Svijet posle pandemije - Šta predviđa vodeći svjetski stručnjak Branko Milanović
Milanović za emisiju "Oko" objašnjava da je slonovska kriva koja je prvi put napravljena 2012. godine, pokazuje nekoliko tačaka u globalnoj raspodjeli dohotka.
Prva tačka je sredina raspodjele dohotka gdje se nalazi stanovništvo Kine, Indije, Indonezije, Tajlanda koji su imali visoku stopu rasta između 1988. i 2008. godine, odnosno od pada Berlinskog zida do finansijske krize.
Prema njegovim riječima to je ono što je svima poznato – da Azija, naročito Kina veoma brzo raste, ljudi su postali bogatiji iako su još uvijek sromašniji nego na Zapadu.
- Druga tačka je sam vrh raspodjele dohotka. To je onih čuvenih1% koji su isto tako imali rast dohotka, s tim što je u apsolutnom iznosu njihov dobitak bio mnogo veći jer je njihov nivo dohotka mnogo veći - kaže Milanović.
Naglašava da se onda javlja problem koji je u neku ruku doveo Trampa na vlast, koji je odgovoran za Bregzit i demonstracije u Francuskoj, a to je da srednja klasa u zapadnim zemljama imala slab rast.
Ta srednja klasa koja je ostala po strani u vrijeme globalizacije, izgubila je poslove jer su poslovi otišli u azijske zemlje i glasala za Trampa.
Ekonomista Branko Milanović smatra da pandemija nije uticala na izborne rezultate Donalda Trampa.
- Prije pandemije u januaru prošle godne sve njegove perfomanse i podrška su bili veoma visoki jer je američka ekonomija išla naprijed veoma brzo. Imala je stopu rasta oko 4%, najnižu nezaposlenost u poslednjih 40 godina. Imao je sve performanse koje su izgledale da ga vode u prilično komforno vođstvo na izborma - objašnjava Milanović.
Prema njegovim riječima, ni sama pandemija ne bi uspjela Trampa da uništi, nego je on sam sebe uništio jer je njegovov pristup pandemiji bio haotičan.
- Svi elementi koji su Trampa doveli na vlast, a to je njegova specifičnost, svi ti elementi su ga i skinuli sa vlasti. Upravo ono što se ljudima srednje klase dopadalo sada im se nije dopadalo - smatra predavač na Gradskom Univerzitetu u Njujorku.
Milanović je prošle godine napisao novu knjigu o kapitalizmu "Kapitalizam sam po sebi, budućnost sistema koji vlada svetom". Sada, 10 mjeseci poslije početka pandemije u knjizi bi promijenio samo jednu stvar.
- U poslednjem dijelu knjige bio sam prilično skeptičan prema takozvanom dohotku koji bi svako dobijao, bez obzira da li radi ili ne, da li je mlad ili star. To bi bio društveni dohodak koji bi svako imao, relativno mali iznos, ali bi dozvoljavao da se preživi - kaže ekonomsta univerziteta u Njujorku.
Dodaje da je sada prilično skeptičan prema toj ideji.
- Ono što se promijenilo je da sam vidio u sadašnjim okolnostima da ste morali odjednom da se bavite održavanjem dohotka ogromnog broja stanovništva, gdje ste imali sve ove monetarne stimulanse. Postojanje takvog opšteg dohotka bi jednostavno olakšalo stvari - objašnjava Milanović.
Naglašava da je takav dohodak postojao u Americi ne bi bilo potrebe za ovoliko pregovora, stimulansa i davanja novca nezaposlenima i onima koji se nalaze ispod određene granice koja je prilično visoka. Američki izdaci za pandemiju stanovništvu su preko 20% društvenog prozvoda.
Od početka pandemije, ključna promjena koja se primjećuje je pad društvenog prozvoda svijeta od 2 do 4%.
- Sve razvijene zemlje imaju negativan rast – 7-8%, neke više. To su padovi koji su mnogo veći nego u vrijeme poslednje recesije 2007/8. godine. Izuzetak je Kina koja ima rast između 2 i 3% - kaže Branko Milanović.
Ističe da je nezaposlenost porasla, a sa druge strane mnogo ljudi je postalo mnogo bogatije. Iznenađenje je da je američka berza nastavila sa rastom i to jedna od ironija ove situacije.
Smatra da sada, kada je jedino Kina prošle godine ostvarila privredni rast, da se ekonomsko težište pomjera ka Kini i to će svakako imati političke posljedice.
- To se događa 20 godina i Deni Kvak, koji je ekonomista u Singapuru, ima veoma zanimljiv grafikon koji pokazuje svake godine kako se težište svjetske privrede kreće ka Pacifiku. Nema sumnje da će težište svjetske privrede biti tamo - naglašava Milanović.
Dodaje da je Pacifik sada najznačajniji dio svijeta ekonomski posmatrano i to će se nastaviti zahavaljujući Kini ali i drugim zemljama, Japanu, Vijetnamu, Južnoj Koreji, Filipinima, Indoneziji.
Smatra da je Evropa, kao i Amerika, loše ekonomski reagovala u pandemiji.
- Naravno, Evropa nije homogena. Imate zemlje koje su u početku dobro reagovale kao Nnemačka, pa su onda sad ponovo pale, pa Češka Republika koja je na primner na početku imala izvaredne performanse onda je došlo lneto, raspust i onda se situacija potpuno promijenila - kaže ekonomsta Milanović.
Ističe da se Evropa nije pokazala preterano uspješnom, Frnacuska, Engleska, Španija, Italija. "To su velike zemlje koje su bile veoma neuspnešne bez obzira što imaju bolji sistem zdravsta nego Amerika".
- Imaju pad negativne stope rasta, prema tome perfomanse Evrope nisu pretnerano različite od američkih - naglašava Branko Milanović.
Na pitanje kako vidi Srbiju, s obzirom na to da će Srbija za prošlu godinu imati najmanji pad u Evropi, kaže da je nemoguće nemati pad društvenog proizvoda.
- Prema tome, mi imamo situaciju gdje je neko prošao bolje, a neko lošije. Ono čemu se nadamo je naravno kraj ove pademije u toku ove godine. Poslije kraja pandemije ja sam optimističan da ćemo vidjeti kraj, ne mislim da će doći do takvog porasta odjedanput i da će se sve vratiti kao što je bilo u decembru 2019. zbog toga što će puno elemanata tu ostati od pandemije - kaže Milanović.
Smatra da normalni život neće biti odjednom, jednostavno će to biti postepeni povratak i oporavak.
- Mislim da će u sljedeće dvije godine za sve nas, za svijet, Evropu, biti veoma teške zato što glavni ekonomski partneri Nemačka, Italija, zapadna Evropa, Rusija se neće oporaviti odjednom. Oni će sigurno ove godine biti bolji, sledeće još bolji,ali će nam trebati dve godine da se vratimo u onu situaciju u kojoj smo bili 2019. godine - ističe Branko Milanović.
Negdje kažu da je trećina menadžera reklo da će nastaviti sa radom od kuće, na distanci, da se to pokazalo kao dobra formula.
- Mislim da se niko neće vratiti na ono što je bilo od pet dana rada. Mislim da će to biti četiri dana na poslu, jedan dan kod kuće, a moguće čak i tri dana na poslu i dva dana kod kuće - smatra ekonomista.
Ističe da ne treba tvrditi da je produktivnost veća radom kod kuće i da će tako i ostati već je produktivnost sada veća, jer ljudi nemaju šta drugo da rade.
- Ako ste vi zaljučani kod kuće i jednostavno možete da radite vaš posao, sve drugo je zatvoreno, naravno da je produkstivnost veća. To ne mora da znači da se situacija normalizuje. Ljudi će ići u restorane, da se šetaju, neki će otići u bioskop, itd. Ali mislim da se nećemo vratiti na onih pet dana rada na radnom mjestu - smatra Milanović.
