Izvor: eKapija | Utorak, 01.06.2021.| 15:39
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Zašto je važno dobro organizovano tržište struje i koji su koraci ka formiranju berzi u regionu?

(Foto: Đorđe Bjelaković)
Energetska zajednica se sprema za transpoziciju paketa čiste energije, ali nažalost još ni Treći energetski paket nije u potpunosti transponovan i efikasno implemetiran u svim zemljama regiona. Dva ključna izazova ostaju – deregulacija cijena i regionalna integracija, poručila je na Samitu energetike u Trebinju Naida Taso iz Sekretarijata Energetske zajednice.

Taso je bila jedan od učesnika trećeg panela ovog Samita koji je bio posvećen temi formiranja berzi električne energije u regionu i koji izazovi prate pojedinačne zemlje na tom putu.

Kako je istakla Taso, Srbija ima organizovano "dan unaprijed" tržište, a aktuelni su tenderi da se takve berze formiraju i u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

- Jedino se u BiH ne radi na tome, ali evo drago mi je čuti da USAID sprovodi određene aktivnsoti kako bi se i i BiH ubrzala – rekla je Taso.

Smatra da je dobra reforma koja se dešava po pitanju prelaska sa feed-in tarife na tržišno orjentisane premije iz dva razloga. Prvi jer se podstiče jače ulaganje u OIE i drugo što se smanjuju troškovi za krajnje kupce koji su te podsticaje plaćali kroz račune.

- Međutim, potrebno je kreirati organizovano "dan unaprijed" i "unutar dnevno" tržište radi balansne odgovornosti. Zemlje regiona su se potpisivanjem Sofijske deklaracije opredijelile za dekarbonizaciju do 2050. godine, a troškovno efikasna dekarbonizacija može se desiti jedino postojanjem dobro organizovanog tržišta. Dakle moraju postojati jasno definicane cijene i trgovina – navodi Taso.

Upravo je, kaže ,važan dio Nacionalnih klimatskih i energetskih planova pitanje tržišta i trgovine strujom, jer to nije samo važno toj i državi, već i radi regije.

- Paket čiste energije predviđa nov model tržišta a to znači da će potršači igrati aktivnu i ključnu ulogu u tranziciji. "Prozumjeri" ,energetske zadruge, agregatori i ostali – na tome će se graditi budućnost energetike. Novi koncept dolazi, a region još nije implementirao ni stari, e zato je bitna fleksibilnost. Sada pripremamo studiju koja adresira ovaj problem u zemljama regije i kako bi dizajn tržišta trebalo izgledati.

U vezi sa ovim paketom, navodi Taso, njegova adaptirana verzija je sada u Briselu, u Evropskoj komisiji, i očekuje da će krajem 2021. godine biti i usvojen radi transpozicije.

- Predviđena je jedna direktiva i dvije regulative u vezi sa tržištem električne energije i ključni mrežni kodeks CACM i još jedan ključan za kaplovanje, tj. povezivanje sa tržištima EU

Ervin Leko, rukovodilac sektora za tržište u EP HZHB, ponovio je ono što je i na prethodnom samitu u Trebinju rekao – legislativa u BiH sada ne poznaje pojam berze. Iako je njegovo preduzeće, EP HZHB, dostavljalo komentare na konkretan zakon, nikad nisu dobili odgovore.

- Sazrelo je vrijeme da imamo tržište "dan unaprijed" i "tokom dana". Berza unutar dana bi doprinijela napretku tržišta struje i OIE. Moje mišljenje je da BiH ima najbolje uvjete za jaku regionalnu berzu. Po suficitu električne energije BiH je peta u Evropi, jer imamo više od 4 teravat sata viška struje, i zato moramo imati berzu. Imamo tri jake elektroprivrede, tri jaka balansa, jedna uvozi, druga izvozi…Nama su problem kapaciteti. Otvorite dalekovode, napravite analizu – poručio je Leko.

0d 2013. do 2018. godine, naveo je Leko, u cjelokupnom izvozu struje iz BiH "da smo 10% struje istrgovali na domaćoj berzi, imali bismo mnogo novca".

Mora postojati povjerenje u berzu

Kako izgleda kada jedna zemlja isplanirano krene u formiranje berze pokazala je Srbija i upravo je tehnički direktor berze u Srbiji, SEEPEX-a, Dejan Stojčevski ponudio primjere iz prakse i sa čim su se oni susretali.

Kako je rekao, postoje šest godina, rastu konstantno, po 10% godišnje, i bilo je potrebno da prođe nešto više od tri godine da postanu samoodrživi. To je i posebno važno, kako je rekao, jer djeluju u izolovanom režimu sa zemljama Zapadnog Balkana. Naveo je primjer Slovenije i Hrvatske čija je likvidnost prije market kaplinga bila nula. Zato je Stojčevski akcentovao da dobro organizovana berza doprinosi likvidnosti energetike jedne zemlje.

(Foto: Vereshchagin Dmitry/shutterstock.com )
- I za nas same je bilo iznenađujuće da smo išli rastom, prije smo došli do break even pointa, jer smo mislili da ćemo ga dostići tek sa market kaplingom. Ali zbog dobrog modela, strateškog partnera, kliringa, uspjeli smo se organizovati i raditi u režimu izolovanog rada. Naš gate closure time je u 10.15.

Stojčevski je istakao da je njihov cilj market kapling sa Evropom i "dan unaprijed" tržište. Međutim, guše ih administrativni problemi…

- Imamo sada tri projekta market kaplinga i uvijek je isti problem – ne možemo da prođemo, prvo nismo NEMO (Nominated Electricity Market Operators), a drugo nismo transponovali CACM (Capacity Allocation and Congestion Management) regulativu. Srbija je, srećom, omogućila da se nominujemo za NEMO i sada se radi uredba gdje ćemo odgovarajuće CACM propise da uvedemo, ne sve, ali do jeseni ćemo nešto uvesti. Apliciraćemo za projekat market kaplinga i vidjeti da li nas Evropa hoće. Budu li nas odbili, to će biti automatski signal za sve buduće berze. Bićemo primorani da se okrenemo jedni drugima.

Smatra da, a na osnovi iskustva u ovom polju, da mora postojati povjerenje trgovaca u berzu; mora se vidjeti da li je kliring dobar; koliko učesnika berza ima, ima li stranaca na njoj; postoji li reverse charge mehanizam; da lije riješeno pitanje PDV-a

- Mnogo je tu stvari koja bi trenalo da se riješe kada se krene u formiranje berze, a koje kasnije mogu isplivati kao problem – rekao je Stojčevski.

BiH ipak ima neke prednosti

Balansno tržište u BiH je jedna od rijetkih uspješnih priča u BiH i ta priča je počela 2015. kada smo zajedno sa NOS-om i DERK-om napravili model balansiranja na čisto tržišnim principima, istakao je Almir Imamović iz DERK BiH.

- Rad tog tržišta je počeo u januaru 2016. i dobili smo pohvale da je to jedino balansno tržište u regiji Zapadnog Balkana. Imamo kapacitete – maksimalno opterećenje sistema u BiH je 1.800 MW, bar je to podatak za prošlu godinu, a instalisani proizvodni kapaciteti su već dostigli snagu od 4.600 MW. Postoji velika margina između instalisanih kapaciteta i opterećenja i to daje mogućnost da se ti kapaciteti stave na ponudu na balansno tržište.

Prednost BiH, kako kaže, je to što postoje tri elektroprivrede i što nema monopola.

- NOS potražuje sve usluge i svi provajderi te svoje usluge plasiraju prema NOS-u. Važno je i pitanje potrebnih kapaciteta za rad balansnog tržišta. U slučaju tercijarne regulacije te potrebe su određene na nivou regulacionog bloka u kome radi BiH, a koji inače uključuje još Hrvatsku i Sloveniju. Naše potrebe su definisane prema snazi najvećeg objekta u tom regulacionom bloku, a to je nuklearna elektrana Krško od 696 MW, pa se prema udijelima maksimalnog opterećenja članica određuje obaveza svake članice. U slučaju BiH to je 196 MW. Na godišnjim tenderima je obezbijeđivan taj kapacitet, bez problema, i vrlo su niske cijene struje – 3 KM po megavat satu. Što se tiče sekundarne regulacije imamo potrebu od 50 MW zimi i oko 40 MW ljeti.

Kako je pojasnio Imamović, BiH na neki način ima formu "dan unaprijed" tržišta ali za potrebe balansnog tržišta, ne veleprodajnog, jer ga institucionalno i nema.

- Prodajno tržište u BiH postoji i funkcioniše, ali ne institucionalno, već na bazi bilateralnih ugovora kupaca i trgovaca. Promet je do 6 do 8 teravat sati godišnje, unutar zemlje, ne računajući izvoz… Prošle, 2020. godine, BiH je među 40 evropskih zemalja bila na petom mjestu po bilansnom višku, tj 4,1 teravat sat. Ispod nas su bile Francuska, Njemačka, Švedska i Češka, s tim što će Češka ove godine vjerovatno pasti ispod BiH, jer je naglo smanjena proizvodnja iz uglja – naveo je Imamović.

(Foto: jaroslava V/shutterstock.com)
Istakao je i to da sada BiH radi na izmjeni tržnih pravila, uvažavajući ono što pripisuje EBGL (Electricity Balancing Guideline). Nova pravila se očekuju od 2022.

Tehnologija kao partner

Stefan Krneta, osnivač startap kompanije Dwelt koja je razvila softer za Elektroprivredu RS, ponovio je da se tranzicija energetskog sektora, pa i formiranja efikasnog tržišta, neće moći realizovati ako je ne bude pratila najnovija tehnologija. Pandemija koronavirusa je samo potvrdila koliko je važno imati jaku digitalnu osnovu u energetskom sektoru.

- U energetici će se desiti revolucija, a već se i dešava, baš onakva kakva se desila i u bankarstvu sa pojavom kriptovaluta. Nekada su bile nezamislive retail energy kompanije, a one su sada realnost.

Decentralzacija snabdijevača, kako kaže, uvodi novi igrače na scenu i svima njima treba jasan okvir pravila igre. Retail energy kompanije i smanjenje cijena solarnih panela, kao način da se poveća ulaganja u OIE, će prema njegovim riječima, obilježiti naredni period.

- Ali jedno je jasno, BiH mora imati legal framwork – istakao je Krneta

Market kapling donosi likvidnost

- Sa market kaplingom i otvaranjem granica imaćemo jedinstvenu cijenu struje za cijeli region – od Mađarske i Rumunije sve do Grčke. Tada možemo govoriti o likvidnosti i pravoj referentnoj cijeni. Sve dok se to nema veliki je rizik pokretanja berze. Nije dovoljno napraviti berzu već se mora održati likvidnost – poručio je Stojčevski, tehnički direktor berze u Srbiji.

Srbija nema, kako on kaže, problema da održi likvidnost unutar dana, ali npr. Mađarska je mrtvo tržište, jer ne postoji retail tržište na Balkanu.

- Imamo dominantne učesnike, a nama treba više snabdijevača za retail, da postoji neko takmičenje. Govoreći o unutardnenvom tržištu šta vam vrijedi da imate takvo tržište ako nema trgovaca i ako nema kome da se prodaje. Jedina je šansa da vam kupi neko sa strane, ali onda morate imati dobar model da to izvezete, ili da uveze pa da vam proda – pojašnjava Stojčevski.

Pitanje balansne odgovornosti se neće riješiti dok se ne uspostavi likvidno unutardnevno tržište.

- Tvrdim da ako se Srbija "ne kapluje intra day" nikad neće biti likvidna. Što znači da je onda EPS prinuđen da balansira. U slučaju da se kaplujemo, mi smo već prvi dan likvidni, jer trgujemo sa cijelom Evropom. Ako prođe ova priča, realno je da Srbija napravi "intra day" tržište tokom 2022. eventualno početkom 2023. godine. Onda se zaboravlja cijela priča oko balansiranja – zaključio je Stojčevski.

Samit energetike SET 2021 se u organizaciji Elektroprivrede RS i firme SET održao 20. i 21. maja, uz pokroviteljstvo Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vlade RS i kompanije Končar, uz generalno sponzorstvo kompanije Elnos Group i podršku Infinity group i kompanije Dwelt.

Portal eKapija je medijski pokrovitelj Samita energetike Trebinje 2021.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE