Izvor: Nezavisne novine | Četvrtak, 14.01.2021.| 11:34
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Državni aparat godišnje pojede 927 mil KM - Ministarstvo finansija BiH objavilo dokument o budžetskim stavkama

Ilustracija
Ilustracija (Foto: JasaStyle/shutterstock)
Za institucije BiH prošle godine izdvojeno je 1,8 mlrd KM, od čega oko 927 miliona otpada na troškove za njihov rad i investicije, dok se ostatak odnosi na finansiranje spoljnog duga.

Ovo su samo neki od podataka u dokumentu koje je Ministarstvo finansija i trezora BiH objavilo uz podršku vlada Njemačke i Velike Britanije, odnosno Društva za međunarodnu saradnju Njemačke (GIZ), Britanske agencije za međunarodnu pomoć, kao i Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, a što je prošlo relativno nezapaženo u javnosti. Dokument sadrži budžetske stavke po raznim oblastima, uključujući i rashode za primanja, tekuće troškove, kao i za investicije.

Uopšteno gledano, naglašeno je da se za javne usluge na nivou BiH izdvaja oko milijardu maraka, a najveći korisnik je Uprava za indirektno oporezivanje BiH, agencija zadužena za prikupljanje indirektnih poreza i carina, na koju otpada oko 10% ovih rashoda.

Za odbranu se izdvaja 287 mil KM, a za javni red i bezbjednost 267,5 mil KM. U ovoj kategoriji najveći pojedinačni korisnik je Granična policija BiH, na koju se odnosi oko 80 mil KM, dok je iza nje Obavještajno-bezbjednosna agencija za koju se izdvaja 36,5 mil KM.

Na ekonomsku politiku izdvaja se 48 mil KM, dok se za Ministarstvo spoljnih poslova BiH izdvaja 53 mil KM.

Od 287 mil KM koji se izdvajaju za odbranu, 79 mil KM je prošle godine namijenjeno za opštu logističku podršku i ostala investiciona ulaganja, a 68 miliona za obuku i profesionalni razvoj, 32 miliona izdvojeno je za modernizaciju i razvoj, 28 mil KM za saradnju s civilnim organima u slučaju prirodnih katastrofa, dok je 33 mil KM izdvojeno za protivminsko djelovanje i rješavanje viška naoružanja. Gotovo 11 mil KM planirano je za nabavku "mobilnog sistema K2", kao i za održavanje postojećeg sistema K4, bez navođenja o kakvom sistemu se radi. Za učešće u operacijama NATO-a, EU i UN-a godišnje se izdvaja 5,3 mil KM, a isto toliko i za međunarodnu saradnju, ispunjavanje međunarodnih obaveza i vojno-diplomatsko predstavljanje u inostranstvu.

Od 100 mil KM UIO, oko 70% odvaja se za plate zaposlenih, dok se za materijale i usluge izdvaja 20%. Na kapitalne izdatke otpada oko 10% budžeta UIO, od čega se najveći dio odnosi na izgradnju graničnih prelaza.

Od 53 mil KM koji se izdvajaju za Ministarstvo spoljnih poslova BiH, za sprovođenje spoljne politike BiH izdvaja 37 mil KM.

Kako su objasnili u Ministarstvu finansija i trezora BiH, ovi izdaci odnose se na razvoj političkih i ekonomskih odnosa, ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, učešće i zastupanje interesa BiH u međunarodnim organizacijama, kao i za odnose sa NATO-om.

Budžet Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, čije fotelje se u proteklom periodu pokušalo domaći više kandidata, "težak" je 10 mil KM, a čak 50% budžeta odnosi se na grantove, što može objasniti zašto je fotelja u ovom ministarstvu "vruća" i poželjna. Kako je, naime, pojašnjeno u Ministarstvu finansija i trezora BiH, čak 2,6 mil KM u grantovima dodijeljeno je za projekte zaštite ljudskih prava, dva miliona u grantovima za povratak te ostatak za zaštitu prava iseljenika.

Inače, u podacima je navedeno da je bruto domaći proizvod BiH prošle godine iznosio oko 35 mlrd KM, a na vladinu potrošnju, odnosno potrošnju svih javnih nivoa u BiH, otpada oko 6,7 mmlrd KM, dok se ostatak odnosi na privatnu potrošnju. U 2018. godini, po posljednjim dostupnim podacima, BiH je izvezla robu i usluge u ukupnoj vrijednosti od 14 mlrd KM, dok je uvezla robu i usluge u ukupnoj vrijednosti od 19 mlrd KM.

Inače, treba reći da svi organi vlasti na svojim internet stranicama objavljuju sve budžetske prihode i rashode, ali brojne organizacije smatraju da podaci nisu uvijek pregledni i lako shvatljivi za obične građane.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, kaže da su tokom pripreme za izradu ovog dokumenta osigurali učešće i nevladinih agencija.

- Svrha ovog dokumenta je da javnosti omogući bolji uvid i razumijevanje načina na koje institucije na državnom nivou planiraju, raspodjeljuju i troše javna sredstva iz budžeta. Imajući u vidu da novac koji dolazi u budžet potječe od poreznih obveznika, naša je obaveza da njime raspolažemo u najboljem interesu svih građana BiH te da predstavimo jasne i razumljive podatke o izvorima prikupljenog novca i njegovom trošenju - rekao je Bevanda.

Jasmina Popin, menadžerka Programa jačanja javnih institucija u BiH u GIZ-u, kaže za Nezavisne da oni ovaj program u ime vlada Britanije i Njemačke sprovode kao dio podrške reformi javne uprave.

- Unapređenje otvorenosti i transparentnosti uprave jedan je od važnih ciljeva podrške koju ove zemlje pružaju BiH te smo zbog toga i podržali Ministarstvo finansija i trezora BiH u izradi prvog budžeta za građane, koji na jednostavan i vizuelno atraktivan način predstavlja kako javna uprava na nivou BiH upravlja javnim novcem. Pored same izrade budžeta, za građane je izrađena i detaljna metodologija kako bi ovaj proces, koji uključuje značajne konsultacije s javnosti, postao održiva praksa javne uprave i ubuduće - izjavila je Popin.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE