Izumi i ekonomija: Kako dobiti patent u BiH

U današnjem svijetu znanja i inovacija, patent je moćno sredstvo u jačanju sposobnosti jednog preduzeća da izvuče maksimalnu koristi iz inovativnih ideja i tehnoloških mogućnosti. Patentom osiguravate isključivo pravo na vlastitu ideju, te stvarate sebi šansu za mogući poslovni i finansijski uspjeh.

Patent je, po definiciji, pravo kojim se štiti pronalazak iz bilo kojeg područja tehnike, koji je nov, koji ima inventivni nivo i koji se može industrijski primijeniti.

U Bosni i Hercegovini se trenutno u parlamentarnoj proceduri nalazi Prijedlog zakona o patentu, koji bi detaljno i u skadu sa savremenim svjetskim standardima regulirao različita područja industrijskog vlasništva, među njima i oblast patenta. Usvajanje ovog zakona jedan je od preuslova i za ulazak naše zemlje u Evropsku uniju.

Podsjećamo, oblast zaštite industrijskog vlasništva u BiH do sada je bilo regulirano Zakonom o industrijskom vlasništvu u BiH, kojeg je usvojila Parlamentarna skupština 2002. godine.

No, kako važeći zakon nije u potpunosti ispunjavao sve standarde zaštite prava industrijskog vlasništva koje su prihvatile zemlje EU, Vijeće ministara BiH uputilo je novi prijedlog zakona čiji je osnovni cilj usklađivanje domaćih propisa sa zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije i Evropske unije i jačanje pravne zaštite koja se pruža nosiocu patenta.

Direktorica Instituta za intelektualno vlasništvo BiH Lidija Vignjević za eKapiju kratko je prokomentarisala da će Institut, ukoliko dođe do usvajanje ovog zakona, brojnim seminarima i tribinama zainteresirane strane upoznati sa pravima koje im garantira ovaj zakon.

Za razliku od postojećeg, novost u predloženom zakonu je mogućnost podnosioca prijave da zahtijeva patent, i to podnošenjem postupka potpunog ispitivanja prijave patenta.

Predsjednik Saveza inovatora Republike Srpske Milovan Bajić pozdravlja donošenje ovog zakona, kao i svih pravnih normativa koji imaju za cilj zaštitu patenata i promociju inovatora u našoj zemlji.

"Savez inovatora jedan je od korisnika ovog zakona i svakako je u našem interesu da se donesu pozitivni pravni propisi koji će inovatorima i njihovim izumima osigurati veću sigirnost i zaštitu. Od velikog je značaja usklađivanje naših zakona sa evropskim, posebno ako uzmemo u obzir da se u današnjoj ekonomiji često kradu nove ideje i tehnologije. To može biti posebno pogubno ako ste izmislili nešto korisno i vrijedno, a niste uspjeli svoju ideju na vrijeme zaštiti", napominje Bajić.

U skladu sa praksom EU, u novi prijedlog zakona uveden je i detaljno razrađen institut nastavka postupka i ponovnog uspostavljnja prava u slučaju kada podnosilac prijave propusti u roku izvršit neku od svojih obaveza.

Također, implementirana su dva propisa acquis communautaire, i to uvođenje svjedodžbe za dodatnu zaštitu lijekova i medicinskih proizvoda i uvođenje certifikata za dodatnu zaštitu sredstava za zaštitu biljaka.

Predloženi zakon, za razliku od postojećeg propisa, sadrži detaljnije odredbe o postupki upisivanja promjena, evidencije prometa, prijenosa prava, licencije, zaloga, kao i odredbe o postupku koji Institutu vodi po prijedlogu za proglašenje rješenja o priznanju patenta ništvanim.

Takse na ideju

Patent traje 20 godina, računajući od datuma podnošenja prijave, pod uvjetom da su na vrijeme plaćene propisane takse za održavanje. Milovan Bajić smatra da bi zakonom trebalo smanjiti takse.

"Postojeće takse su prihvatljive za velike firme koje imaju novaca za istraživanja, no one su više nego skupe za pojedince inovatore koji nisu ni sigurni da će njegov proizvod pronaći put do kupca", poručuje Bajić.

Ukoliko želite zaštiti svoju ideju, to će vas koštati nekoliko hiljada kovertibilnih maraka. Za prijavu patenta izdvojit ćete 100 KM, za zahtjev za potpuno ispitivanje prijave patenta 1.200 KM, za dodjelu patenta na deset godina 300 KM, a za dodjelu patenta na dvadeset godina 400 KM. Prva godina održavanja patenta iznosi 50, druga 60, treća 70, četvrta 80, peta 90, šesta 110, sedma 135, osma 160 KM, deveta 200, deseta i svaka sljedeća 300 KM.

Među ostalim troškovima, tu su i oni za upis u registar prijenosa prava ili licence koji košta 40 KM, upis ostalih promjena u registre iznosi 25 KM, za zahtjev za prestanak patenta u slučaju nekorištenja izdavajate 150 KM, te 200 KM za prijedlog za oglašavanje ništavim rješenja o priznanju patenta.

Izumi vrijedni patenta

U teoriji i praksi pronalazak se najčešće definira kao tehničko rješenje određenog tehničkog problema. Samo otkrivanje nečeg što već postoji u prirodi nije izum; neophodno je da bude uključena odgovarajuća količina ljudske domišljatosti, kreativnosti i inventivnosti.

Pronalascima se ne smatraju:

• otkrića, naučne teorije i matematičke metode;
• estetske tvorevine;
• planovi, pravila i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili privrednih aktivnosti;
• programi računara i prikazivanje informacija definirano samim sadržajem tih informacija

Pentabilnim izumima se neće smatrati oni koji se kose sa zakonom ili moralom. Ovdje se u prvom redu misli na kloniranja ljudskih bića, modificiranje genetičkog identiteta matičnih ćelija ljudskih bića, upotrebe ljudskih emrbija u industrijske ili komercijalne svrhe.

Patenti u brojkama

U periodu od 01. marta 1992 do 31. decembra 2009. godine Institutu za intelektualno vlasništvo BiH podneseno je ukupno 2.859 prijava patenata. Posmatrajući, kretanja u posljednjih nekoliko godina, u 2006. godini designirano je 2.710 prijava, dok je u 2007. godini taj broj iznosio 5.086. U 2008. broj prijava je iznosio 5.382, a u 2009. godini 4.014.

Patentirati ili ne, pitanje je sad

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo WIPO navodeći prednostima patentiranja ističe da patent svom nosiocu daje isključivo pravo da spriječi ili zaustavi sve druge da komercijalno upotrebljavaju priznati patent, što smanjuje neizvjesnost, rizik i konkurenciju krivotvoritelja i imitatora.

Navodi nekoliko primjera koliko se isplati vrijedne izume zaštiti patentom:

Patent Torbena Flanbauma za "Uređaj za istovremeno sipanje tekućine iz posude i miješanje zraka u tekućini", licenciran danskoj firmi Menu A/S iz kategorije malih i srednjih preduzeća, postao je najprodavaniji proizvod te firme.

Glava bušilice za pravljenje rupa u staklu i keramici koju je patentirao izumilac Jose Vidal Martin iz Perua omogućila mu je direktnu komercijalizaciju proizvoda, kao i zaradu od licencnih naknada.

Patent za antibiotik azitromicin hrvatske firme Pliva donio je toj firmi milione dolara zarade tokom prošlog desetljeća. Patent je bio osnova za uspješan ugovor o licenci s jednom velikom inozemnom farmaceutskom firmom.

Nermina Voloder