Izvor: startbih.ba | Utorak, 24.11.2020.| 11:08
Izdvojite članak Odštampajte vijest

U Beču se godišnje posadi 4.500 novih stabala

Beč
Beč (Foto: Pixabay.com/Sonja CZESCHKA)
Austrijska metropola se redovno nalazi na vrhu ljestvice svjetskih gradova s najboljom kvalitetom života, a ove je godine u izboru konzultantske firme Resonance Consultancy osvojila titulu najzelenijeg grada u svijetu.

Tome svakako doprinosi i visok udio zelenih površina koji u Beču iznosi čak 53%.

Međutim, Beč i dalje nastavlja provoditi mjere ozelenjavanja kojima, između ostalog, želi odgovoriti na klimatske promjene - rekla je Ulli Sima, članica gradske vlade za okoliš.

- Važnu ulogu pritom ima sadnja stabala, jer ona rashlađuju gusto naseljena gradska područja, apsorbiraju sitne čestice i ugljikov dioksid te stvaraju kisik. Na području Beča trenutno ima oko pola miliona stabala, a ovako velik broj nije slučajnost, nego rezultat napornog i dosljednog rada iza kojeg stoji pomno razrađena strategija - naglasila je Ulli Sima.

Godišnje se u Beču posadi oko 4.500 novih stabala, od toga najviše na jesen, jer se jesen smatra idealnim godišnjim dobom za sadnju. Za odabir, sadnju i održavanje drveća zaduženi su uposlenici bečkog poduzeća za održavanje gradskih vrtova (MA 42), saopćeno je iz Eurocomm-PR Sarajevo.

Tako su u saradnji s austrijskim i međunarodnim stručnjacima sastavili popis vrsta drveća koje dobro podnose vibracije, zbijanje tla, vrućine i ostale faktore karakteristične za urbane sredine. Asortiman drveća u Beču trenutno obuhvata oko 30 različitih vrsta.

Velika pozornost posvećuje se i brizi o drveću. Osim što se sva novozasađena stabla najmanje jednom sedmično ručno zalijevaju, na njihova se debla pričvršćuju posebne vreće za navodnjavanje zahvaljujući kojima voda polako teče do korijena stabla, te se ravnomjerno raspoređuje.

U saopćenju se navodi da posebno zanimljivu inovaciju predstavlja novi postupak navodnjavanja stabala koji je u Beču prvi put predstavljen u septembru na otvaranju jednog preuređenog parka u 18. gradskom okrugu.

Tu je ispod popločane površine postavljen sloj šljunka i sitnijih čestica, te je stvoreno više prostora za širenje korijenja stabala u tlu. Umjesto u kanal, kišnicu usmjeravaju u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima tokom vrućih ljetnih dana omogućava dovoljnu količinu vode, navode iz Eurocomm-PR Sarajevo.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.