Izvor: Telegraf biznis | Ponedjeljak, 10.05.2021.| 09:38
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Šta istorija može da nam kaže o ekonomskom rastu poslije pandemije? - Tri lekcije o tome kakva nas budućnost čeka

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/geralt)
Šta nam istorija govori o postpandemijskim procvatima? Ljudi troše više, više rizikuju - i traže više političara.

Pandemija kolere 1830. teško je pogodila Francusku. Za mjesec dana izbrisano je skoro 3% Parižana, a bolnice su bile preplavljene pacijentima čije bolesti ljekari nisu mogli da objasne.

Kraj kuge podstakao je ekonomski preporod, sa Francuskom koja je Britaniju pratila kroz industrijsku revoluciju. Ali kao što zna svako ko je pročitao "Les Misérables", pandemija je takođe doprinijela drugoj vrsti revolucije.

Siromašni u gradu, pogođeni bolešću, bunili su se protiv bogatih, koji su pobjegli u svoje seoske domove kako bi izbjegli zarazu. Francuska je upala u političku nestabilnost.

Prethodni post-pandemijski procvati sadrže brojne lekcije. Prva je da, iako ljudi žele da izađu i potroše novac kada prođe opasnost od zaraze, neka neizvjesnost ostaje. Drugo, struktura ekonomije prolazi kroz revoluciju. Automatizacija raste i ljudi postaju angažovaniji.

Posljednje je da politička nestabilnost ima tendenciju rasta, jer oni koji su patili tokom pandemije traže obeštećenje.

Pa, kako će se ekonomija oporaviti posle pandemije?

Zahvaljujući zemljama koje ukidaju zatvaranja i promovišu vakcinaciju, svjetska ekonomija je sada u režimu oporavka. Međutim, situacija je i dalje nejasna za mnoge ekonomiste i kreatore politike.

Pa, hajde da bacimo pogled na istoriju i šta nam ona govori o postpandemijskom procvatu?

Istorija sugeriše da se nakon niza poremećaja poput svjetskih ratova i pandemija, BDP vraća. Kao što su autori teksta rekli na početku - ljudi vole da troše, krize podstiču poslovanje na nove inovacije i političke nestabilnosti.

Ljudi vole da troše

Istorija sugeriše da ljudi akumuliraju štednju tokom prve faze ekonomskog oporavka kako mogućnosti potrošnje nestaju. Čak i u prvoj polovini 1870-ih, britanske stope štednje domaćinstava su se udvostručile tokom ere malih boginja.

Japanska stopa štednje se udvostručila tokom Prvog svjetskog rata. Istorija nam nudi i vodič za ono što ljudi rade kada se život vrati u normalu.

Potrošnja raste zajedno sa zaposlenjem. Istorija takođe pokazuje kada je španski grip poražen 1920. godine, Amerika je bila kao "bolesna i umorna" nacija.

Prema Goldman Saksu, američki potrošač troši samo 20% svoje uštede tokom 1946–49 (posle Drugog svjetskog rata). A 1949. godine ekonomija je ušla u recesiju. Stoga još uvijek postoji malo dokaza o naglom povećanju inflacije koji izaziva pandemiju.

Inovacije

Uzimajući u obzir ponudu privrede, kako i gdje se proizvodi, neki ljudi mogu isprobati nove inovacije da bi zaradili novac. Istoričari vjeruju da je Crna smrt učinila Evropljane avanturističnijim.

Prema Nacionalnom birou za ekonomska istraživanja objavljenom 1948. godine, broj startapa se povećao tokom 1919. godine.

Ekonomisti su napravili još jednu vezu između pandemije i upotrebe rada i tehnologije.

Istraživački rad MMF-a bavi se nedavnim epidemijama poput ebole i SARS-a. Nalazi sugerišu da pandemija ubrzava "zapošljavanje" robota, posebno kada je zdravlje važno pitanje - na primjer, porast automatizacije u Americi tokom 1920-ih.

U radu koji je objavila Federalna banka rezervi San Franciska utvrđeno je da se realne zarade povećavaju nakon pandemije. To se ponekad dešava kroz mehanizam koji nije svima prijatan.

Politička nestabilnost

Kad ljudi pretrpe velike nevolje, mogu da promjene stavove i budu bliži onima koje zastupaju radničke klase. Takvi incidenti dovodili su ranije do političkog nereda.

To je zato što nas pandemije ponekad mogu primorati da pogledamo postojeće nejednakosti i političku nestabilnost.

Ebola 2013. na primjer, povećala je nasilje u zapadnoj Africi za 40%.

- Razumno je pretpostaviti da se, kako pandemija nestaje, nemiri mogu ponovo pojaviti na mjestima gdje god je ranije postojala - pišu istraživači u drugom radu MMF-a.

Izgleda da socijalni nemiri dostižu vrhunac dvoje godine nakon završetka pandemije. Stoga, cijenite bum dok traje. Ubrzo, možda će doći do preokreta u priči.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE