Izvor: Capital | Ponedjeljak, 30.11.2020.| 13:10
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Ekonomisti iz BiH pisali MMF-u - Novac se troši bez namjene i reformi

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Atstock Productions/shutterstock.com)
Grupa ekonomista iz Bosne i Hercegovine pozvala je Međunarodni monetarni fond (MMF) da prilikom pregovora oko zaključenja novog kreditnog aranžmana, uzme u obzir činjenicu o brojnim neispunjenim obećanjima predstavnika vlasti, smatrajući da su potrebni jasni uslovi i namjena utroška sredstava.

U pismu koje potpisuju Svetlana Cenić, Draško Aćimović, Zoran Pavlović, Admir Čavalić i Faruk Hadžić upućenom na adresu rezidentnog predstavnika MMF-a za BiH Endrjua Džuvela se izražava zabrinutost najavama vlasti u Bosni i Hercegovini vezano za pokretanje pregovora oko dobijanja novog kredita od MMF-a, prema najavama vrijednog 1,5 mlrd KM.

Kako kažu, oni su na početku pandemije COVID-a, upozoravali da slijedi period duboke ekonomske krize i da je potrebna hitna reakcija vlasti kako bi se pomoglo održanju privrede i privrednog sistema, uključujući i vanjsko zaduženje, koliko god je potrebno, ali pod uslovom ako će biti usmjereno u konkretne projekte i neophodne strukturne reforme, koje mogu dovesti do oporavka ekonomije u zemlji.

- Ipak, iz dosadašnjeg iskustva u saradnji sa MMF-om, uključujući i posljednje odobrenih 330 mil EUR putem Instrumenta za brzo finansiranje, vidimo da se dobijeni novac usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i provedbe obećanih reformi, gdje se vlast čak nije odrekla nepotrebnih izdataka poput onih za nabavke službenih automobila - navodi se u pismu.

Ekonomisti ocjenjuju kako podrška nužno ne mora biti usmjerena prema višim nivoima vlasti, već i prema progresivnim lokalnim zajednicama, sa konkretnim idejama i projektima, gdje bi se novac usmjerio precizno za ukidanje određenih parafiskalnih nameta, ukidanja taksi za osnivanje pravnih lica, digitalizacije javnog sektora, restruktuiranja poslovanja javnih komunalnih preduzeća, unapređenja zdravstvenog sektora, te aktivnosti koje će dovesti do transparentnijeg rada institucija, kontrole zaduživanja javnih i državnih preduzeća i generalno nabavki u javnom sektoru, a ne u tekuću budžetsku potrošnju i finansiranje preglomazne i neefikasne administracije.

- Stabilnost zdravstvenog sektora, kao i PIO sistema, od krucijalne je važnosti i njihovo funkcionisanje ne smije biti dovedeno u pitanju - zaključuju ekonomisti.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.