Izvor: eKapija | Petak, 28.05.2021.| 08:29
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Veliki posao pred elektroprivredama regiona - Ekološki poboljšati rudnike, novi megavati dolaze od sunca i vjetra

(Foto: Đorđe Bjelaković)
Elektroprivrede zemalja regiona saglasne su u jednom – slijedi veliki investicioni zamah u ulaganje u obnovljive izvore energije, ali potrebno je razumijevanje Energetske zajednice u definisanju dinamike kako će se sprovesti energetska tranzicija. Jer energetska bezbjednost BiH, Srbije i Crne Gore dobrim dijelom je oslonjena na energiju dobijenu iz uglja i zato se mora pažljivo razmotriti koji će to biti put zaokreta ka OIE. Bila je to poruka drugog panela ovogodišnjeg Samita energetike Trebinje.

Domaćin skupa, prvi čovjek Elektroprivrede RS Luka Petrović je istakao da je Republici Srpskoj od velike važnosti bilo usvajanje Zakona o električnoj energiji, koji je kako je rekao, reformskog karaktera.

- To nam daje vjetar u leđa, ali moramo biti svjesni da nas čeka veliki posao. Pitanje dekarobnizacija je veliki teret elektroprivredama regiona. Regulativa iz Energetske zajednice nas usmjerava kako da preživimo dekarbonizaciju. Činjenica je da je ne možemo izvršiti ,a da nismo napravili alternativne izvore energije. Trebamo dobro procijeniti da li treba da se zadužimo da napravimo nove kapacitete, a onda da nismo u mogućnosti da preguramo tranziciju. To je svakako važno pitanje, gdje će nam pomoći i konsultanti – rekao je Petrović.

Petrović je naveo da, ako ne budemo pravili nove objekte na bazi OIE, a budemo uvodili naknadu za CO2, "bićemo u teškim problemima".

- Sofijskom deklaracijom je odobreno 9 mlrd EUR investicija za zelenu energiju za Zapadni Balkan i već zemlje mogu da apliciraju na grantove. Ovo je vrlo važno, jer nas EU podržava u izgradnji, da ne bi došli u situaciju da budemo prezaduženi. Nemamo alternativu, jer su i najavljene neke nove sankcije za one zemlje koje ne obračunavaju C02. To znači onda da će cijena struje biti duplo veća nego u Evropi, a daleko je niža cijena struje iz OIE danas nego prije 10 godina. Budemo li pasivni, cijena naše struje će biti tri puta veća u odnosu na onu iz EU.

Petrović je još jednom ponovio važnost reorganizacije Elektroprivrede RS, koju su jako brzo realizovali i uspjeli razdvojiti djelatnosti snabdijevanja i distribucije.

- Ali tu nije kraj poslu, još nas čeka mnogo toga. Moramo osmisliti koncept energetski zaštićenog kupca, kako bi im omogućili povlastice. Oni građani koji ne uđu u koncept zaštićenog kupca, mogu očekivati povećanje cijene.
Zakon o OIE koji treba da bude usvojen u RS omogućiće podsticanje građana da instaliraju solarne panele na krovovima i time bi se stvorila kategorija tzv. "prozjumera". Oni bi bili skinuti sa jeftine struje, ali bi ih ERS pomogao alternativnim izvorom napajanja.

- Vjerujem da će u narednih sedam, osam godina u RS biti akcenat na "prozumjeru", jer je to način da se ublaži povećanje cijene električne energije – zaključio je Petrović.

Direktor Elektroprivrede BiH, Adnan Andelija, ponosno je najavio da je ta Elektroprivreda sa Energetskom zajednicom dogovorila internu naplatu naknade za CO2, što je prvi put da jedna kompanija u regionu to uvodi.

- Očekujem da će sistem startovati početkom 2022. godine – rekao je Andelija.

Ne čekajući državne zakone, niti usklađivanje entitetskih zakona, Elektroprivreda BIH je započela restrukturiranje, jer se dominantno, sa 80% snabdijevaju strujom iz dvije TE, a 20% proizvodnje dolazi iz hidropotencijala.

- Naš najveći izazov su rudnici, kojih imamo sedam u našem vlasništvu, i imamo veliki otpor budućim aktivnostima. Znajući šta nas sve očekuje opredijeljeni smo da izazove sprovedemo. Početkom 2024. godine 410 MW će iz TE Kakanj i TE Tuzla izaći iz pogona, što je naša obaveza prema NERP-u. Samim time dolazi do smanjenja potrebe za ugljem i zato moramo intezivirati gradnju objekata iz OIE.

Prvi vjetropark koji je izgradila EP BIH, VE Podveležje od 50 MW, pušten je u rad početkom 2021. Na jesen očekuju da će objaviti poziv za gradnju tri solarne elektrane snage 120 MW. Uskoro grade i solarnu elektranu blizu VE Podveležje od 30 MW. Razvoj tih projekata će trajati dvije do tri godine.

- Takođe, razvijamo i projekat VE Vlašić 50 od MW, kao i onaj na Ivan planini takođe od 50. Osim toga, u planu su i dvije HE na Bosni, na Drini jedna, i jedna na gornjem toku Neretve. Sve ukupno, to je oko 250 MW snage iz hidropotencijala.

Andelija je takođe naveo kako u kontinuitetu imaju poziv ka privatnim vlasnicima hidroelektrana kako bi kupili te objekte i već je aktuelno oko 15 ponuda. Te ponude sada analiziraju timovi EP BiH.

Na pitanje šta se dešava sa početkom gradnje Bloka 7 TE Tuzla Andelija je akcentovao da ih očekuje još razgovora na tu temu sa Energetskom zajednicom.

Nešto relaksiranija situacija je ona u Elektroprivredi HZ HB, jer nisu opterećeni strujom iz uglja, i poručuju da neće odustati od krilatice "100% obnovljivo".

- Izgradnjom VE Mesihovina i dva značajna hidro objekta prešli smo snagu od 900 MW ukupnih naših instaliranih kapaciteta i imamo sada oko 1.600 i 1.700 GWh godišnje. Cilj nam je, u narednih nekoliko godina, instalirati još 30% kapaciteta u odnosu na sada. Time bi povećali proizvodnju na 2.300 GWh godišnje i i povećanje bilansa za 40% - rekao je Drago Bago, izvršni direktor za razvoj u EP HZ HB.

(Foto: Đorđe Bjelaković)
Kako planiraju to postići? Namjeravaju graditi VE Poklečani snage 132 MW i 150 MW u solarnim elektranama.

- Ove investicije su nam jako važne, jer tokom ljeta imamo velike hidrološke oskudice, pa taj problem namjeravamo balansirati energijom iz sunca. Sve ove projekte razvijamo isključivo svojim snagama i na to smo posebno ponosni – istakao je Bago.

Srbija je već dobro zakoračila u energetsku tranziciju, a pet novih zakona donesenih ovog proljeća dodatni su podstrek da se taj proces ubrza. Međutim, kako je rekao Aleksandar Jakovljević, direktor sektora za strategiju u Elektroprivredi Srbije, treba im jasan put i razumijevanje.

- Zemlje EU imaju fondove za ovaj proces, a mi nemamo. Nije sporan proces, već ako želimo da ga dobro podnesemo onda moramo definisati način tranizcije, dinamiku, sa kojim tehnologijama ćemo je sprovesti i kako će se to finansriati. Srbija je sada dobro balansirana u energetici, nije zavisna od uvoza struje, za razliku od nafte i gasa. Ako se budemo više oslanjali na gas, moramo znati da na primjer jedna gasna elektrana od 300 MW koja će raditi 7.000 sati godišnje povećava uvoznu zavisnost zemlje od 1,5% - istakao je Jakovljević.

Kaže da u Srbiji 17.000 ljudi radi u rudnicima i u termoelektranama i još 45.000 u domaćim kompanijama sa prihodom većim od 450 mil EUR koji su kooperanti termoelektana.

- Ovo je vrlo važno pitanje koje moramo uzeti u obzir i to je pitanje ovog regiona koji je oslonjen na ugalj. Takođe, pitanje svih ulaznih parametara, internih taksi, taksi na CO2 – to sve dramatično mijenja operativni plan ERS-a – ističe Jakovljević.

Prema njegovim riječima, Srbija čeka rezultate aktuelnih analiza, i nakon čega će ući u preuzimanje eventualnih obaveza.

- Nema dileme da je tranzicija došla i da će dekarbonizacija uslijediti i da će se povećavati udio OIE, ali je ključno kojom dinamikom. Ključ snabdijevanja energijom u Srbiji biće svakako ulaganje u OIE i ekološki modernizovana proizvodnja iz uglja.

Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EP CG, ispričao je zanimljivu situaciju koja se desila Crnoj Gori po pitanju ekološki podržane proizvodnje.

- Donijeli smo zakon koji je ustanovio da krenemo da emitujemo CO2 kredite onim kompanijama koje zagađuju okolinu, a mali je broj tih kompanija. Jedna je EP CG i Kombinat u Podgorici, i Vlada je podijelila besplatne kredite i time potcijenila EP CG, a privatnu firmu precijenila. Kad je EP CG potrošila kredite njoj privatna kompanija prodaje te kredite za 17 mil EUR. To nije za pohvalu. Umjesto da je EP CG kad je probila plafon, uplatila sredstva u već formiran fond za zaštitu životne sredine, a obaveza tog fonda je da investira u zelene projekte, onda bi dobar dio novca iz njega otišao u modernizaciju TE Pljevlja.

Đukanović smatra da nije loše sačuvati ugalj kao izvor, uz jaču gradnju vjetro i solarnih kapaciteta.

- Mi očekujemo da će Energetska zajednica izaći u susret regionu i da će imati razumijevanja, da ne bi došlo do socialne katadstreofe.

Ova mediteranska zemlja planira u naredne četiri godine graditi HE Komarnicu, SE Briska gora, VE Gvozd i Brajići, a u pripremi je tender za SE Velje brdo.U HE Perućica ide i osmi agregat od 58 MW.

- Prostor Crne Gore koji se naslanja na Hercegovinu, a kog nazivamo Kameno more, idealan je za gradnju velikih solarnih elektrana, jer je zemljište jeftino. Takođe, imamo velika očekivanja od projekta "1000 +", koji podrzumijeva instalaciju solarnih panela, snage do 10 KV, na krovovima domaćinstava.

Zaokret Sjeverne Makedonije

Juče smo, takođe pišući o porukama sa Samita energetike Trebinje, naveli kako je Sjeverna Makedonija hrabro zakoračila u energetsku tranziciju, a to je zemlja koja ima 65% proizvodnje struje iz uglja i 35% iz OIE.

Svjesni su da je njihov ugalj manje kvalitetan nego onaj u Srbiji ili BiH, te su odlučili da više ne investiraju u kopanje uglja, jer to bi investiranje u nova nalazišta koštalo ESM (Državni proizvođač električne energije) više od 100 mil EUR, naveo je Blagoj Gajdardžiski, direktor razvoja i investicija u toj kompaniji.

- Odlučili smo da nema investicija u nove rudnike, a minimalno ćemo održavati postojeće centrale. Do 2024. ćemo zatvoriti našu najveću termoelektranu, Oslomej, i pustiti u pogon solarnu elektranu na nekadašnjem odlagalištu. Njena snaga biće 100 MW, režirana u javno-privatnom partnerstvu.

Što se tiče TE Bitolj, prvi blok biće rekonstruisan da može raditi na gas, a druga dva bloka će biti ugašena do 2031.
Ova zemlja će graditi i HE Čebren koja bi godišnje proizvodila 1.200 GWh struje i sa njom, kao i sa gasnom elektranom od 250 MW balansirali bi proizvodnju, zajendo sa projektima solarnih elektrana.

- Želimo u osam godina izgraditi solarne elekrana od 800 MW. Pola od toga kapaciteta biće realizovana javno-privatnim partnerstvom, a pola će biti investicija ESM-a - poručio je Garbadžijski.

Samit energetike SET 2021 se u organizaciji Elektroprivrede RS i firme SET održao 20. i 21. maja, uz pokroviteljstvo Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vlade RS i kompanije Končar, uz generalno sponzorstvo kompanije Elnos Group i podršku Infinity group i kompanije Dwelt.

Portal eKapija je medijski pokrovitelj Samita energetike Trebinje 2021.

Teodora Brnjoš



Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE