Izvor: eKapija | Subota, 30.01.2021.| 08:50
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Projekat gradnje gondole na Kalemegdanu "odmrznut" poslije dvije godine - Evropa Nostra i dalje "oštro protiv"

(Foto: AGM)
Pitanje izgradnje beogradske gondole ponovo je nakon skoro dvije godine aktuelizovala jedna druga - zlatiborska. Da li je to što je otvaranje, kako se u medijima navodi, "najduže žičare na svijetu" na Torniku privuklo veliku pažnju, navelo nadležne da ponovo razmisle o projektu od kojeg se, bar kako je djelovalo, odustalo, ili je pak plan sve vrijeme bio u fioci i čekao pogodno vrijeme za realizaciju, nije poznato.

Ono što znamo je da su, poslije posljednje informacije iz jula 2019. da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije podnijelo tužbu Vrhovnom kasacionom sudu zbog odluke Upravnog suda da privremeno obustavi pripremne radove, najprije savjetnica predsjednika Srbije Suzana Vasiljević, a potom i zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić "renajavili" gradnju gondole koja će spojiti park Ušće i Kalemegdan.

- Predsjednik Vučić se jako radovao gondoli na Zlatiboru, raduje se i gondoli i na Kalemegdanu. Niko ne može u tome da ga spriječi. Niko ga neće spriječiti da i taj projekat završi. Znam čovjeka - rekla je Vasiljević prije desetak dana u emisiji Hit Tvit na TV Pink.

Zamjenik gradonačelnika Goran Vesić izjavio je da će beogradska gondola biti izgrađena i završena kao što je završen Trg republike, Trg Slavija, kao što se završava Beograd na vodi, Savski trg, Hram Svetog Save. On je za Tanjug naveo da beogradska gondola nema nikakve veze sa Beogradskom tvrđavom.

– Priče da Beogradska tvrđava neće biti na listi Uneska su netačne, pošto ona ni danas nije na listi Uneska – rekao je Vesić.

On je dodao da "pričom o organizaciji Evropa Nostra, kritičari žele da pokažu da Srbija nije u stanju da vodi računa o svojoj kulturnoj baštini u centralnoj Srbiji i da onda, vjerovatno, nije u stanju to da radi ni na KiM".

Šta kaže Evropa Nostra

Stav Evropa Nostre je isti kao i 2019. godine kada je ovo pitanje bilo aktuelno u javnosti, kažu za eKapiju iz ove organizacije.

- Evropa Nostra Srbija se oštro protivi izgradnji gondole (žičare) koji bi povezivao Kalemegdan i Ušće, budući da bi on nanio nenadoknadivu štetu autentičnosti i integritetu ovog kulturnog dobra od izuzetnog značaja, te da bi ugrozio nominaciju Beogradske tvrđave na Uneskovu Listu svjetske baštine u okviru Granica Rimskog carstva - ističu iz ove organizacije.

Podsjećaju da je u maju 2019. godine u Beogradu boravila visoka delegacija Evropa Nostre koju su činili eksperti različitih disciplina, koja je potom u julu 2019. sačinila detaljan kritički Izvještaj o predloženom projektu žičare Kalemegdan-Ušće u Beogradu.

Dodaju da je kao dio borbe za očuvanje Beogradske tvrđave s antičkim Singidunumom, parkom Kalemegdan i Ušćem, Evropa Nostra Srbija nominovala Beogradsku tvrđavu za Program 7 Najugroženijih spomenika kulture Evrope 2020. godine.

- Upravo zbog štetnog projekta izgradnje gondole Beogradska tvrđava je uvrštena u 7 Najugroženijih - kažu iz Europa Nostra Srbija.

Hronologija beogradske gondole

Podsjetimo, gradnju gondole od Kalemegdana do Ušća najavio je 2016. godine tadašnji gradonačelnik Beograda Siniša Mali. Prema tadašnjim najavama izgradnja gondole trebalo je da počne u septembru ili oktobru naredne, 2017. godine.

Mali je potom u novembru 2016. istakao da bi projektovanje i izmjena plana detaljne regulacije trebalo da budu gotovi za sedam-osam meseci i dodao da očekuje da će se do kraja 2017. godine krenuti sa tim projektom.

Krajem 2016. Skijališta Srbije raspisala su tender za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju gondole Ušće-Kalemegdan, a u martu 2017. odbornici Skupštine Beograda usvojili su odluku o izradi plana detaljne regulacije za gondolu Kalemegdan-Ušće. Izrada plana povjerena je Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije.

Početak radova je u avgustu 2017. najavljen za proljeće 2018. godine, a u septembru 2017. predstavljen je i Plan detaljne regulacije za gondolu. Planom je predviđeno da gondola bude duga oko 1 km i prevozi 3.000 putnika na sat u oba smjera. Predviđeno je da žičara ima od 30 do 35 kabina koje će moći da prime između 10 i 35 putnika.

Krajem 2017. objavljeno je i da će gradnja koštati 1,8 milijardi dinara (oko 15,3 mil EUR).

Plan detaljne regulacije usvojen je u junu 2018. godine, a ugovor vrijedan 15 mil EUR potpisali su u oktobru Rasim Ljajić, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić i direktor Javnog preduzeća Skijališta Srbije Dejan Ćika.

Ugovor sa izvođačima potpisan je na kraju 2018. godine, a u februaru 2019. Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je lokacijsku dozvolu.

Ubrzo je predstavljen i budući izgled gondole, a gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić najavio je početak gradnje za maj 2019.


Upravni sud u Beogradu je u aprilu donio je rješenje kojim se nalaže zaustavljanje radova na projektu žičara sa gondolom na Kalemegdanu do donošenja konačnog rješenja o zakonitosti građevinske dozvole koju je za pripremne radove izdalo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Ivana Milovanović

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE