Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 22.03.2021.| 15:13
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Tražnja za bakrom će rasti, predviđaju analitičari - Reciklaža sve važnija

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Disign)
Moderan život nezamisliv je bez bakra koji se nalazi gotovo u svemu, od cijevi, preko automobila, do telefona, frižidera, televizora i drugih kućnih uređaja. Da će u godinama koje dolaze, jedan od najvažnijih metala na planeti postati još značajniji, uvjeravaju stručnjaci ukazujući na potrebu povećanja stope reciklaže bakra.

Elektrifikacija automobilske industrije i razvoj 5G mreže su samo neki od faktora koji će uticati na pojačanu tražnju za bakrom, smatra analitičarka za metale u StoneX Natalie Scott-Grey. Ona predviđa da će ove godine u svijetu nastupiti deficit u ponudi bakra od 200.000 tona.

Vođa komercijale kompanije Glencore Recycling, Kunal Sinha očekuje da se tražnja za bakrom, podstaknuta uglavnom tranzicijom na niskougljeničnu energiju i tehnologije, udvostruči na 60 miliona tona godišnje do 2050. godine. Prema njegovim riječima, cirkularna ekonomija će u narednim godinama igrati sve veću ulogu u ovoj oblasti jer će, zagovaranjem povećanja stope reciklaže, moći da popuni manjak u ponudi bakra od procijenjenih 40%.

Najveći proizvođač bakra u Evropi i najveći recikler ovog metala na svijetu Aurubis ističe da Evropa godišnje troši 3,6 miliona tona bakra. Prosječan automobil sadrži 25 kilograma bakra, luksuzniji i više, kažu u ovoj kompaniji, dok Evropski insititut za bakar ukazuje da kompjuter sadrži oko 1,5 kg bakra, kuća oko 100 kg i turbina vjetro-generatora pet tona.

Ako recikliranje bude opšte prihvaćeno, bakar iz smartfona može da završi u vodovodnom sistemu u našim kućama. A trebalo, bi jer kako ističu u Evropskom institutu za bakar, za recikliranje bakra koristi se 85% manje energije nego za primarnu proizvodnju. Među prednostima bakra izdvaja se ona da ne gubi svojstva i da može biti modifikovan po potrebi. Ipak, tu je i nedostatak – predrasude. Reciklirani materijali poput bakra i dalje se posmatraju kao otpad, što odbija potencijalne reciklere i investitore od daljeg istraživanja, ističe Sinha i zalaže se za promjenu termina.

- Moramo prestati da bakar za reciklažu zovemo otpad i početi da ga zovemo post-potrošačkim resursom – rekao je Sinha i dodao da mora da postoji saradnja među vladom, regulatorima i tržištima, kako bi se napravio adekvatan okvir koji će pomoći da ovi materijali jednostavnije, brže i jeftinije dođu do reciklažnih centara.

M. D.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE