim time proizvođači iz OIE biti generatori likvidnosti tržišta struje. Takođe, najvažnije je da se uspostavi off-take aranžman i strukturiran otkup struje.

- To je win-win za sve učesnike, jer tako se smanjuje obim operativne pomoći države. Može da se učestvuje sa dijelom kapaciteta onoliko koliko je potrebno da bi se namirila obaveza prema kreditorima, u smislu servirsiranja duga, i to smanjuje pomoć države, a kapacitet izgradnje može biti veći. Takođe, imamo specifičan aranžman za balansiranje, koji podrazumijeva jedan period do uspostavljanja likvidnog unutardnevnog tržišta, kada imamo toleranciju za odstupanje za koje troškove podnosi garantovani snabdijevač, a preko toga se plaća fiksna naknada - zaključila je Turković.

Samit energetike SET 2021 se u organizaciji Elektroprivrede RS i firme SET održao 20. i 21. maja, uz pokroviteljstvo Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vlade RS i kompanije Končar, uz generalno sponzorstvo kompanije Elnos Group i podršku Infinity group i kompanije Dwelt.

Portal eKapija je medijski pokrovitelj Samita energetike Trebinje 2021.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE