NavMenu

Globalni porez kao realna mogućnost - Najveće svjetske kompanije pod lupom međunarodnih regulatornih tijela

Izvor: Tanjug Četvrtak, 20.05.2021. 13:14
Komentari
Podeli

(Foto: Pixabay.com/Public Domain Pictures)
Pandemija je ispraznila državne blagajne i istovremeno napunila džepove međunarodnih internet koncerna. Nevladina organizacija Action Aid pokrenula je inicijativu za uspostavljanje globalnog poreza, i šansa ovaj put barem postoji, piše Dojče vele (DW) u članku pod naslovom "Dolazi vreme da i 'globalni igrači' plate porez".

Prema računici te organizacije, globalni porez bi obezbijedio oko 26 mlrd EUR više u državnim kasama za škole, vrtiće, saobraćajnice ili za vakcine i nove bolnice.

To bi bilo dovoljno za vakcinisanje svih stanovnika planete, a te milijarde bi trebalo da stižu svake godine - i to samo od poreza od najvećih globalnih tehnoloških divova: koncerna Google, Apple, Facebook, Amazon i Microsoft.

- Čitav sistem ubiranja poreza više ne funkcioniše, treba nam globalna reforma poreza - sažima Anders Dahlbek upravo predstavljeno istraživanje Action Aid-a, koji se u toj nevladinoj organizaciji bavi pitanjem poreza.

Ovaj nalaz stiže u danima kada tehnološki divovi slave ne samo zbog rekordnih prihoda u doba pandemije, nego i zato što su im sudovi dali za pravo u njihovoj potrazi za "rupom u poreskom zakonu".

Evropska komisija je pred sudom u Luksemburgu od Amazona tražila doplatu poreza, ali je sud EU prošle nedelje presudio u korist - Amazona. Slično je prošao i proces protiv Apple-a zbog neplaćanja poreza u Irskoj. I tu je EU ostala praznih džepova, ali sada taj slučaj iznosi pred Evropski sud.

Realnost u plaćanju poreza je još bizarnija: poreznici u Luksemburgu su Amazonu, koji tamo ima evropsko sjedište, čak odobrili povraćaj 56 mil EUR poreza, iako je Amazon u pandemiji povećao promet za čitavu trećinu na oko 42 mlrd EUR.

Andres Dahlbek upozorava da sve to pogađa i razvijene i zemlje u razvoju - siromašne zemlje možda još više, pogotovo kad moraju da saniraju posljedice pandemije. Action Aid u svom izvještaju predlaže jednostavno rješenje: globalni porez od 25%.

Ako je očigledno da je neki koncern platio manje jer je promet "oprao" u nekoj poreskoj oazi - što se vidi već i iz godišnjeg bilansa koncerna, onda neka ostatak doplati u državi u kojoj mu je sjedište.

Inicijativa dolazi u dobro vrijeme jer se za nju konačno zalaže i nova američka vlada. Ovog aprila je Džo Bajden predložio Evopskoj uniji da zajednički "prekinu ovo takmičenje s niskim porezima u cijelom svijetu". Američko ministarstvo finansija govori o stopi od 21%, ali već sama ideja prava revolucija. Berlin i Pariz su smjesta rekli da su "za". Najbitnije je da se nađe rješenje koje bi imalo isti stepen dejstva kakav imaju i ti koncerni - dakle globalno.

- Za to je, naravno, potrebna kritčna masa. Tu svakako treba da budu SAD, Kanada, zemlje EU i, nadajmo se, barem neke veće zemlje Azije. To su mjesta gdje koncerni imaju svoja sjedišta - kaže Dahlbek.

Problem je u suštini u temeljima poreskog sistema: on se utvrđuje na nivou pojedinačne države ili čak regije, pa tako u samoj Njemačkoj postoje zajednice koje stvaraju svoju vlastitu "poresku oazu".

S druge strane su koncerni koji ne poznaju nikakve granice i imaju dovoljno novca da angažuju vrhunske poreske stručnjake koji će naći "rupu" u baš svakom zakonu i propisu kojom bi mogle da "otplove" njihove milijarde. "Dabl Ajriš" ili "Dač Sendvič" se običnim ljudima čine kao stavke na jelovniku nekog restorana, ali to su poreski trikovi za koje treba nekoliko stranica da bi im se objasnila samo osnovna načela koja su po pravilu prilično legalna. Barem po postojećim zakonima.

Dok je to u razvijenim zemljama pitanje bitno većeg kvaliteta života i socijalne sigurnosti njihovih građana, za siromašne zemlje je to životno pitanje. Neke zemlje Afrike, poput Nigerije, Kenije ili Sijera Leonea "krpe" svoje poreske propise i od međunarodnih tehnoloških koncerna traže određene naknade za pojedine usluge - na primjer za striming ili za pristup društvenim mrežama.

Takozvani Digital Servis Porez se, po saznanjima OESS-a, ubire već u četrdesetak zemalja sveta. I Indija prati promet koji takve globalne kompanije ostvaruju u toj zemlji. Ako taj promet premašuje određeni iznos, onda treba da se plati porez i u Indiji.

Zvuči jednostavno - ali nije. Takvi propisi su na ivici onoga što propisuje Svjetska trgovinska organizacija i drugi međunarodni sporazumi o slobodnoj trgovini. Neki od tih poreza čak jasno krše ono na šta su se države obavezale.

- Države u kojima se obavlja privredna aktivnost imaju pravo da ubiraju porez - tvrdi aktivista Action Aid. Na dodatu vrijednost - da. Ali na prihod zapravo nemaju, jer to je srž sporazuma protiv dvostrukog oporezivanja da bi se podstakla međunarodna aktivnost. Ta odstupanja "u kućnoj radinosti" od postojećih propisa mogu skupo da koštaju pojedine zemlje - sankcija, globa i kazna.

Jedino rješenje je opet međunarodni dogovor, a tu i Dahlbek priznaje da će se do njega teško doći u skorije vrijeme. Ipak, stvari se mijenjaju, a prazne državne blagajne zbog pandemije su dodatni motiv političarima da malo bolje razmotre dobit tih globalnih koncerna. Do nekog sporazuma bi moglo doći već ovog ljeta, naročito zahvaljujući inicijativi Vašingtona.

Ne treba imati iluzija da će Amazon, Google i njima slični učiniti sve što mogu da spriječe globalni porez - a čak i ako do njega dođe, njihovi vrhunski poreski stručnjaci će upregnuti svu silu da i u njemu nađu "rupu" kako bi se porez mogao "optimizovati", zaključuje DW.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Finansije

Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke

Vrhovni sud Republike Srpske odbio je reviziju kompanije Bitminer Factory iz Gradiške i potvrdio presudu Višeg privrednog suda kojom je Unicredit banka Banjaluka oslobođena plaćanja 256 mil KM odštete zbog gašenja njihovog poslovnog računa, potvrđeno je za portal Capital. Kako je rečeno u ovom sudu, revizija koju je podnio Bitminer je odbijena kao neosnovana, te je potvrđena ranija presuda koja je preinačila prvostepenu odluku iz

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.