Stručnjaci iz SAD i Švajcarske proučavali su ćelije osoba koje su bile zaražene korona virusom i otkrili da je, pošto su im se antitijela vremenom smanjila, nivo B ćelija (B-limfocita) ostao isti.
B-limfociti su važan dio imunološkog sistema jer je riječ o ćelijama koje "pamte" patogene i u slučaju reinfekcije podstiču imunološki sistem da ponovo pokrene proizvodnju antitijela za borbu sa virusom.
- Takav odgovor B ćelija odgovoran je za zaštitu od ponovne infekcije i od vitalnog je značaja za efikasnu vakcinu - kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Nature.
- Naše istraživanje je pokazalo da "pamćenje" B ćelija ne propada nakon šest mjeseci, nego upravo suprotno – nastavlja da se razvija. To ukazuje na mogućnost da pojedinci koji su bili zaraženi koronavirusom mogu brzo i efikasno da odgovore na ponovnu izloženost virusu - napisali su autori.
U njihovo istraživanje bilo je uključeno 87 ljudi sa potvrđenom dijagnozom kovida-19 proučavanom u periodu od mjesec dana do šest mjeseci nakon zaraze. Aktivnost njihovih antitijela vremenom je opadala, ali broj B ćelija se nije promijenio. Taj proces bi trebao da izazove proizvodnju potentnijih antitijela u slučaju druge infekcije.
Koliko dugo traje imunitet nakon zaraze koronavirusom pitanje je kojim se naučnici bave već neko vrijeme jer je to ključ za predviđanje dinamike pandemije. I dok su ranija istraživanja već utvrdila da antitijela mogu relativno brzo da propadnu, sada je pokazano da i ostali dijelovi imunološkog sistema, poput B ćelija, mogu da imaju ulogu u dugoročnijem imunitetu.
Studija objavljena u časopisu Science ovog mjeseca upućuje na to da gotovo svi važniji dijelovi imunološkog sistema koji mogu da prepoznaju i zapamte novi patogen nastavljaju da reaguju na virus najmanje osam mjeseci.