Berza spala na desetak dionica

Stanje na tržištu kapitala u Federaciji BiH deprimirajuće je i pod hitno treba nešto preduzeti da bi se popravilo, ocjena je učesnika na tom dijelu finansijskog sektora nakon što je objavljena polugodišnja statistika Sarajevske berze. Sarajevska berza (SASE) je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila promet od 51,8 miliona KM, a što je upola manje u odnosu na isti period lani kada je promet iznosio 101,7 miliona KM.

Učešće SASE u ukupnom promtu bh. berzi palo je na 44,1 posto, pa se dugogodišnji odnos od oko 68 odsto prema 32 odsto u korist berze iz Sarajeva prelio na stranu Banjalučke berze koja sada drži primat po obimu prometa.

"Ovo je dokaz duboke recesije koja je zahvatila ne samo nas nego i cijelu regiju. Promet se sveo na svega desetak dionica i na državne obveznice. Da nije bilo obveznica ratne štete, i ovaj slabi promet bio bi upola manji. Institucionalni investitori s kojima imamo ugovorene odnose već mjesecima ne prave nikakav promet. Nema priliva novog novca, investitori su se `zarobili` u postojeće dionice, ne prodaju ih jer im je sada cijena niska", kaže Adnan Bunjo, direktor "AW Brokera" Sarajevo.

Ako se ne dogode značajnije investicije, prije svega u energetskom sektoru, smatra Bunjo, teško je očekivati poboljšanje situacije.

Ahmed Hodžić, direktor brokerske kuće FIMA, smatra da učesnici na tržištu kapitala, uz sve druge okolnosti koje utiču na loše stanje, treba da pogledaju u vlastito dvorište.

"Mnogi na tržištu kapitala nisu svjesni trenutne situacije, ne uzimaju je zaozbiljno. Prije svega to se odnosi na nas brokere, koji još živimo u zabludi, mada je već prije tri godine bilo jasno da se stanje neće samo od sebe popraviti", kaže Hodžić.

Pojašnjavajući ove navode, dodaje da su brokerski poslovi postali "skup sport" kojim se ne može baviti tako što će se živjeti od provizije nego su potrebna velika ulaganja, znanje, kadrovi, infrastruktura i drugo.

Kaže da je plan SASE o 290 miliona KM prometa u ovoj godini bio nerealan i da je u startu bilo jasno da nije ostvariv.

"Skromni promet u prvih šest mjeseci trebalo bi da otvori oči onima koji još žive u zabludi da će se dogoditi čudo", upozorava Hodžić.

Svojevrsno sljepilo, smatra, osjeti se i u ponašanju drugih učesnika na tržištu kapitala, s obzirom na to da su neke provizije Registra vrijednosnih papira i Berze skočile i 100 posto u vrijeme krize.

"Izgleda kako vlada deviza neka je meni dobro, a drugima kako bude", konstatuje Hodžić i dodaje da svi očito ne podnose jednako teret krize, a najvećem pritisku izlioženi su upravo brokeri.

Smatra bitnim da bude izgrađeno funkcionalno tržište, ali u FBiH, za razliku od RS i Banjalučke berze, gdje ima pomaka, malo je učinjeno.

"Aktivnosti koje je Banjalučka berza preduzimala ranijih godina rezultirale su efektima", ističe Hodžić.

Almir Mirica, izvršni direktor SASE, kaže da je pad likvidnosti rezultat više faktora. To su, navodi, nedostatak stranih investitora, posebno visokorizičnih fondova, koji su više angažovani na razvijenim tržištima kapitala. Takođe, ekonomska kriza u zemlji, smatra Mirica, utiče na to da su ljudi zaokupljeni egzistencijalnim pitanjima, gubitkom radnih mjesta, opštom nesigurnošću. Osim toga, tu je nedostatak novog tržišnog materijala, koji bi mogao privući nove investitore, te nepovoljan politički i ekonomski ambijent.

Dodaje da se domaći investitori, kao i svi drugi, mogu privoljeti da investiraju ako im se obezbijede dobar prinos i sigurnost investicije. Međutim, tu stvari ne idu lako u situaciji kada se budžeti "krpe" parama MMF-a, kada nas predizborna retorika vraća u prošla vremena, a zakoni bitni za tržište kapitala se ne usvajaju zbog parlamentarnih procedura, kao što je na primjer Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama.

Dodaje da je podatak o većem prometu Banjalučke berze varljiv s obzirom na to da od 66,9 miliona KM prometa BLSE, 43,7 miliona otpada na "ostale poslove", tj. preuzimanja, javne ponude i blokove. Na drugoj strani u promet SASE ne ulaze preuzimanja društava.

Almir Mirica ocjenjuje da je za poboljšanje situacije na tržištu kapitala FBiH potrebno mnogo "malih koraka".

"Povećanje vidljivosti je samo jedan dio potrebnih poboljšanja i ne mogu se samo od njega očekivati spektakularni rezultati. Dalji koraci uključuju povećanje ponude - državne vrijednosne papire, kao i privatizaciju putem tržišta kapitala, poboljšanje političkog i ekonomskog ambijenta", kaže Mirica.