Stručnjak za odnose nejednakosti između siromašnih i bogatih kaže da se sada nalazimo u situaciji u kojoj nemamo nikakvog iskustva.
Dodaje da sadašnja situacija nije kao kriza 2007. ili 2008. kada smo imali iskustva šta se dešava sa ekonomijom i naročito šta se dešava sa nejednakošću.
- Mi se nalazimo u jednom novom svijetu. Jedino šta možemo da kažemo, šta smo do sada vidjeli, ne vjerujem da ćemo imati neke fundamentalne promjene kada dolazimo do globalizacije. Mislim da će biti i veća globalizacija radne snage, a možda manja globalizacija u kretanju kapitala - predavač Gradskog Univerziteta u Njujorku.
Ističe da se pokazalo u nekim situacijama, naročito sa tenzijom između Amerike i Kine, da kretanje kapitala postaje politički problematično, tako da ćemo imati takve promjene.
Na pitanje gdje vidi najveće promjene u političkim odnosima između država, Milanović kaže da je teško predvidjeti, ali misli da će to biti puna promena.
Smatra da su prave promene, pravi politički događaji nastali tek nakon nekoliko godina posle krize.
- Onda ste imali krizu u Grčkoj, Španiji, Italiji, onda su se pojavili demonstracije u Francuskoj, i na kraju Tramp. Mislim da ćemo tako nešto slično imati kada se završi kriza političkog nezadovoljstva koji će se pojaviti, Indija je moguća, Rusija, Turska, Brazil, Južna Afrika - ocjenjuje ekonomista Branko Milanović.
Top priče
28.03.2024. | Energija, Industrija
ArcelorMittal zatvara Koksaru u Zenici, dio radnika prelazi na rad u Njemačku
Kompanija ArcelorMittal Zenica pokušava pronaći načine da izađe iz postojeće situacije s obzirom na to da se zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu suočavaju s velikim izazovima u poslovanju, pa su odlučili obustaviti proizvodnju koksa, izjavio je danas na pres konferenciji generalni direktor AMZ-a, Nikhil Mehta. On je kazao kako je ovo samo jedan od koraka koje u narednom periodu planiraju poduzeti u tom smislu. - Jedan od
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Agro, Industrija
Objavljen poziv u RS za ovogodišnje kapitalne investicije u poljoprivredi
28.03.2024. | Agro, Industrija
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Stigla nova najskuplja Netflixova serija "Problem tri tijela" (VIDEO)
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Banjaluka dobija stambeno-poslovni kompleks The Simphony, evo kako će izgledati (FOTO)
28.03.2024. | Građevina
29.03.2024. | Energija
Vlada RS tužena zbog koncesije vrijedne skoro 160 mil KM
29.03.2024. | Energija
eKapija+
29.03.2024. | Energija
Konačna odluka o statusu RMU Zenica u narednih 15 dana
29.03.2024. | Energija
29.03.2024. | Građevina
U Goraždu uskoro obnova gradskih puteva vrijedna 700.000 KM
29.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Poslovne šanse
29.03.2024. | Građevina
Raspisan tender od skoro 1,5 mil KM za obnovu Sokolskog doma, budućeg doma banjalučke sportske gimnazije
29.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Sudska policija FBiH kupuje šest policijskih automobila vrijednih skoro 400.000 KM
29.03.2024.. | Industrija, Saobraćaj
28.03.2024. | Industrija, Građevina
Na licitaciji četiri parcele u Poslovnoj zoni Kreka Sjever u Tuzli - Rok za dostavljanje prijava 15. april
28.03.2024. | Industrija, Građevina
28.03.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Spreman novac za Vidikovac iznad Trebinja, raspisan i tender za izvođača radova
28.03.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
Raspisan tender za rekonstrukciju ambulante u laktaškom naselju Trn - Posao vrijedan 1,2 mil KM
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Produžen rok za dostavljanje ponuda za dionicu Tunel Kvanj-Buna
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj